FRANJEVAČKI INSTITUT ZA KULTURU MIRA - PowerPoint PPT Presentation

slide1 n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
FRANJEVAČKI INSTITUT ZA KULTURU MIRA PowerPoint Presentation
Download Presentation
FRANJEVAČKI INSTITUT ZA KULTURU MIRA

play fullscreen
1 / 58
FRANJEVAČKI INSTITUT ZA KULTURU MIRA
142 Views
Download Presentation
abeni
Download Presentation

FRANJEVAČKI INSTITUT ZA KULTURU MIRA

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. FRANJEVAČKI INSTITUT ZA KULTURU MIRA Split, Poljudsko šetalište 4 Tel. +385 21-381-011 Fax.+385 21-381-257 e.mail: kultura-mira@st.t-com.hr

  2. Osnivanje Instituta Franjevački institut za kulturu mira osnovalo je 1995. godine Vijeće franjevačkih zajednica (VFZ) uHrvatskoj i Bosni i Hercegovini. VFZ okuplja sve ženske i muške franjevačke zajednice (21) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sa preko 3000 članova i oko 10000 članova Franjevačkog svjetovnog reda (FSR) i Franjevačke mladeži (FRAMA).

  3. I. RADNA DEFINICIJA • Franjevački institut za kulturu mira je mjesto: • znanstvenog istraživanja • etičkog provjeravanja • kritičkog vrednovanja

  4. raznih modela: • mira • pravde • ljudskih prava • skrbi za integritet stvorenja (ekološka pravednost)

  5. po kriteriju afirmacije ili negacije slobode i dostojanstva: • siromašnih • isključenih • potlačenih • obespravljenih pojedinaca i naroda • žrtava rata i nasilja

  6. Dilema: karitas i/ili istina • odnos karitativne zauzetosti za žrtve “grešnih struktura” i/ili (siromaštvo, isključenost, društvene i političke nepravde nisu ljudska sudbina) • raskrinkavanje, kritika i promjena tih struktura

  7. kršćansko razrješenje dileme: NE: ili/iliNEGO: i/i Slika 1: L. Boff: priča o dobrim ljudima na obali rijeke Slika 2: Th. Elliot: Nikada nećemo stvoriti tako dobre strukture da ne bi bila potrebna ljudska dobrota Caritas in veritate, papa Benedikt XVI

  8. II. DUHOVNO – TEOLOŠKO UTEMELJENJE METODOLOGIJE RADA INSTITUTA Pravda, mir, ljudska prava i integritet svega stvorenog su biblijske vrijednosti Te vrijednosti iznova je prepoznao II. vatikanski sabor kao put naviještanja i angažiranog življenja Evanđelja u svijetu – svijet ljudskih odnosa, kulture i povijesti predmet je spasenja i angažmana

  9. 3. Plod toga je osnivanje Papinskog vijeća- JUSTITIA ET PAX i obveza rada tih vijeća pri Biskupskim konferencijama 4. U franjevačkoj tradiciji vrijednosti pravde, mira, ljudskih prava i integriteta svega stvorenja shvaćene su kao srž, DNK franjevačke duhovnosti

  10. 5. Franjevci njeguju ove vrijednosti • organizirano : • na generalnoj razini aktivni su JPIC –uredi • na lokalnoj razini Vijeća za pravdu, mir i skrb za sve stvoreno

  11. Franjevački institut za kulturu mira dio je jednog velikog pokreta u svijetu, fokusiran na stanje pravde, mira, ljudskih prava integriteta svega stvorenog u okviru RH i BiH • Franjevački institut za kulturu mira dio je jednog velikog pokreta u svijetu, fokusiran na stanje pravde, mira, ljudskih prava integriteta svega stvorenog u okviru RH i BiH

  12. III. PRIKAZ DJELATNOSTI INSTITUTA • tematski krug: PRAVDA I MIR 2. tematski krug: ŽENA U CRKVI I DRUŠTVU

  13. 3. tematski krug: INTEGRITET STVORENJA I EKOLOŠKO-MORALNA KRIZA 4. tematski krug: GLOBALNO TRŽIŠTE I BUDUĆNOST ČOVJEKOVE SLOBODE

  14. 1. Publikacije na temu: PRAVDA I MIR

  15. Susret hrvatske katoličke mladeži te održavanje kviza “Na putu mira” u lipnju 1996. godine povod je objavljivanju prvog izdanja knjige Na putu mira

  16. Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje iz 1999. godine je koristan i provjeren priručnik svima koji su zauzeti izgradnjom kulture života i civilizacije ljubavi.

