1 / 25

Marin Držić

Marin Držić. 2008. – godina Marina Držića 500. godišnjica rođenja. Život M. Držića sazdan je na sukobima: Bogatstva i siromaštva : bio je željan znanja a sputan siromaštvom Domovine i inozemstva : veliki književni talent sputan je navikama sredine u kojoj je živio

tara
Download Presentation

Marin Držić

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Marin Držić 2008. – godina Marina Držića 500. godišnjica rođenja

  2. Život M. Držića sazdan je na sukobima: Bogatstva i siromaštva: bio je željan znanja a sputan siromaštvom Domovine i inozemstva: veliki književni talent sputan je navikama sredine u kojoj je živio Želje za mirom i želje za pustolovinom Između politike i književnosti: bistar politički um sputan je svojom anonimnošću i svećeničkim statusom

  3. Kao i njegov život, tako je i njegov književni rad prepun proturječnosti: • Sudar tradicionalnosti i inovacije • Domaćih i stranih elemenata • Fikcije i zbilje • Komičnog i tragičnog

  4. Rođen je 1508.g. u Dubrovniku, u obitelji trgovaca pučana • Nadimak VIDRA: - zbog čestog boravka u Rijeci dubrovačkoj - u idiličnom području u kojem je uživao - zbog sličnosti lukavom zvijeri koja priprema urotu dubrovačkim gospodarima pa bi onda to bio pseudonim, a ne nadimak • Odlazi na studij u Sienu • 1541. godine izabran je za rektora sienskog studentskog doma – Dominus Marinus Raugeus

  5. Boravak u Sieni U Italiji se upoznao s gibanjima u suvremenoj literaturi Tada je bila aktualna plautovska komedija: Commedia erudita (tal., ˝učena“, plautovska komedija) vrsta je renesansne komedije čistoga humora, stvarana prema antičkim uzorima. Spojivši osnovne stavove antičke poetike (Aristotel, Horacije) i njihove renesansne interpretacije s iskustvom starih komediografa (Terencije, Plaut), renesansni autori došli su do novih zakonitosti i stvorili imitatorsku komediju, koja je poznata kao eruditna.

  6. Eruditna komedija bila je podređena nizu pravila : • predstavljala je događaje iz svakodnevnog života - izmišljene, ali moguće • imala je zapletenu radnju u kojoj je sudjelovao običan svijet i prikazivao se u nedoličnim situacijama (trgovci, krčmari, sluge, lutalice i dr.; podvale, krađe, nevjerstva i dr.). • Njen cilj bio je da ZABAVLJAJUĆI POUČAVA; uvažavala je zakonitosti o trojedinstvu – radnja, mjesto i vrijeme. • Imala je idealnu KOMPOZICIJU( prolog i pet činova, mogla je biti u stihu ili prozi; u našoj književnosti samo u prozi). • Tema eruditne komedije je ljubav s peripetijama, a osnovu radnje čine intrige. Česte su situacije prepoznavanja, prerušavanja i sl. • Učesnici su tipizirane ličnosti, dijelom preuzete iz antičke komedije (starac tvrdica, često zaljubljen u mladu ženu, sin rasipnik, sluga intrigant i dr.), a dijelom iz renesansne stvarnosti (nastavnik humanističke škole, komični i nespretni ljubavnik i dr.).

  7. U našoj književnosti najuspješnije eruditne komedije pisao je Marin Držić, u koje je, uz poštovanje vladajuće poetike ove dramske vrste, unosio duh i atmosferu renesansnog Dubrovnika (npr. Dundo Maroje, Skup i dr.). • Kako su eruditne komedije pisane za načitane, obrazovane ljude, Držić je stil morao prilagoditi za naš auditorij, u kojem su i neobrazovani i obrazovani; zato on svoja djela čini razumljivijima svima

  8. izrugivao se uskoj i zatvorenoj sredini dubrovačke aristokracije. Njegovo pero vođeno dosjetljivim duhom, s lakoćom ispisivalo je mnoge šale na račun njegovih sugrađana. U svojim predstavama karikirao je i ismijavao bogataške mane do te mjere da ne samo da je zbog toga imao neprilike, nego mu je čak i onemogućeno prikazivanje komada, što znači zapravo i stvaranje.

  9. Njegov put u politiku obilježila su putovanja s neobičnim austrijskim grofom Rogendorfom. Taj je, zbog nesporazuma u svojoj zemlji, imao namjeru prebjeći k Turcima ,te je zato putovao na razne strane.

  10. Krajem 40-tih godina 15. stoljeća stalno je u Dubrovniku i to je vrijeme najintenzivnijeg stvaralaštva Marina Držića • Književnost se stalno nadzire – kazališne predstave vezane su samo uz određeno doba godine (poklade, pirove) i treba dobiti dopuštenje vlasti • Izrazit je politički pritisak na literaturu • Zato je počeo osjećati revolt kojega će kasnije pokazati.

