1 / 40

PROTOZOA

PROTOZOA. Subregnum Protozoa. Od grčkih reči: protos – prvi , prednji zoon – živo biće, životinja Veličina tela od 2 µ m pa do preko 4500 µ m.

ursala
Download Presentation

PROTOZOA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PROTOZOA

  2. Subregnum Protozoa • Od grčkih reči: protos– prvi, prednji zoon– živo biće, životinja • Veličina tela od 2µm pa do preko 4500µm. • Telo protozoa je građeno od jedne jedine eukariotske ćelije koja po morfološkim i strukturnim karakteristikama odgovara jednoj ćeliji višećelijskog organizma. U funkcionalnom pogledu ona je samostalni organizam. Poseduju organele koje su specijalizovane za vršenje određenih funkcija, pa su u tom pogledu organele ekvivalentne organima Metazoa (višećelijski organizmi).

  3. Protozojska ćelija je građena po opštem planu karakterističnom za eukariotsku čeliju, od ćelijske membrane, citoplazme i organela.

  4. Integumentna funkcija Na površini tela svih Protozoa nalazi se ćelijska membrana koja je kod nekih tanka, bez zadebljanja i ne obezbeđuje stalan oblik tela i naziva se plazmalema(npr. Sarcodina), ali je kod većine vrsta deblja, naborana, obezbeđuje stalan oblik tela i naziva se pelikula.

  5. Potporna funkcija • Čvrstinu i oblik tela obezbeđuje citoskelet. • Citoskelet može biti sastavljen od mikrofilamenata, mikrotubula i alveola. • Osim što učestvuju u održavanju oblika tela u pelikularnom sloju, mikrofilamenti i mikrotubule imaju i druge funkcije. • Mikrofilamenti učestvuju npr. u procesu cikloze, a mikrotubuli npr. u kretanju tela, kretanju hromozoma itd. • Neke protozoe imaju egzoskelet koji se izlučuje na površini ćelije i naziva se ljuštura ili kućica, kod predstavnikalorika.

  6. Mikrofilament Mikrotubul Ljuštura

  7. Kretanje • Lokomotorni organi praživotinja su bičevi, treplje(cilije) i pseudopodije. • Bičevi i treplje su jednake građe, ali se razlikuju samo u dužini i načinu kretanja. • Bičevi su obično dugi i valovito se kreću, a treplje su kraće i kreću se poput vesla. • To su cevasti organi okruženi ćelijskom membranom, a unutrašnjost im je sastavljena od mikrotubula i drugih proteina koji zajedno čine aksonem. • U osnovi bičeva i cilija nalazi se bazalno telo (blefaroplast, kinetozoma). • Undulentne membrane kod krvnih parazita takođe služe za kretanje, a nastaju srastanjem dela biča sa pelikulom.

  8. Pseudopodije pored kretanja kao primarne funkcije, imaju funkciju uzimanja hrane, percepcije draži itd. • Postoje četiri osnovna tipa pseuopodija: • lobopodije– debele i prstaste (limax – jedna lobopodija) • filopodije– razgranate, ali grane ne anastomoziraju međusobno • retikulopodije– razgranate, ali su grane međusobno spojene i čine mrežu • aksopodije– ravne i ukočene, jer u sredini imaju aksijalni filament

  9. Lobopodija Retikulopodije Aksopodije

  10. Ishrana • Ishrana je dvojaka: autotrofnai heterotrofna. • Autotrofno se hrane protozoe koje u telu imaju hlorofil (Phytomastigophora). • Heterotrofno: pinocitozai fagocitoza. • Pinocitoza je uzimanje rastvorenih organskih materija iz spoljašnje sredine (voda, joni i mali molekuli). Pinocitozom se hrane parazitske protozoe. • Fagocitoza (ingestija) je aktivno uzimanje hranljivih čestica ili plena (npr. bakterije, alge i druge praživotinje) pri čemu se formiraju hranljive vakuole. • Kruženjem hranljivih vakuola po endoplazmi odvija se varenje i transport hranljivih materija. • Nesvareni ostaci se izbacuju na bilo kom mestu na telu kod primitivnijih protozoa (egzocitoza), dok se kod složenije građenih izbacuju na određenim mestima na telu (cytopyg).

  11. Funkcija ekskrecije i osmoregulacije • Krajnji produkti metabolizma se odstranjuju celom površinom tela. • Funkciju regulacije količine vode u telu imaju kontraktilne (pulzativne) vakuole koje postoje kod svih protozoa koje žive u hipotoničnoj sredini (slatke vode). • Kontraktilne vakuole pored funkcije osmoregulacije kao primarne, imaju i ekskretornu funkciju, jer se preko njih izbacuju i štetne materije koje iz vode dospevaju u telo.