  17. Putovi i stranputice pomirenja osvrt su FIKM i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka na neke inicijative međunarodne zajednice u svezi s pomirenjem Hrvata i Srba i Programom Vlade Republike Hrvatske za uspostavu povjerenja 4. prosinca 1997. godine

  18. Temu oprosta i pomirenja pretrpljeni Domovinski rat učinio je nezaobilaznom u svim krugovima hrvatskog društva. Poteškoće koje sa sobom nosi potreba opraštanja pretrpljenog zla zahtijevale su ozbiljan pristup ovoj problematici. Hrvatski Caritas i Franjevački institut zakulturu mira pokrenuli su zajednički projekt CROPAX – Croatia patiens pacificat – Hrvatska na patnji gradi miriz kojega su izašle sljedeće publikacije:

  19. Za potrebe CROPAX projekta i međunarodne konferencije: Oprost ipomirenje – izazov Crkvi idruštvu (Zagreb, 9-13.svibnja 2001.) provedeno je istraživanje opće populacije u Hrvatskoj o oprostu i pomirenju. Knjiga Mir uHrvatskoj/Peace in Croatia sadrži izvješće o rezultatima tog anketnog istraživanja

  20. Zbornik radova s Konferencije o Oprostu i pomirenju svjedoči o pokušaju da se o oprostu i pomirenju progovori s različitih motrišta, u susretu, zajedničkim promišljanjem i dijalogom.

  21. RAZGOVORI O OPRAŠTANJU - straniceove knjige zorno svjedoče o praštanju kao shvaćenom i neshvaćenom fenomenu, paradoksu kršćanstva i nevjere, raskrižju međuljudskih odnosa i religioznog iskustva, ali povrh svega i nadasve kršćanskom odgovoru na tajnu zla i procesu koji zahtijeva i vrijeme i trud i osobno zalaganje i svjedočenje.

  22. Franjevački institut za kulturu mira i Hrvatski Caritas organizirali su i znanstveni skup o kršćanstvu i pamćenju (Trogir, 15-17 svibnja 2003). Objavljen je zbornik Kršćanstvo ipamćenjekoji obuhvaća radove koji zajedno tvore interdisciplinarni pristup odnosu kršćanstva i pamćenja te otvaraju prostor dijalogu i spoznaji novih načina ophođenja s prošlošću, ranama i pamćenjem.

  23. Zbornik radova DIJALOGOM DO MIRA u počast Željku Mardešiću sabire na jedno mjesto tekstove autora iz različitih područja i interesa. Sabrani su oko dijaloga kao radnoga naslova. Pa ipak, ovo nije zbornik radova o dijalogu. Riječ je ponajprije o radovima autora koji su Željku Mardešiću zahvalni za trud oko zajedničkog svijeta, riječ praćenu blagošću bez osude ljudi, uvid dozreo u žudnji za znanjem, u duhovnosti i vjeri, dijalog u kojem je svojim sudjelovanjem omogućavao promjene u duši.

  24. Od 1996. godine Institut organizira međureligijske molitvene susrete za mir pod nazivom U duhu Asiza. Naime, te je godine, na poziv Ivana Pavla II. u Asizu održan međureligijski Svjetski dan molitve za mir. Knjižica sa međureligijskim molitvama za mir. U Sarajevu je 1996 održan okrugli stol na temu: “Povratak izbjeglica”

  25. Prilog ekumenskim nastojanjima je i objavljivanje knjige njemačkog teologa Karla-Josepha Kuschela Spor oko Abrahama objavljene u suradnji sa Svjetlom riječi, beskompromisan je i studiozan pristup trima velikim vjerskim tradicijama koje priznaju Abrahama kao praoca svoje vjere i koja po prvi put programski izlaže teologiju abrahamske ekumene da se otkrivanjem zajedničkih temelja probudi svijest o međusobnom približavanju.

