1 / 54

Univerzitet Singidunum Departman za postdiplomske studije Studijski program: POSLOVNA EKONOMIJA

Univerzitet Singidunum Departman za postdiplomske studije Studijski program: POSLOVNA EKONOMIJA. T e m a: Elektronsko poslovanje i robne berze Prof.dr Milorad Unković . BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Definicija i poreklo reči.

odell
Download Presentation

Univerzitet Singidunum Departman za postdiplomske studije Studijski program: POSLOVNA EKONOMIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Univerzitet SingidunumDepartman za postdiplomske studijeStudijski program:POSLOVNA EKONOMIJA T e m a: Elektronsko poslovanje i robne berze Prof.dr Milorad Unković

  2. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJEDefinicija i poreklo reči Berzu možemo definisati kao instituciju tržišta na kome se trguje standardizovanim tržišnim materijalom, na tačno odredjenom mestu, u tačno odredjeno vreme i po utvrđenim pravilima trgovanja. • Berza je centralizovano tržište zasnovano na nekom od aukcionih sistema formiranja cena ili na elektronskom poslovanju. • Međunarodne berze su finansijska tržišta koja uz nesporna informaciono-tehnološka dostignuća ostaju nezamenljiva mesta za trgovanje standardizovanom robom, novcem i hartijama od vrednosti. • Brz i efikasan razvoj berze i berzanskog poslovanja ima blagotvoran uticaj na finansijsko i robno tržište, uključiv i tržišta koja su u razvoju, kao naše. • Današnje berze su visoko organizovana tržišta, kako sopstvenom regulativom, tako i regulativom nadležnih državnih organa. Njihovo dejstvo se ogleda u stabilizatorskoj funkciji i ujednačavanju tržišnih tokova, izuzev u velikim ekonomskim krizama kada i one deluju destabilizaciono.

  3. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE • Naziv berza se vezuje za ime bankara Van der bursa iz Briža i grb koji je imao, a bio je u vidu kese ( kesa-lat. Bursa). U XV veku trgovci iz Briža su se okupljali u lokalu njegove porodice da bi razmenjivali novac i imajući u vidu mesto gde se sastaju, kao i navedeni grb, počeli da upotrebljavaju reč berza kao oznaku za svoje sastanke. Prema drugoj verziji ime potiče od francuske reči “bourse”, koja je označavala mesto gde su se sastajali trgovci još početkom XV veka. • Prve organizovane berze pojavljuju se u XV veku. Smatra se da je prva osnovana u Anversu 1460. godine. Druga po redu berza osnovana je u Parizu “Bourse de Valeurs” 1563., a treća u Londonu 1566.“Royal Exchange”, današnja “Stock Exchange”

  4. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Berzanske robe • Berzanske robe su standardizovane u pogledu količine i kvaliteta, tako da se sa njima može trgovati i kada nisu prisutne. To su najčešće: • - nafta, gas i derivati; • - crni i obojeni metali, uključiv zlato i platinu; • - vuna i pamuk; • - kafa, šećer, kakao; • - poljoprivredni proizvodi: meso, pšenica, kukuruz, ječam, ovas, soja, stočna hrana; • - drvo i poluproizvodi od drveta; • - odredjeni hemijski proizvodi i fosfati, veštačka djubriva, etilen, propilen, soli, kiseline i slično. • - novac, devize, hartije od vrednosti. • Prave berzanske robe su pomenuti materijalni proizvodi,usluge iz oblasti pomorskog i avio saobraćaja i dugoročne hartije od vrednosti i njihovi derivati. Novcem i devizama obično banke trguju direktno van berze.

  5. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Karakteristike berzi • - na berzi se radi po strogim i unapred utvrdjenim pravilima; • - rad berzi odvija se na sastancima koji se održavaju u tačno odredjeno vreme; • - berzanski poslovi se obavljaju preko posrednika ili neposredno medju članovima berze; • - članovi berze mogu biti samo registrovani berzanski trgovci ili berzanski posrednici . Svi poslovi obavljaju se preko ovlašćenih berzanskih trgovaca, a drugi brokeri i dileri moraju trgovati davajući naloge oblašćenih trgovcima; • - berzanski poslovi se obavljaju pod kontrolom berzanskih organa i uprave kao i pod nadzorom države i njenih organa; • - poslovi se obavljaju na najbrži mogući način putem aukcije, uz korišćenje velikog broja berzanskih skraćenica i oznaka ili pak elektronski, što je praksa XXI veka.