  12. Nervna funkcija i čula • Percepcija draži se odvija celom površinom tela, organelama za kretanje, a kod nekih postoje složene organele, npr. stigma (očna mrlja) za prijem svetlosnih draži. • Efektorni organi – organele za kretanje. Posebne efektorne organele – ekstruzomi kojima se brane od neprijatelja (trihociste kod Ciliata). Razmnožavanje • Bespolno: binarna deoba, multipna deoba (šizogonija), plazmotomija, pupljenje. • Polno: Plazmogamija, kopulacija, konjugacija i autogamija.

  13. Većina Protozoa u nepovoljnim uslovima životne sredine ili tokom razmnožavanja menja formu tela u okruglastu i na njemu se formiraju zaštitne opne – incistiranje, cista (slatkovodne i parazitske Protozoa). • Protozoa su vrlo raznolika grupa organizama koja obuhvata oko 25 000 vrsta koje su rasprostranjene u morima i kopnenim vodama, vlažnoj zemlji, a mnoge žive na ili u telima drugih organizama.

  14. Klasifikacija Protozoa SubregnumProtozoa: Phylum Sarcomastigophora Phylum Labyrinthomorpha Phylum Apicomplexa Phylum Myxozoa Phylum Microspora Phylum Ascetospora Phylum Ciliophora

  15. Phylum Sarcomastigophora • Kao odrasli za kretanje imaju bičeve i pseudopodije. • Subphylum: Mastigophorai Sarcodina. • Mastigophora (kao organele za kretanje uglavnom poseduju bičeve): classis Phytomastigophora i classis Zoomastigophora Classis Phytomastigophora Volvox sp. Euglena sp.

  16. Classis Zoomastigophora Ordo Kinetoplastida a) trypanosoma, b) crithidia, c) leptomonas, d) leishmania

  17. Classis Zoomastigophora • Ordo Kinetoplastida • Bodo - slobodnoživeći • Trypanosoma gambiense – bolest spavanja; prenosi je muva Ce-Ce (Glossina palpalis). • Leishmania sp. – leišmanioza; prenosi je komarac Phlebotomus sp. Trypanosoma gambiense Leishmania sp.

  18. Ordo Opalinata • Komensali ili endosimbionti u crevu vodozemaca i gmizavaca; mnogobrojne cilije sa spiralnim rasporedom; 1-100 mikronukleusa. • Smatrane su Ciliophorama, ali nemaju dimorfna jedra ni konjugaciju. • Opalina ranarum

  19. Subphylum Sarcodina • Kao organele za kretanje imaju pseudopodije,a neke i bičeve. • Classis Rhizopodai Classis Actinopoda • Classis Rhizopoda: Amoebida, Testacea i Foraminifera • Amoeba proteus • Citoplazma diferencirana na ekto i endoplazmu. • U endoplazmi postoje brojne hranljive vakuole. • Kreću se pseudopodijama.

  20. Entamoeba sp. • Komensali i paraziti u crevnom traktu čoveka i drugih kičmenjaka • E. coli-komensal debelog creva čoveka i životinja • E. gingivalis-u ustima čoveka E. histolytica • Ameboidna dizenterija-amebijazis. Minuta i histolytica forma.

  21. Foraminifera • Grade kućice (ljušture) različite po veličini, različitog materijala od kojeg su izgrađene, različitog broja komorica od kojih se sastoje i rasporedu otvora kroz koje izlaze pseudopodije. • Kućice mogu biti od: organske materije, organske materije sa stranim mineralnim česticama ili od kalcijum karbonata. Textularia sp. Globigerina sp.

  22. Foraminifera, različite morfološke forme

  23. Testacea • Imaju organsko – mineralne ljušture sa jednim otvorom. • Naseljavaju slatke i slane vode i vlažno tlo. Arcella vulgaris Može se naći u mulju bara ili u tresetištima. Ima ljušturu u obliku sahatnog stakla sa čije konkavne strane se nalaze pseudopodije. Difflugia pyriformis Sreće se u stajaćim slatkim vodama. Ima kruškastu ljušturu na kojoj se nalaze čestice peska.

