Download
pojam o sebi n.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Pojam o sebi PowerPoint Presentation
Download Presentation
Pojam o sebi

Pojam o sebi

499 Views Download Presentation
Download Presentation

Pojam o sebi

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. Pojam o sebi Kako spoznajemo sami sebe

  2. Pojam o sebi I. Priroda pojma o sebi

  3. Priroda pojma o sebi • William James definirao je osnovni dualizam samoga sebe: to je i objekt, ilipojam o sebi(naše znanje o tome tko smo), i subjekt, ilisvijest o sebi(čin razmišljanja o samome sebi).

  4. Priroda pojma o sebi • Ispitivanja na djeciukazuju da se samospoznajapočinje razvijati u dobi od oko dvije godine.

  5. Priroda pojma o sebi • Ostala razvojna istraživanja pokazuju dase tijekom djetinjstva i adolescencije pojam o sebi razvija odkonkretnog i ograničenog na karakteristike podložne opažanjudo apstraktnijeg iusmjerenog na psihološke karakteristike.

  6. Priroda pojma o sebi • Funkcije pojma o sebi Istraživači su ukazali na tri važne funkcije kojima služi pojam o sebi. To su: • organizacijska funkcija (služi nam kao shema koja određuje što primjećujemo, o čemu razmišljamo i što pamtimo), • emocionalna funkcija (određuje kako se osjećamo uspoređujući svoj stvarni pojam o sebi s idealnim i očekivanim) i • izvršna funkcija (upravlja našim postupcima i planiranjem budućnosti).

  7. Priroda pojma o sebi • Kulturalne razlike u definiranju sebe U mnogim zapadnim kulturama ljudi imaju nezavisan pogled na sebe(definiraju se prvenstveno u terminima vlastitih misli, osjećaja i ponašanja). U mnogim azijskim kulturama ljudi imaju međuzavisan pogled na sebe, (definiraju se prvenstveno u terminima svojih odnosa s drugim ljudima).

  8. Priroda pojma o sebi • Spolne razlike u definiranju sebe Čini se da postoji razlika u načinu na koji muškarci i žene u SAD-udefiniraju sebe, pri čemu žene imaju više međuzavisan pogled na sebe nego muškarci.

  9. Priroda pojma o sebi • Unatoč kulturalnim razlikama, ljudi su slični po nekimosnovnim motivima: • za samoprocjenom (Kakav sam?), • samopotvrđivanjem (Vrijedim)i • samouzdizanjem (Bolji sam).

  10. Pojam o sebi • Spoznaja sebe kroz introspekciju

  11. Spoznaja sebe kroz introspekciju • Intuitivno prepoznajemo da jeintrospekcija, proces spoznaje sebe iznutra ii razmatranje vlastitih misli, osjećaja i motiva, jedan od izvora znanja o samome sebi.

  12. Spoznaja sebe kroz introspekciju

  13. Spoznaja sebe kroz introspekciju • Usmjeravanje na sebe: teorija svijesti o sebi Premateoriji svijesti o sebi, kada se zaista usmjerimo na sebe, uspoređujemo svoje trenutno ponašanje s unutarnjim standardima i vrijednostima.

  14. Spoznaja sebe kroz introspekciju • Usmjeravanje na sebe: teorija svijesti o sebi Kad postanemo svjesni razlike, pokušavamo je smanjiti usklađivanjem svog ponašanja.

  15. Svijest o sebi

  16. Spoznaja sebe kroz introspekciju • Usmjeravanje na sebe: teorija svijesti o sebi Baumeister (1991) je tvrdio da će ljudi, s obzirom da svijest o sebi može biti neugodna, biti motivirani na “bijeg od sebe” kroz auto-destruktivna ponašanja ili duhovna stanja.

  17. Spoznaja sebe kroz introspekciju • Usmjeravanje na sebe: teorija svijesti o sebi Svijest o sebi može biti ugodna kada zadovoljimo ili premašimo naše standardei takvo stanje može biti motivirajuće.

  18. Spoznaja sebe kroz introspekciju • Prosuđivanje zašto se osjećamo kako se osjećamo: iskazivanje više nego što znamo Mnogi naši kognitivni procesi događaju se izvan naše svijesti – svjesni smo konačnog rezultata našeg mišljenja, ali ne i procesa kojim smo došli do njega.

