Politička akademija “Novo društvo” – 2010. Program “Politička ekonomija za političare ”

1. Politička akademija “Novo društvo” – 2010. Program “Politička ekonomija za političare” Kako funkcioniraju tržišta? Kristijan Kotarski, Mag. pol FPZG Rabac, 10. - 12. rujna 2010.

3. UVOD • Rječju tržište obuhvaćamo skup različitih institucija, sistema, procedura i socijalnih odnosa unutar kojih pojedinci i/ili organizacije vrše svoje kupovine i prodaje – mehanizam pomoću kojeg kupci i prodavači određuju cijenu i količinu nekog dobra • Neka tržišta postoje na točno određenim lokacijama (burza), dok se na ostalima posluje telefonom ili se organiziraju putem računala • Ovisno o kriteriju razmatranja možemo razlikovati tržišta prema prostornom obuhvatu (lokalno, regionalno, nacionalno, međunarodno, kontinentalno i globalno) i prema predmetima razmjene (nafta, dijamanti, automobili, vrijednosni papiri) • Tržište odgovara na temeljna ekonomska pitanja – što, kako i za koga proizvoditi putem osnovnih funkcija: • 1. Selektivne (učinkovit odabir potrebnih dobara) • 2. Alokacijske (djelotvorna upotreba raspoloživih činitelja proizvodnje i učinkovit izbor proizvodnih postupaka) • 3. Distribucijske (sustavom cijena na koji utječu ponuda i potražnja ostvaruje se raspodjela ukupno ostvarenog dohotka) • 4. Informacijske (djelotvoran informacijski mehanizam koji osigurava maksimalnu ekonomiju informacija jer se svaki sudionik u sustavu fokusira na njemu potrebne informacije) • 5. Razvojne (unošenje racionalnosti u ekonomsko ponašanje gospodarskih subjekata, te prisiljavanje poduzeća konkurencijom na stalnu brigu o razvoju)

4. Konkurencija je differentia specifica koja čini razliku između pojma trgovina i pojma tržište budući da dvije osobe mogu trgovati, ali za postojanje tržišta nužna su minimalno tri aktera (tako da su barem dva na strani ponude ili potražnje) • Danas u suvremenom svijetu prevladavaju sistemi koji se baziraju na tržišnoj ekonomiju uz određene izuzetke (Sjeverna Koreja) • 1. Laissez-faire – tom ideal-tipu oslobođenom bilo kakve vladine regulacije, subvencija, monopola i ostalih barijera najbliža je bila viktorijanska Engleska • 2. Tržišni anarhizam (libertarijanizam) – zagovara poputno ukidanje državnog aparata (obrane, policije, pravosuđa i ostalih vitalnih funkcija) te potpuni zaokret u njihovom financiranju od poreza prema tržišnim principima • 3. Tržišni socijalizam odnosi se na razne ekonomske sisteme u kojima vlada predstavlja vlasnika ključnih ekonomskih subjekata, ali u upravljanju njima uvažava zakon ponude i potražnje (uvažavanje tržišnih cijena) – Kina i Vijetnam • Slobodno tržište ostaje arbitar u značajnom dijelu ekonomskih aktivnosti, a ekonomsko planiranje odnosi se na vladino markoekonomsko indikativno planiranje unutar kojega se pojedincima i organizacijama prepušta sloboda u donošenju manje dalekosežnijih odluka • Ovaj model implicira postojanje velikog broja privatnih poduzeća koje teže maksimizaciji profita, ali se ograničavaju na robu široke potrošnje (Chow, 2004)

5. 4. Model socijalnog tržišnog gospodarstva - gleda na tržišta kao rezultat dugotrajnog kulturnog i političkog konsenzusa koja su uređena tako da štite i jačaju socijalnu koheziju uz istovremeno poticanje ekonomske efikasnosti, a to je od krucijalne važnosti za liberalno demokratsku političku kulturu (Ludwig Erhard) • Ordoliberalizam gleda na tržišne slobode kao na zakonska i društvena sredstva, a ne kao temeljna ljudska prava • Tržište ne predstavlja stanje prirodne slobode koje se proizvodi deregulacijom, nego suptilnu i složenu instituciju koja zahtijeva konstantno prilagođavanje • Tržišta nisu slobodno stojeći entiteti, već predstavljaju proširenje središnjih institucija kao što je lokalna zajednica i demokratska država • Glavna obilježja njemačkog gospodarstva koje utjelovljuje ovaj model su naglašena politika poticanja konkurentnosti i kontrakcijska monetarna politika