  26. Institut je 1996. godine objavio Mir u pravednosti, Završni dokument europskog ekumenskog susreta, 15.-21. svibnja 1989., Basel, Švicarska

  27. Priručnik koji nudi različite tekstove o franjevačkoj duhovnosti, o franjevačkom opredjeljenju za siromahe, o poticanju na molitvu i meditaciju, o “utjelovljenom djelovanju” u konkretnim situacijama u svjetlu “mira, pravde i skrbi za sve stvoreno odgovor je na zahtjev Međunarodnog vijeća za pravdu, mir i skrb za sve stvoreno o potrebi angažmana franjevačkih zajednica na tom području…

  28. FRANJEVAČKI MEA CULPA Članovi i članice Vijeća franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini te braća i sestre pripadnici različitih franjevačkih obitelji, nazočni u Makarskoj na redovitom godišnjem savjetovanju o služenju Bogu i čovjeku, od 12. - 17. svibnja 2000., potaknuti pozivom Svetoga Oca na čišćenje povijesnog pamćenja, obratili su se svojoj braći i sestrama franjevačkim MEA CULPA kako bi zajednički molili oprost od Boga i od svih ljudi pogođenih zlodjelima različitih osoba i struktura, za oprost zbog nedostatne solidarnosti i zauzetosti u ublažavanju njihovih boli, zbog nedostatka djelotvorne sućuti i krivih postupaka te zbog zatvaranja očiju pred istinom.

  29. “Na poseban način molimo za oproštenje siromašne i gladne, ranjene u duši i tijelu što nismo na vidljiviji i učinkovitiji način s njima dijelili svoj kruh i druga dobra. Molimo za oproštenje sve radnike i radnice jer nismo jasnije i odlučnije, pa i u obliku štrajka sudjelovali u njihovoj borbi za radno mjesto, za socijalno osiguranje i za adekvatnu plaću. Molimo za oproštenje sve vjernike i nevjernike što im svojom dobrotom i bratsko-sestrinskom riječju nismo dostatno svjedočili Božju blizinu i dobrotu. Molimo za oproštenje crkvene poglavare što se prema njima nismo uvijek odnosili s doličnom poniznošću, ali i za to što ih nismo upozoravali na pogreške bez kojih bi uspješnije naviještali Kraljevstvo nebesko. Molimo za oproštenje sve žene jer nismo pravodobno i u dovoljnoj mjeri vidjeli njihovu diskriminiranost u društvu, Crkvi i u našim zajednicama.Molimo za oproštenje sve koji su postali žrtvama lažnog kršćanstva, lažnog domoljublja i lažnog hrvatstva, kao i sve one koji su krivim svjedočenjem tih vrijednosti dovedeni na stranputice u čemu su sudjelovali i neki članovi naših zajednica.Opraštajući svima i ujedno moleći za oproštenje, kajemo se pred vama i pred Gospodinom jer nismo djelovali i govorili kada je trebalo, sputani različitim krivim obzirima i strahovima. Priznajemo svoje grijehe, ali se uzdamo u pomoć Božjeg Duha i u zagovor Svetog Oca Franje da bismo u svijetu i pred vama mogli ostvariti poslanje mirotvoraca i ljudi najbližih svima koji su u potrebi.” Vijeće franjevačkih zajednica

  30. Neke zanimljive spoznaje: • Paradoksalnost vodeće uloge žrtve u procesu pomirenja. • Središte Euharistije je memorija žrtve, koja je raskinula začarani krug zla, odmazde, pamćenja kao zlopamćenja. • Kršćani se okupljaju oko tog modela pomirenja i slobode: Isusa Krista. • Bit kršćanske antropologije koja se odriče nasilja, zlopamćenja, oslobođenja od ratobornih instinkta pronalazi se u samoponiženju kao načinu konačnog uzdizanja u slobodu. • Oprost nije odustajanje od pravde, istine i oslobođenja već preduvjet izlaska iz statusa žrtve i punog angažmana za partikularnu i univerzalnu pravdu za sve ljude i njihove narodne, kulturne i vjerske zajednice.

