SUSTAVSKI PRISTUP REGIONALNOM RAZVITKU

1. SUSTAVSKI PRISTUP REGIONALNOM RAZVITKU

2. SUSTAVSKI PRISTUP • Sustavski pristup u regionalnom razvitku polazi o regije kao cjeline i traženja optimuma na toj razini, odnosno na ovaj način istražuju se pojave i rješavaju problemi u njihovoj cjelokupnosti i složenosti pri če- mu se obuhvaćaju sve bitne veze i odnosi između pojedinih elemenata unutar regije kao odnosi regije s njenim okruženjem. • S razvojnog aspekta gledano sustavski pristup omogućuje uravnoteženi razvitak svih elemenata u regionalnoj strukturi, što znači da razvojni optimum pojedinog elementa u strukturi regije ne mora uvijek značiti i optimum za cjelu regiju. Stupanj ili dinamika razvitka pojedinog elementa regije optimalna je samo u tom slučaju ukoliko doprinosi razvojnom optimumu cijele regije. • U funkciji regionalne politike sustavski pristup dolazi do izražaja prio-ritetno kroz bolje sagledavanje problematike odnosa u regionalnoj stru-kturi i međuutjecaja elemenata regije u procesu njihovog funkcionira-nja.

3. REGIJA KAO SUSTAV • Regija kao sustav predstavlja skup elemenata, odnosno podsustava i njihovih međusobnih veza i interakcija. • Svaki podsustav unutar regije kao sustava funkcionira kao cjelina, koja je i sama strukturirana kao sustav, što znači da je sastavljena od odre-đenog broja elemenata ili podsustava nižeg reda. Istovremeno, svaki podsustav unutar regionalnog sustava, stoji u određenom odnosu pre-ma drugim podsustavima unutar regije. • Za funkcioniranje regije kao sustava, bitne su veze i interakcije koje su uspostavljene između podsustava unutar regije ali i regije, kao dijela sustava višeg reda, s okolnim sustavima, odnosno regijama. Bitna je dakle intraregionalna i interregionalna povezanost.

4. ELEMENTI, ODNOSNO PODSUSTAVI REGIONALNOG SUSTAVA • U strukturi regionalnog sustava postoje brojni elementi ili podsustavi. Iako svi elementi imaju određeno značenje u regionalnom sustavu, in-tenzitet njihovog utjecaja na njegovo funkcioniranje je različit. Može se reći da je pozicija pojedinog elementa unutar regionalnog sustava uvjetovana upravo s intenzitetom njegovog utjecaja na regiju kao sust. • Elementi, odnosno podsustavi s najjačim intenzitetom utjecaja na fun- kcioniranje regije ali i s najjačim interakcijama su: - stanovništvo, - gospodarstvo, - naselja, - okoliš

5. SHEMA ODNOSA UNUTAR REGIO-NALNOG SUSTAVA . Stanovn. Naselja Gospodar. Okoliš

6. STABILNOST ILI STUPANJ ORGA-NIZIRANOSTI REGIONALNOG SUS. • U procesu funkcioniranja regionalnog sustava postoje varijacije u stup- nju njegove organiziranosti, odnosno stabilnosti s tendencijom kretanja od minimalne do maksimalne razine. Uzroci mogu biti: - vanjski, kada dolazi do utjecaja na regiju iz okruženja - unutarnji, kada dolazi do međusobnog utjecaja pojedinih podsustava unutar regije kao sustava. • Kada prevladavaju negativni utjecaji, dolazi do destabilizacije, odnos-no dezorganizacije regionalnog sustava, poznate kao entropija. • Kada prevladavaju pozitivni utjecaji, dolazi do stabilizacije, odnosno višeg stupnja organizacije regionalnog sustava, poznatog kao negentro-pija.

7. OBLICI DESTABILIZACIJE I STABI-LIZACIJE REGIONALNOG SUSTAVA Elementi entropije regionalnog sustava: • Neravnomjeran razmještaj stanovništva, • Neracionalna mreža naselja • Pretjerena koncentracija gospodarkih kapaciteta, • Nekontrolirana eksploatacija prirodnih resursa • Zagađivanje okoliša Instrumenti za uspostavu negentropije regionalnog sustava • Definiranje regionalne politike • Planiranje, • Monitoring realizacije politike i planova

8. ODŽIVI RAZVITAK = RAZVOJNA MOGUĆNOST U PROSTORU REGIJE Razvojna ograničenja u prostoru regije: • Ograničenost resursa • Ograničenost prostora zbog pretjerane urbanizacije (razvitak naselja i infrastrukture), • Kolizija u interesima u procesu funkcioniranja podsustava • Nekvalitetan okoliš zbog pretjeranog onečišćavanja, Razvojne mogućnosti regionalnog sustava • Održivi razvitak kao razvojni model koji bi osiguravao gospodarski, prostorno-urbani i demografski razvitak uz istovremeno provođenje politike zaštite okoliša. • Razvijanje modela “suživota” između svih elemenata regionalnog sustava.

9. ODRŽIVI RAZVITAK – Agenda 21 • “Rast svjetskog pučanstva i proizvodnje te neodržive potrošačke navi-ke sve više dovode u pitanje opstanak života na Zemlji. Međudjelova-nje navedenih procesa utječe na iskorištenost zemljišnih, vodenih, zra-čnih, energetskih i drugih resursa. Porast broja gradova i njihove veli-čine postavlja sve veće zahtjeve pred lokalne vlasti i općinske uprave. U složenoj mreži međuodnosa koja tako nastaje, ključnu ulogu igra ljudski čimbenik, koji treba dobiti odgovarajuće mjesto pri donošenju sveobuhvatne politike održivog razvitka, što treba obuhvatiti odnose između demografskih trendova i čimbenika, korištenja resursa, odgo-varajućeg širenja tehnologije i razvitka”1 1 Konferencija UN o okolišu i razvitku, “Usvajanje sporazuma o okolišu i razvit- ku” Agenda 21, Rio de Janeiro, 1992, Odjeljak I. Socijalne i gospodarske dimenzi- je