1 / 14

DOSADAŠNJA PRAKSA IZ PERSPEKTIVE NEVLADINIH UDRUGA

Nacionalna ekološka mreža i Natura 2000 - obaveze i mogućnosti za općine i gradove Pula, 02.srpnja 2009. DOSADAŠNJA PRAKSA IZ PERSPEKTIVE NEVLADINIH UDRUGA. Gabrijela Medunić-Orlić, dipl.ing., B.Sc. znanosti okoliša Voditeljica projekta za Udrugu Sunce.

Download Presentation

DOSADAŠNJA PRAKSA IZ PERSPEKTIVE NEVLADINIH UDRUGA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Nacionalna ekološka mreža i Natura 2000 - obaveze i mogućnosti za općine i gradove Pula, 02.srpnja 2009. DOSADAŠNJA PRAKSA IZ PERSPEKTIVE NEVLADINIH UDRUGA Gabrijela Medunić-Orlić, dipl.ing., B.Sc. znanosti okoliša Voditeljica projekta za Udrugu Sunce

  2. ZAŠTO NEVLADINE UDRUGE ZA ZAŠTITU PRIRODE? • Biološka i krajobrazna raznolikost • Sva raznolikost života, te raznolikost krajobraza u kojima se ogleda međuodnos prirode i ljudskih djelatnosti • Broj opisanih i imenovanih vrsta na Zemlji- procjenjuje se na između 1,4 i 1,8 milijuna • Ukupan broj vrsta između 10 i 30 milijuna • Godišnje nestaje 40000 vrsta • Ukoliko se zadrži dosadašnji trend tijekom sljedećih 30 godina nestati će 20 %, a do kraja stoljeća 50 % još uvijek živućih vrsta

  3. Zašto je biološka raznolikost važna? EKONOMSKA VRIJEDNOST - medicina, poljodjelstvo, šumarstvo, turizam... EKOLOŠKA VRIJEDNOST - smanjenje biološke raznolikosti nekog područja dovodi do narušavanja ekološke stabilnosti i ravnoteže te ono postaje sve ugroženije i neotpornije na vanjske utjecaje KULTURNA I DUHOVNA VRIJEDNOST Na globalnoj razini planet postaje sve ugroženiji i nezdraviji kako za biljni i životinjski svijet tako i čovjeka

  4. KONVENCIJA O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI • Konferencija ujedinjenih naroda o okolišu i razvitku (UNCED), Rio de Janeiro, 1992 • 157 zemalja potpisnica • Okvir za riješavanje problema očuvanja prirode na globalnoj razini • Temeljni ciljevi: očuvanje i unaprijeđenje postojeće biološke raznolikosti, te razumno korištenje prirodnih dobra na principima održivosti • Održivo korištenje je korištenje komponenti biološke raznolikosti, na način i u obimu koji ne vodi propadanju biološke raznolikosti, na način kojim se održava njen potencijal, kako bi se udovoljilo potrebama i težnjama sadašnjih i budućih naraštaja. • Zastupnički dom Sabora-Zakon o potvrđivanju Konvencije (1996. god.) • Hrvatska je punopravna stranka (1997. god.) • Temeljna obveza koja proizlazi iz Konvencije je utvđivanje vlastite biološke raznolikosti, njezine ugroženosti i problema vezanih za zaštitu, te donošenje odgovarajuće nacionalne strategije

  5. Zašto je biološka raznolikost važna? Klasična ekonomija zanemaruje vrijednost bioraznolikosti kao i ostale “usluge prirode”. ŠTO SU TO USLUGE PRIRODE KOJE ČESTO ZANEMARUJEMO? Usluge podrške: stvaranje zemljišta, fotosinteza, polinacija kruženje vode i hrane... Usluge opskrbe: hrana, vlakna, goriva, lijekovi... Usluge reguliranja: kvalitete zraka, vode, erozije, reguliranje bolesti i štetnika... Kulturne usluge: duhovno obogaćivanje, razvoj znanja, rekreacija i estetska iskustva Danas mnoge organizacije, agencije UN-a i pojedine vlade ulažu napore da se ovim servisima dodijeli vrijednost

  6. TEMELJI SUDJELOVANJA NEVLADINIH UDRUGA U OČUVANJU PRIRODE • MEĐUNARODNI UGOVORI (KONVENCIJE) • Konvencija o biološkoj raznolikosti • (NN, međunarodni ugovori 6/96) • Članak 14. • „Svaka stranka će, koliko je to moguće i prikladno, uvoditi odgovarajuće postupke za procjenu utjecaja planiranih projekata na okoliš koji bi mogli imati nepovoljan utjecaj na biološku raznolikost, s ciljem da se takav utjecaj izbjegne ili umanji, te će gdje je to prikladno, omogućiti sudjelovanje javnosti u takvim postupcima“ • Konvencija o pravu na pristup informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša – Arhuška konvencija (NN, međunarodni ugovori 1/07) • Sastoji se od tzv. 3. stupa (pristup informacijama, sudjelovanje javnosti u odlučivanju i pristup pravosuđu) • 2. stup:sudjelovanje javnosti pri izradi planova i programa

  7. TEMELJI SUDJELOVANJA NEVLADINIH UDRUGA U OČUVANJU PRIRODE DIREKTIVE EU Direktiva o staništima, 92/43/EEC (Habitat Directive) “...Nadležna nacionalna tijela složiti će se s planom ili projektom pošto se uvjere da neće negativno utjecati na očuvanje dotičnog područja, a nakon što su po potrebi proveli javnu raspravu“.