6. Suprotstavljene perspektive nastanka tržišta njegovom modernom obliku • Ako se zapitamo kako je nastalo moderno tržište naziru se mišljenja dva sukobljena tabora: • 1. F. Hayek i ostali pripadnici austrijske škole ističu evolucionistički pogled koji tržište percipira kao proizvod spontanog društvenog poretka • Tvorba tržišnih pravila nije, dakle, rezultat eksplicitnog procesa racionalnog izbora, nego nenamjerni ishod ljudskog djelovanja • Pravila koja su preživjela proces pokušaja i pogreške moraju služiti grupama čija međudjelovanja reguliraju puno bolje od onih pravila koja nisu preživjela • 2. K. Polanyi smatra da moderno tržište i njegov razvoj ide ruku pod ruku s razvojem moderne države koja ima monopol legitimne fizičke prisile • Institucionalna arhitektura moderne države apsolutno je potrebna da bi se prevladali otpori neelastične društvene strukture koja se opire na konkurenciji utemeljenoj ekonomiji • Preduvjet za britansko slobodno tržište devetnaestog stoljeća bilo je korištenje državne moći da se zajednička zemlja pretvori u privatno vlasnišvo (“ovce su pojele ljude” i “ograđivanje”)

7. Put slobodnog tržišta otvorio se i držao otvorenim pomoću golemog porasta stalnog, centralno organiziranog i kontroliranog intervencionizma (Polanyi) • Političke institucije koje su pratile stabilan ekonomski rast i brzu industrijalizaciju u većem dijelu svijeta bile su razvojne institucije kapitalističke države

14. Tipovi suradnje u slučaju ograničene konkurencije

15. Ekonomija razmjera je povećanje u proizvodnosti inputa koje proizlazi iz podjela rada i ušteda u materijalima kad poduzeće povećava skalu ili razmjere svojih operacija. Sa strateškoga stajališta, važna je zbog ostvarivanja troškovnih prednosti iz veličine pojedinih poslovnih operacija. Ekonomija opsega je fenomen smanjivanja prosječnih proizvodnih troškova koji se može postići ako poduzeće (ili jedan njegov pogon) proizvodi određen broj usko povezanih proizvoda. Postoji ako su ukupni troškovi proizvodnje dvaju ili više proizvoda manji nego proizvodnja istih proizvoda u odvojenim pogonima ili poduzećima.

16. Ekonomija razmjera osobito se odražava u proizvodnji ali i u marketingu, distribuciji, nabavi i istraživanju i razvoju. U proizvodnji nastaje smanjivanjem jediničnih (prosječnih) troškova proizvodnje, zbog povećanja obujma (volumena) proizvodnje • Mogućnost osiguravanja sniženja troškova, i zbog toga postizanja niskih cijena, čini važan izvor konkurentske prednosti na tržištima gdje je konkurencija cijenama glavni oblik suparništva među tvrtkama • Troškovi po jedinici proizvoda međutim ne opadaju kontinuirano kako se povećava obujam proizvodnje, već u datom momentu pokazuju tendenciju zadržavanja na relativno konstantnoj razini, a nakon toga iskazuje čak i tendenciju rasta zbog preopterećenja ljudi i strojeva, kao i pod utjecajem povećavanja složenosti upravljanja na višoj razini proizvodnje, odnosno u većoj proizvodnoj organizaciji, dok je istovremeno pozitivan efekt smanjivanja fiksnih troškova po jedinici proizvoda sve manji • Tako dolazimo i do optimalnog obujma proizvodnje, a to je sa stajališta troškova proizvodnje onaj kod kojeg su prosječni troškovi proizvodnje najmanji (minimalni) • Ekonomiji opsega pogoduje primjena tehnologije kod koje se znatno smanjuju troškovi proizvoda (skraćivanjem pripremno-završnih vremena), kao i njihove modifikacije. Kao rezultat toga , moguće je proizvoditi male serije sličnih proizvoda na ekonomičan način

17. Ekonomija opsega omogućava disperziju različitih troškova (istraživanje i razvoj, računovodstvo, marketing) na različitim kategorijama proizvoda koju su većinom povezani (proizvodnja digitrona i LCd monitora) • Proizvodna diferencijacija dopušta da se menadžerska umijeća, prodajna mreža i tzv. reputacijski kapital iskorištavaju bolje • Mogućnost za ostvarivanje prednosti od ekonomije opsega uobičajeno postoji u situacijama postojanja viška kapaciteta