  31. Dijalog između religija ne donosi na području ortodoksije i orto-prakse nikakve rezultate, ali na području ortopatije (ispravne patnje): sućuti s patnjom drugoga, memoria passionis pokazuju svoj kapacitet za mir. • Znakovita je misao kardinala Franje Kuharića u predgovoru zbornika: Praštanje. “Opraštati u smislu Evanđelja može se samo snagom Duha Svetoga. Kolike žrtve ovog rata moraju doći pred takvu odluku. Oprostiti! Nije lako, ali je božanski veliko!“ Tu se počinje razvijati misao da: sve što vodi miru nije puka strategija, već najozbiljnija duhovnost

  32. 2. Publikacije na temu: ŽENA U CRKVI I DRUŠTVU

  33. Institut je svoj angažman u društvu usmjerio i na izgradnju kulture odnosa među spolovima. Posebno je upozorio na povećanje stupnja osjetljivosti na jedan segment nasilja - nasilje nad ženama. Osam studija s područja različitih teološko - pastoralnih disciplina o temi nasilja nad ženama objavljeno je u zborniku Nasilje nad ženama-teološko pastoralni izazov.

  34. Osnova promišljanju za ove studije u velikoj je mjeri poslužio tekst razgovora sa ženama žrtvama nasilja koje su (bile) zbrinute u različitim crkvenim i društvenim ustanovama. Osim senzibiliziranja javnosti za ovu problematiku, cilj je bio i mobiliziranje za preventivno djelovanje i pomoć žrtvama i počiniteljima.

  35. Temetika žene posebno je aktualiziranja u knjizi VIŠE OD ZADANOGA kojom je otvoren prostor za bavljenje, tzv. ženskim pitanjem u Crkvi i društvu u Hrvatskoj. Ovim proučavanjem ženskog pitanja u rasponu 20.stoljeća potiče se afirmacija žene i njena prisutnost u crkvenim i društvenim strukturama, a samim tim i promjena shvaćanja odnosa između muškaraca i žena, kako bi se taj odnos i uloga žene oslobodili tradicijskih opterećenosti.

  36. MUŠKO I ŽENSKO – STVORI IH, žene i muškarci u življenju i u službi Božjeg poslanja - krajem 2005. FIKM proveo je anketu o odnosu žene i muškarca i njihovu poslanju u društvu i Crkvi. “Prilozi sadržani u ovom zborniku, nastalom na temelju istraživanja i razmišljanja stručnjaka, suočavaju muškarce i žene s ozbiljnim zadaćama u vremenu konfuzije uloga, razmrvljenog identiteta, prevelikog individualizma i dekrisitijanizacije”. Rezultati istraživanja i analiza odgovora otvorili su u Crkvi mnoga područja o koja će trebati propitati i uputiti na promjene pastoralnih metoda i posuvremenjenje religioznog jezika.

  37. Neke zanimljive spoznaje : ŽENA JE ŽRTVA MANIHEJSKO-PATRIJARHALNIH PREDRASUDA I TRŽIŠNOG INSTRUMENTALIZIRANJA Istraživanja na ovu temu otkrivaju sablažnjivo diskriminirajući odnos prema ženi: počevši od teološko- doktrinarnih do praktičnih izvedenica u društvenoj i obiteljskoj praksi. Istraživanja koja su provedena u okviru Instituta bila su usredotočena su na dva pitanja: a) Religiozna delegitimizacija spolnih stereotipa b) Religiozna delegitimizacija nasilja nad ženama

  38. Dva nihilizma su temelj diskriminacije, prezira žene i nasilja nad ženama: 1. Nihilizam dualističko-manihejskog tipa koji u tijelu ne vidi vrijednost već princip grešnosti. Tome su sklone religije i patrijarhalna društva. 2. Nihilizam liberalnog tipa, koji tijelo, ženu, povijest lišava transcendentne dimenzije i svrhe. Prezire ih tako što ih instrumentalizira u svrhu profita. Tome je sklono liberalno tržište.