  19. Spoznaja sebe kroz introspekciju Introspekcija nas ne mora dovesti do stvarnih uzroka naših osjećaja ili ponašanja, ali ćemo se uspjeti uvjeriti da jest. Istraživanja su pokazala da, iako ljudi imaju čvrsteteorije uzročnostio čimbenicima koji su utjecali na njihovo raspoloženje i stavove, ove teorije su često pogrešne.

  20. Spoznaja sebe kroz introspekciju • Posljedice introspekcije o razlozima Postoji i naličje introspekcije o razlozima prilikom donošenja odluke – jednostavno, možemo doći do netočnih razloga. Možemo sami sebe uvjeriti da su ti neispravni razlozi točni, što će dovesti do mijenjanja naših stavova o tome kako se osjećamo kako bi ih prilagodili razlozima – učinak poznat kaopromjena stava zbog navođenja razloga.

  21. Pojam o sebi • Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog ponašanja

  22. Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog ponašanja • Zaključivanje kakvi smo iz načina na koji se ponašamo: Teorija samopercepcije Prema Bemovojteoriji samopercepcije, otkrivamo što osjećamo opažajući ono što radimo.

  23. Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog ponašanja • Zaključivanje kakvi smo iz načina na koji se ponašamo: Teorija samopercepcije Skloni smo zaključivati o svojim osjećajima polazeći od ponašanja ako su naši početni osjećaji slabi ili nejasni. Koristit ćemo svoje ponašanje kao izvor znanja o sebiako zaključimo da smo ponašanje slobodno izabrali.

  24. Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog ponašanja • Intrinzična i ekstrinzična motivacija Intrinzična motivacijaje želja za upuštanjem u neku aktivnost zato što u njoj uživamoili je smatramo zanimljivom; Ekstrinzična motivacijaje želja za upuštanjem u neku aktivnostzbog nagrade ili pritisaka izvana.

  25. Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog ponašanja • Intrinzična i ekstrinzična motivacija Kada smo nagrađeni za bavljenje aktivnošću za koju smo intrinzično motivirani, možemo podcijeniti stupanj u kojem je naše ponašanje bilo intrinzično motivirano. Ova pojava je poznata kaoefekt suvišnog opravdanja.

  26. Efekt suvišnog opravdanja

  27. Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog ponašanja • Intrinzična i ekstrinzična motivacija Nedavna istraživanja su ukazala na uvjete pod kojima se efekt suvišnog opravdanja može izbjeći: Ako je početni interes za zadatak nizak umjesto visok; ako je nagradaovisna o uratku (temeljena na kvaliteti),a neovisna o zadatku (vezana uz čisto izvođenje); i ako se ljude podsjeti da mogu izvršavati zadatke zbog intrinzičnih razlogačak i kada su dodatno ekstrinzično motiviraniza sudjelovanje u njima.

  28. Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog ponašanja • Razumijevanje emocija: Dvofaktorska teorija emocija Dvofaktorska teorija emocijanavodi da emocije proizlaze izuočavanja fiziološkog uzbuđenja i pronalaženja objašnjenja ili tumačenja za to uzbuđenje.

  29. Dvofaktorska teorija emocija

  30. Spoznaja sebe putem opažanja vlastitog ponašanja • Pronalaženje krivog uzroka: pogrešna atribucija emocija Istraživanja su pokazala da može doći dopogrešne atribucije uzbuđenja. Kada se to dogodi, svoje uzbuđenje pripisujemo krivom izvorui doživljavamo neodgovarajuće ili pretjerane emocije.

  31. Pojam o sebi • Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi

  32. Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi Ono što nam drugi kažu o nama je vrlo važan izvor znanja o sebi = princip reflektirane procjene ili zrcalnog odraza • relevantni drugi npr. Hoelter, 1984. – spolne razlike na srednjoškolcima

  33. Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi • Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima Premateoriji socijalne usporedbe (Festinger, 1954), kad se u nastojanju da provjerimo vlastita mišljenja i sposobnosti ne možemo osloniti na fizičku realnost, okrećemo se socijalnom realitetu. Drugim riječima, težimo provjeri vlastitih doživljaja, mišljenja i sposobnosti uspoređujući se s drugim ljudima.