20. PRIRODNI MONOPOL – je tržište na kojemu razinu proizvodnje sektora može efikasno ostvarivati samo jedno poduzeće i to se javlja kad tehnologija omogućuje ekonomiju obujma iznad razine proizvodnje koja je jednaka čitavoj potražnji (konstantno opadajući prosječni i granični troškovi) • Raste proizvodnja, poduzeće naplaćuje sve manje, a raste dobit • Primjeri – telefonske usluge, željeznice, distribucija plina • Tehnološki napredak može ukloniti prednosti prirodnog monopola (mobilna telefonija) • Osim opadajućih troškova ostale su sile koje dovode do nesavršene konkurencije prepreke konkurenciju u obliku pravnih ograničenja (patenti ili državna regulativa u obliku koncesija), visoki troškovi ulaska u sektor, oglašavanje i diferenciranje proizvoda

21. PRIMJENA PONUDE I POTRAŽNJE • Cjenovna elastičnost potražnje mjeri kvantitativnu reakciju potražnje na promjenu cijene. Cjenovna elastičnost potražnje (ED) je definirana kao postotna promjena tražene količine podijeljena s postotnom promjenom cijene • Cjenovnu elastičnosti dijelimo u tri kategorije: • Potražnja je elastična kad je postotna promjene tražene količine veća od postotne promjene cijene – ED > 1 • Potražnja je neelastična kad je postotna promjena tražene količine manja od postotne promjene cijene – ED < 1 • Kad je postotna promjena tražene količine upravo jednaka postotnoj promjeni cijene, imamo granični slučaj jedinično elastične potražnje – ED = 1

25. Dohodovna elastičnost definira se kao postotna promjena tražene količine sa postotnom promjenom dohotka • Primjer: Ukoliko mjesto ima 62 000 stanovnika 2010. godine; pretpostavljena stopa rasta stanovništva iznosi 20% po desetljeću; godišnja potrošnja vode po stanovniku 2010. iznosi 1000 litara; pretpostavljeni rast dohotka po stanovniku za naredno desetljeće iznosi 25%, dohodovna elastičnost vode iznosi 0.5. Kolika će biti potrošnja vode 2010. godine? • Potrošnja vode 2020. = broj stanovika 2010. x faktor rasta stanovništva x potrošnja vode po stanovniku x (1+ rast dohotka x dohodovna elastičnost) • Potrošnja vode 2020. = 62 000 x 1.2 x 1000 x (1 + 0.25 x 0.5) = 83 700 000 litara • Radi se porastu potrošnje vode za 35 % u roku jednog desetljeća.

26. Budućnost globalnih tržišta • Studija koju je izradio Future Analysis Department njemačkog think-tanka Bundeswehr Transformation Centre ukazuje na moguće posljedice smanjenja raspoloživih naftnih rezervi po razvoj globalnih tržišta • 1. Nafta kao ključna determinanta međunarodnih odnosa s rastućim utjecajem zemalja proizvođača nafte (pojava novih regionalnih sila i reafirmacija nekih starih velesila) • - Jačanje veza između Njemačke i Rusije uz balansiranje spram istočnoeuropskih susjeda, ev. pogoršanje odnosa s Izraelom zbog potrebe poboljšanja bilateralnih odnosa s Iranom i Saudijskom Arabijom • 2. Rastuća uloga zemalja izvoznica nafte i sve veća konkurencija zemalja uvoznica za njihovu naklonost – prilika za nametanje ideoloških, vanjsko-političkih i ostalih ekonomskih interesa potonje grupe zemalja • 3. Politika zauzima ulogu tržišta – Bundeswehr Transformation Centre očekuje nazadovanje ili u najmanju ruku status quo kad je u pitanju liberalizacija energetskih tržišta • dolazi do sve veće trgovine energentima u okvirima bilateralnih ugovora o isporuci (uvjetovane isporuke i privilegirana partnerstva) • Količina nafte protrgovana na globalnom tržištu na temelju mehanizama ponude i potražnje bit će sve manja