  8. TEMELJI SUDJELOVANJA NEVLADINIH UDRUGA U OČUVANJU PRIRODE • HRVATSKO ZAKONODAVSTVO • Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) • Pravilnik o procjeni utjecaja zahvata za prirodu (NN 89/07) • Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) • Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) • Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN broj 64/08 ) • Uredba o procijeni utjecaja zahvata na okoliš (NN broj 64/08 ) • Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš( NN broj 64/08 )

  9. PRAKSA- sudjelovanje javnosti • Lastovo- kamenolom ili park prirode? Lokalno stanovništvo odabralo smjer razvoja • Planovi upravljanja bez uključivanja lokalnog stanovništva često teško provedivi • Informiranje javnosti o ocjeni o prihvatljivosti zahvata za prirodu- još se ne provodi • Procijene utjecaja na okoliš- sudjelovanje javnosti najčešće zadovoljavanje zakonskog minimuma • Strateška procijena utjecaja na okoliš- još se ne provodi

  10. PRAKSA- sudjelovanje javnosti, EU • Poljska je započela s pripremnim radovima za gradnju autoceste kroz zaštićena močvarna područja- zelena pluća Poljske • To je područje od posebnog značaja za okoliš i dodijeljen mu je zaštićeni status u okviru EU ekološke mreže EU Natura 2000 • 1999. i 2000. – dio po dio zahvata i i dobivanje građevinskih dozvola • NVO- traže stratešku procijenu utjecaja na okoliš • 2004. dovršene studije utjecaja na okoliš- mišljenje NVO- nezadovoljavajuće studije, bez analize alternativa i negirani utjecaji na okoliša • NVO proslijedio slučaj EU • Europska komisija je 30. srpnja 2007. zatražila od Europskog suda pravde da Poljskoj naredi obustavu pripremnih radova • Europska komisija je zatražila obustavu radova do donošenja konačne sudske presude o tome je li gradnja autoceste u tome području u skladu sa strogim EU zakonima o zaštiti prirode.

  11. PRAKSA- Hrvatska, općenito • Česte izmjene i dopune zakonodavstva usklađivanje zakonodavstva sa EU • Loša provedba zakonodavstva • Nedovoljno prepoznata važnost zaštite prirode • Nisu osigurani dovoljni ljudski kapaciteti za provedbu zakonodavstva u zaštiti prirode • Nedovoljna financijska sredstva koja se ulažu u zaštitu prirode • Često interesi invenstitora i novac odnose prevagu pred interesima zaštite prirode.

  12. RAZLOZI • Nedovoljna osviještenost društva u cjelini važnosti svake vrste, biljne i životinjske odnosno svakog staništa • Nedovoljna osviještenost o međusobnoj povezanosti svih njih pa tako i čovjeka • RJEŠENJA • promijene prioriteta • ZAŠTO? • Naša generacija nije prva koja nanosi štetu ali je prva koja je postala svijesna njenih pravih razmjera • Naša generacija je jedina koja može spriječiti masovni gubitak bioraznolikosti • Naša generacija može donijeti promjene tako da smjernice koje vode naše vlade nisu ekonomski i politički sistemi već učenje o životu bez uništavanja.

  13. EU- fondovi za očuvanje prirode i Natura 2000 • Finacijski instrument za okoliš (LIFE +)- isključivo očuvanju prirode • Fondovi za ruralni razvoj • Fondovi za regionalni razvoj • Ribarstveni fondovi • Instrument pretpristupne pomoći (IPA)-usmjereni na Hrvatsku i druge zemlje pristupnice • Dostupnost fondova ovisi o njihovu programiranju na nacionalnoj razini • Više o financiranju putem pretpristupnih fondova u Hrvatskoj • http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/financial_en.htm • Više o finnaciranju mreže Natura 2000 u zemljama članicama EU • http://www.finnacing-natura2000.moccu.com/pub/index.html

  14. ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI • Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj SUNCE • Obala hrvatskog narodnog preporoda 7 • 21 000 Split • Hrvatska • Tel: +385 21 360 779 Fax: +385 21 317 254 • Mob: +385 91 360 7790 • info@sunce-st.org • www.sunce-st.org

More Related