  34. Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi • Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima Joanne Wood (1989) smatra da postoje tri razloga zbog kojih se ljudi upuštaju u socijalnu komparaciju - evaluacija, napredovanje i samouzdizanje. S kim ćemo se uspoređivati u konkretnoj situaciji ovisi u svrsi usporedbe.

  35. Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi • Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima Kada nam je cilj evaluacija vlastitih karakteristika, služimo se socijalnom komparacijom kako bismo dobili što točniju sliku o sebi. Stoga za usporedbu izabiremo osobe koje su nam što sličnije u relevantnim aspektima.

  36. Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi • Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima Kada je cilj socijalne komparacijenapredovanje ili poboljšanje,usporedba s nekim tko je bolji od nas na relevantnoj dimenziji, a po svemu drugom nam je sličan, omogućuje nam da i mi postanemo bolji. Uspoređivanje s boljima od nas naziva se uzlazna socijalna usporedba.

  37. Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi • Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima Konačno, socijalnom komparacijom možemo se služiti i ako nam je cilj samouzdizanje, tj. pokušaj uvjeravanja samog sebe da smo bolji nego što jesmo. Prema Wood (1989), tada se uspoređujemo s onima koji su “slabiji” od nas (silazna socijalna usporedba).

  38. Spoznaja sebe putem opažanja drugih ljudi • Spoznaja sebe kroz usporedbu s drugima Socijalna komparacija može nam također biti od koristi u procjenjivanju primjerenosti vlastitog emocionalnog doživljaja. O tome rječito govore istraživanja koja je provodio Schachter (1959) u području afilijacije i provjere hipoteze da strah intenzivira afilijativni motiv (potrebu da budemo s drugim ljudima).

  39. Pojam o sebi IV. Samopoštovanje

  40. Samopoštovanje Pod samopoštovanjem (self-esteem) podrazumijevamo vrednovanje ili evaluaciju sebe bilo na pozitivan bilo na negativan način. Razvijeno je mnogo mjera za ispitivanje samopoštovanja, od kojih je jedna od najpoznatijih Rosenbergova skala (1979).

  41. Samopoštovanje Iako se javljaju povremene promjene u samopoštovanju, većina mjera polazi od pretpostavke da je samopoštovanje stabilno (trait, a ne state). Drugim riječima, neki se ljudi vrednuju pozitivno u većini situacija, dok se drugi većinom procjenjuju negativno. Neki aspekti pojma o sebi važniji su za samopoštovanje od drugih. Ljudi se razlikuju u važnosti koju pridaju pojedinim aspektima svog pojma o sebi.

  42. Samopoštovanje Vrednovanje samog sebe temelji se na nizu različitih iskustava. Doživljaji uspjeha dovode do povećanog samopoštovanja, dok će sniženo samopoštovanje slijediti nakon ponovljenih neuspjeha. Zadovoljstvo trenutnim aktivnostima, prijateljstvima i romantičnim vezama doprinosi povećanom samopoštovanju, dok ga nedostaci na ovim područjima smanjuju. Fizičke karakteristike i izgled također doprinose samopoštovanju (npr. Tucker, 1983).

  43. Samopoštovanje Precjenjivanje pozitivnih aspekata našeg pojma o sebi može također biti način definiranja vlastitog samopoštovanja. • npr. većina ljudi se smatra fizički privlačnijima nego što ih drugi procjenjuju (Pittenger & Baskett, 1984) • Roth, Snyder & Pace (1986) Unatoč svojoj nerealističnoj osnovi, pozitivno samovrednovanje se općenito smatra dobrim i oznaka je psihički zdrave osobe. Nisko samopoštovanje se, s druge strane, općenito smatra lošim i ukazuje na poteškoće u funkcioniranju osobe.

  44. Samopoštovanje Često su negativne emocije koje osjećamo posljedica negativnog samovrednovanja. No, na samopoštovanje može utjecati i to kako sebe doživljavamo i što od sebe očekujemo. Teorija neusklađenih pojmova o sebi (“self-discrepancy” - Higgins, 1987): • do negativnih emocija dolazi zbog nesuglasja između onog kakvi jesmo i onog kakvi bismo željeli biti ili kakvi mislimo da bismo trebali biti

  45. Neusklađeni pojam o sebi (Higgins, 1987) Aktualno JA Traženo JA Nesuglasje Socijalna anksioznost Aktualno JA Idealno JA Nesuglasje Depresija Preklapanje pojmova o sebi Zadovoljstvo