  11. Od 1550. Držićeve komedije se neprekidno izvode; vlasti su se protivile izvođenju nekih predstava, npr.- tragedije Hekube (jer je prozvao aristokratski režim u Dubrovniku) • Neke od najznačajnih Držićevih komedija su: Novela od Stanca, Tirena, Skup, Grižula (Plakir), Džuho krpeta, Mande, Arkulin, Dundo Maroje

  12. Oko 1560. g. Držić ponovno odlazi u Italiju gdje je pokušao nagovoriti firentinskog vojvodu Cosima Medicija da sruši vlasteosku upravu u Dubrovniku i da zavlada Dubrovnikom • Zato piše vojvodi nekoliko urotničkih pisama koja su otkrivena tek 4 stoljeća poslije! • kuje urotnički plan; opširno opisujući dubrovačko političko stanje, nagovara grofa da u Dubrovniku napravi prevrat. Htio je, naime, dum Marin, da se umjesto aristokratske vlade uvede vlada sastavljena podjednako od plemića, građana i predstavnika stranaca u Dubrovniku.

  13. Držić je umro u Veneciji 1567.g. a tamo je i pokopan, u kripti crkve San Zanipolo. • Njegove komedije nisu bile tiskane sve do 19. stoljeća! Neke su stigle do nas oštećene, npr., Dundo Maroje

  14. Pometov monolog • Jedan od najznačajnijih Držićevih likova jest Pomet • On simbolizira suvremena renesansna shvaćanja, renesansni pogled na svijet • Renesansno shvaćanje zasniva se na stavu prema dvjema temeljnim kategorijama filozofske misli 16. stoljeća koje se zovu, na talijanskom: FORTUNA (sreća) i VIRTU (vrlina)

  15. FORTUNA (SREĆA) • Pomet ju naziva “srjeća”,“dobra srjeća”, “fortuna” i često je spominje, zaziva, hvali ili proklinje. • To je ukupnost povoljnih okolnosti koje, iskoriste li se u pravom trenutku i na pravi način, pridonose pobjedi čovjekove inteligencije; ona je slijepa sila koja se suprotstavlja ljudskim težnjama i koju može savladati samo tko posjeduje svojstva sadržana u pojmu one druge kategorije – vitru (=vrline)

  16. Sljedeći misao renesansnih filozofa, Držić dijeli njihovo shvaćanje o čovjeku kao središtu svemira: jakom, inteligentnom pojedincu koji sa svim svojim vrlinama i manama može savladati čovjeku najopasniju, najnepredvidljiviju silu, prevrtljivu FORTUNU = SREĆU. Pravog čovjeka krase mudrost i domišljatost i zna u pravi čas i na pravi način iskoristiti pravu priliku da bi trijumfirao nad nesposobnima.

  17. Fortuna

  18. VITRU (VRLINA) “...trijeba se biti vjertuozu tko hoće renjat na svijetu” = tko hoće vladati mora biti pun vrlina (i snaga, i hrabrost i vrlina!) Pomet postaje “kralj od ljudi” zato što se “umije vladat”; što umije “fačende (=posao, smutnja) velike činit”; umije imat “viktoriju od neprijatelja”, dakle, zato što je vjertuoz pa s njim “srjeća stoji”, fortuna draga koju on zna karecat Fortunu treba “karecat”, tj. milovati, zato što ju Držić smatra ženom.

  19. Dundo Maroje • Temeljna antiteza u ovoj komediji: ljudi nazbilj / ljudi nahvao: • "…ljudi nahvao useliše se u ovi naš svijet u brijeme kad umrije blagi, tihi, razumni, dobri starac Saturno, u zlatno vrijeme kad ljudi bez zlobe bijehu. I po Saturnu manje razumni kraljevi primiše ljudi nahvao, i smiješaše se među dobre i razumne i lijepe. Tako čovuljci, žvirati, barbaćepi, obrazi od papagala, od mojemuča, od žaba, oslasti i s koze udareni naplodiše to gadljivo sjeme: nasta veće ljudi nahvao neg ljudi nazbilj."

  20. Riječi su to koje u prologu najpoznatije komedije Marina Držića izgovara Dugi Nos, negromant (čarobnjak), a koje govore o ogorčenju i revoltu na društvenu sredinu Dubrovnika, na "ljude nahvao" koji su vladali gradom i istisnuli "ljude nazbilj". Upravo u njima čitamo stajalište samog Marina Držića.

  21. što bi Držić danas pisao? • Koga bi njegovo pero s veseljem i neštedimice razobličavalo? • Kome bi se danas slatko smijali gledajući njegove predstave? • Koga bi prepoznavali? • Koji bi danas bili njegovi ljudi nahvao? • Ili bi danas možda posustao, predao se? • Bi li mu i danas pravili probleme? • Bi li i danas Držić pisao urotnička pisma i s kojim prijedlozima?

More Related