  39. 3. Publikacije i inicijative na temu INTEGRITET STVORENJA I EKOLOŠKA KRIZA

  40. Niz izdanja prilog je FIKM skrbi za sve stvoreno: “Sakramentalnim pogledom suvremeni će se čovjek vratiti autentičnosti i prirodnosti – od ishrane, stanovanja, do ophođenja sa stvarima, kulturnim predmetima, svojim tijelom i tijelom drugoga – ponovno će otkriti tajnu svega što jest i postat će odgovorniji prema životu.” Iz Predgovora

  41. Ekološki priručnik Taj divni Božji svijet - jedinstvena pedagoška knjiga na hrvatskom jeziku koja obrađuje pitanja ekologije sa stajališta kršćanske vjere. Školska knjiga ju je uvrstila u popis školske literature. Knjigu se koristi ne samo u nastavi već i kao literaturu za brojne ekološke kvizove.

  42. ŽEĐ NA IZVORU Znakovi vremena pozivaju nas na promjenu odnosa i zauzimanje životno kvalitetnijeg stava prema okolišu, a osobito prema vodi. Cilj ovog priručnika je putem metode: vidi, prosudi i djeluj, pružiti jasnu informaciju o svim pitanjima vezanim za vodu.

  43. ZRAK NAŠ SVAGDANJI, klimatske promjene i globalno zatopljenje- nadovezuje se na dosadašnje ekološke priručnike te u okviru problematike klimatskih promjena obrađuje utjecaj na okoliš, poticaje za ispravniji odnos prema prirodi, posebice s kršćanskim motivacijama, kao i poticaje za promišljanje i primjere za konkretni angažman svakog pojedinca.

  44. Neke zanimljive spoznaje: • Prihvaćanje integriteta stvorenja može jedino razriješiti ekološku krizu, kao bitno moralnu krizu, koja se reflektira kao izrabljivanje, prezir, destrukciju pretpostavki za život i pravdu. • Elementi integriteta stvorenja: • Stav respekta • Stvorenje je dar • Čovječanstvo i priroda dijele isti blagoslov: stvaranja i otkupljenja. Sv. Franjo je živio sa svim stvorenjem u stavu općeg bratstva. Poštivanje integriteta stvorenja ima pozitivne učinke na kvalitetu čovjekova života, gospodarstvo i odgovorno ekonomiziranje po načelu održivog razvoja. Uviđa se žurna potreba tzv. „ ekološkog obraćenja“ suvremenog čovjeka, bezočnog potrošača. Inicijative: osporavanje projekta “Družba Adria”; Strategija i zakon o Hrvatskim vodama…

  45. 4. Publikacije na temu: GLOBALNO TRŽIŠTE I BUDUĆNOST ČOVJEKOVE SLOBODE

  46. Kršćani u solidarnosti sa svijetom U ratno i poratno vrijeme potreba organizirane solidarnosti uslijed teških gospodarsko- socijalnih prilika, postavila je i zahtjev prema pojedinačnim inicijativama. Godine 1997. upriličen je simpozij Kultura solidarnosti čija je namjera bila kritički se osvrnuti na ostvarivanje zavjetima preuzete franjevačke opcije za solidarnost sa siromašnima, beskućnicima, bolesnima, nemoćnima, s onima na rubovima društvenoga života, koji žive s osjećajem kako su "suvišni" u društvu. Htjeli smo također posvijestiti kako se franjevački shvaćena solidarnost proširuje i na ostala Božja stvorenja.

  47. Individualna i kolektivna prava na globalnom tržištu U ime dostojanstva čovjeka, ljudskih, radničkih i vjerničkih prava, Franjevački institut za kulturu mira, u suradnji s Hrvatskim Caritasom, zatražio je od Sabora i Vlade Republike Hrvatske da se donese zakon opće zabrane rada trgovina nedjeljom. U tu je svrhu pokrenuto potpisivanje peticije. Dokument HBK-a Nedjelja radi čovjeka u čijoj je izradi sudjelovao i Institut, naglašava vrijednost nedjelje pod antropološkim, kulturalnim, socijalnim, gospodarskim i vjerskim vidom.

  48. Akcija pokrenuta 1996. godine s ciljem smanjenja i prestanka uporabe pirotehničkih sredstava prilikom božićnih i novogodišnjih blagdana… Institut je 2000. Godine na nacionalnoj razini pokrenuo projekt Živo božićno drvce kojim se željelo senzibilizirati ljude da sačuvaju stabla od masovne sječe uoči božićnih blagdana i potaknuti na njegovanje kulture života.