27. 4. Sistem globalnog transporta bit će podložan povećanju troškova, a što bi u određenim dijelovima svijeta moglo voditi do nestašice (95% industrijskih dobara ovisi o nafti) • 5. Povratak elemenata planske ekonomije u uvjetima djelomičnog ili potpunog sloma tržišta – vladine mjere racioniranja i alokacije važnih dobara kao i uvažavanje proizvodnih planova uz ostale prisilne mjere koje bi zamjenile tržišne mehanizme • 6. Globalna lančana reakcija – nemogućnost adekvatnog i pravovremenog ulaganja u alternativna rješenja zbog naglih promjena u kratkom roku • 7. Kriza političkog legitimiteta – jačanje ekstremističkih i radikalnih alternativa postojećim političkim institucijama, fragmentacija političkog prostora • Promatrajući svijet današnjice promatrač se ne može oteti dojmu da slobodno tržište u svom sadašnjem obliku suprotstavlja suverene države jedne protiv drugih u geopolitičkim borbama za sve oskudnije prirodne resurse • Iza nevidljive ruke tržišta krije se čvrsta šaka koja diktira distribuciju ekonomske i političke moći i koja nema nikakve veze sa slobodnim tržištem kao stanjem prirodne slobode

28. L. Thurrow neke razloge koji otežavaju učinkovito djelovanje tržišnog mehanizma: • model licitacije cijena pretpostavlja da su sve robe homogene, no mnoge to nisu • (b) vremenski pomak u uspostavljanju ravnoteže preko tržišta, tj. vrijeme koje je potrebno za • prilagođivanje ponude potražnji, može u nekim slučajevima biti toliko dugo da je djelovanje • tržišta u takvim slučajevima upitno • (c) većina odluka privrednih subjekata donosi se bez potpunog poznavanja relevantnih činjenica i često u uvjetima velike neizvjesnosti o budućem toku događaja • (d) ono što je efikasno u kratkoročnoj, statičkoj situaciji, može biti veoma neefikasno u dugoročnom, dinamičkom kontekstu • (e) iskustvo je pokazalo da osobne navike i sklonosti, često iracionalne, pokreću ljudske odluke i postupke možda češće nego racionalno maksimiranje korisnosti, što je bila osnovna predpostavka klasične ekonomske teorije

29. Iako je tržišni mehanizam nezamjenjiv u svojoj funkciji autoregulacije gospodarskih procesa i u motivaciji gospodarskih subjekata za nacionalno poslovanje njegova ograničenja i nuspojave zahtijevaju, prema mišljenju L.Thurrowa, korektivnu ulogu države • Jedna od glavnih slabosti tržišnog mehanizma jest da on sužava vremenski horizont u okviru kojeg se donose ekonomske odluke, jer je vremenski horizont tržišnog ponašanja inherentno kratak • Poslovni programi privatnih korporacija u SAD ograničeni su uglavnom na razdoblje od 2-3 godine • Druga slabost laissez-faire modela jest labilna ekonomska ravnoteža i neizbježnost cikličkih recesija (tendencija je tržišnog mehanizma stvarati disparitet u raspodjeli dohotka)

30. Laissez-faire filozofija predstavlja predstavlja orvelijanski dvogovor koji promiče interese financijske elite (deregulacija prije krize, nacionalizacija i bail-out poslije krize, a sve tobože u svrhu očuvanja tržišnog kapitalizma) • Laissez-faire filozofija tjera države da postanu protivnici u borbi za kontrolu resursa, a da nijedna institucija nema odgovornost za njihovo očuvanje • 2004. dolazi do globalne deregulacije tržišta robnih sirovina pa tržišta poljoprivrednih proizvoda i financijska tržišta (dotad odvojena) postaju povezana poput spojenih posuda • 2008. kao reakcija na lošu žetvu riže Vijetnam uvodi zabranu izvoza i idućeg dana cijene skaču za 30% što se ne može obrazožiti niti jednim ekonomskim modelom koji se oslanja na faktore proizvodnje i tržišne sile (mnoge odluke i danas ostaju motivirane sigurnosnim i političkim motivima, a ne isključivo ekonomskim) • U razvijenim gospodarstvima kojima se kompetentno i znalački upravlja potrebno je pronaći načine pomoću kojih se mogu smanjiti rizici koje građanima nameću svjetska tržišta • U zemljama u razvoju postojeći laissez-faire proizvodi fundamentalističke režime i djeluje kao katalizator dezintegracije moderne države • Globalni demokratski kapitalizam u svojem sadašnjem obliku nije ostvariv kao što nije bio ni svjetski komunizam kao prosvjetiteljski utopijski projekt

31. Hvala na pozornosti!  NASTAVAK SLIJEDI U DALMACIJI.....