  24. Heliozoa Classis Actinopodia • Obuhvata dva reda: Heliozoai Radiolaria. • Heliozoa su okruglog ili jajastog oblika i sa pseudopodijama po tipu aksopodija. Kod mnogih je telo zaštićeno skeletom ili imaju rešetkasto izbušene kućice. • Telo Radiolaria je većinom okruglo sa pseudopodijama po tipu aksopodija i filopodija. Poseduju centralnu kapsulu. Radiolaria

  25. Phylum Apicomplexa • Paraziti različitih grupa kičmenjaka i beskičmenjaka. • Polna (gamogonija i sporogonija) i bespola (šizogonija) faza razmnožavanja. • Infektivna forma-sporozoit.

  26. Classis Gregarinida • Ekstracelularni parazitibeskičmenjakai nekih hordata. • Telo gregarina je građeno od tri dela: epimerita, protomerita i deutomerita. • Epimerit – za pričvršivanje za epitel domaćina. • Protomerit – prosto građen, bez jedra. • Deutomerit – najkrupniji deo i u njemu se nalazi jedro.

  27. Gregarina cuneata– parazitira u crevnom traktu larve velikog brašnara Tenebrio molitor u prednjem delu srednjeg creva u kiseloj reakciji. • Životni ciklus Gregarina cuneata obuhvata dve faze: gamogoniju isporogoniju. • Syzygy stpanj: protomerit jedne za deutomerit druge. Prednja jedinka – primit, zadnja jedinka – satelit.

  28. syzygy stupanj • cista • jednojedarni gameti • zigot • oocista ili spora • vretenaste ćelije sporozoiti koji predstavljhaju infektivne oblike gregarina • Endogenai egzogenafaza životnog ciklusa

  29. Tenebrio molitor larva adult

  30. Classis Coccidiomorpha • Šizogonija, gamogonija i sporogonija. • Ordo Haemosporidia • Žive parazitski u krvi kičmenjaka (ptica i sisara). Nemaju egzogenu fazu. • Za čoveka su značajne vrste roda Plasmodium. • Plasmodium vivax, P. ovale, P. malariae i P. falciparum su patogene začoveka i izazivaju oboljenje malariju. Životni ciklus im je sličan i odvija se u telu čoveka i komaraca Anopheles maculipenis(samo ženka).

  31. U telu čoveka se odvija šizogonija i deo gamogonije, a u telu komarca se završava gamogonija i odvija sporogonija. • štapićasti sporozoiti • jetreni trofozoiti i merozoiti • eritrocitni trofozoiti i merozoiti • mikro i makrogamonti u telu čoveka • mikro i makrogameti u telu komarca • zigot (ookinet) koji je pokretan • oocista u ćelijama epitela creva komarca • 10000 sporozoita dospeva do pljuvačnih žlezda komarca odakle sa pljuvačkom bivaju prenešeni na čoveka

  32. Dok traje jetrena faza bolesnik nema nikakve simptome bolesti. • Pri oslobađanju eritrocitnih merozoita, iz eritrocita se oslobađaju i neki toksini koji izazivaju visoku temperaturu praćenu groznicom. • Razviće plasmodiuma u telu komarca zavisi od temperature spoljašnje sredine. Ako je temperatura ispod 15 – 170Cizostaje kopulacija gameta i formiranje sporozoita. • Malarija je ograničena na predele sa toplijom klimom.

  33. Ordo Coocidia • Intracelularni paraziti kičmenjaka i beskičmenjaka. • Eimeria-endoparaziti epitela creva, Malpigijevih cevčica, bubrega Annelida, Mollusca, Arthropoda i Vertebrata. • E.zurni-kod goveda, E.subepitelialis-kod šarana, E.stidae-kod zečeva,...

  34. Phylum Microspora • Intracelularni paraziti kičmenjaka i beskičmenjaka. Spora unutar polarne čaure. • Nosema apis-nozemoza

  35. Phylum Ciliophora • Svi predstavnici poseduju treplje koje su značajne za klasifikaciju i sistematiku grupe. • Imaju cytostom(ćelijska usta), cytopharynx(ćelijsko ždrelo) i cytopyg(ćelijski analni otvor). Na kraju ždrela se formira hranljiva vakuola. • Dve kontraktilne vakuole na prednjem i zadnjem kraju tela. • Jedan ili višemakronukleusablizu sredine tela i pored njega jedan mikronukleus. • Trihociste za odbranu ispod pelikule; hrane se bakterijam; razmnožavaju se bespolno i polno – konjugacija.

  36. Neke vrste u regionu peristomalnog polja poseduju kraće strukture nastale srastanjem cilija i ćelijske membrane, koje se označavaju kao membranele, a one skupa čine adoralnu zonu membranela oko usta.

  37. Classis Oligohymenophora Classis Spirotricha Vorticella campanula Stentor sp.

  38. Classis Nassophora Paramecium sp.

More Related