  6. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Karakteristike berzi • Berza predstavlja organizovani prostor na kome se obavlja kupovina i prodaja odredjene vrste robe. U institucionalnom smislu reči to je poslovni prostor, odnosno poslovni objekat u okviru koga se trguje sa berzanskim materijalom. S obzirom na specifičnost organizacije i načina poslovanja na berzi, berza kao nerazdvojni deo tržišta i tržišne privrede uopšte, predstavlja jedan izuzetno važan segment, od čijeg poslovanja i uspešnosti zavisi i uspešnost ukupnog tržišta, odnosno tržišne privrede odredjene zemlje i svetske privrede u celini.Zbog toga berzu zovu najznačajnijom tržišnom institucijom; • Bilo koja berzanska roba, domaća ili strana, da bi se mogla uključiti u promet na berzi mora biti registrovana, što znači da njen vlasnik mora proći rigorozna kriterijume koje propisuje država i berza, a uključivanje odredjene robe i materijala na berzu zove se berzanski listing; • Takodje sve berze imaju sopstvene berznaske kompozitne indekse putem kojih se mere i uporedjuju kretanja na berzi, posebno berzanske cene ( kotacije); • Robne ili produktne berze mogu biti zajedno sa berzama efekata, a mogu biti i posebno organizovane.

  7. Učesnici na berzia) diler-handler- trguje u svoje ime a:- za svoj račun- za tudj računb)b) broker- trguje u svoje ime, a za tudj račun

  8. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Berzanski posrednici • Berzanski posrednici su pravna lica osnovana kao akcionarska društva, koja su registrovana za obavljanje trgovine na berzi. Kao akcionarsko društvo organizuje se i vanberzansko tržište. A akcionar može biti država, banka i drugo domaće ili strano pravno ili fizičko lice. • Pri zaključivanju berzanskih poslova berzanski posrednici mogu da istupaju na dva načina: kao brokeri i kao dileri, a razlike izmedju njih su već objašnjene, • Obaveze berzanskih posrednika: • Obaveza da postupa u skladu sa dobijenim nalogom, • Obaveza da se stara da izvrši primljeni nalog, • Obaveza da se stara o interesima klijenta, • Obaveza otvaranja računa, • Obaveza da obaveštava klijenta o svim važnim činjenicama, • Obaveza da čuva poslovnu tajnu, • Obaveza da vodi knjigu naloga, • Obaveza da obavesti klijenta o izvršenju naloga.

  9. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Berzanski posrednici • Za razliku od brokera dileri mogu kupovati i prodavati na berzi i bez naloga, odnosno u svoje ime i za svoj račun. • Market mejker je diler koji, koji obavezno kupuje ili prodaje hartije od vrednosti za svoj račun po unaprek utvrdjenoj ceni, a radi stabilizacije tržište. • Portfolio menadžer upravlja hartijama od vrednosti i drugim finansijskim instrumentima u ime i za račun nalogodavca. • Investicioni savetnik pruža savetodavne usluge, kako upravljati berzanskim robama, kad i da li kupovati ili prodavati. • Brokersko-dilersko društvo otvara kod Centralnog registra račun hartija od vrednosti u ime i za račun klijenta (vlasnički račun), kojim raspolaže samo po nalogu klijenta. Takodje je dužno da kod banke ili Centralnog registra otvori novčani račun klijenta i svoj novčani račun. Sredstv a sa novčanog računa klijenta nože da koristitvori samo za plaćanja obaveza na osnovu naloga klijenta.

  10. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Funkcije berze • 1. Berza je slobodno i otvoreno tržište na kome ne postoji dominacija pojedinca ili grupe, jer ona tada ne bi bila prava berza. • 2. Berza pruža sigurnost u poslovanju svim učesnicima, jer na njoj vladaju odredjena pravila i propisi kojih se svi učesnici moraju strogo pridržavati.Na berzi svi trgovci posluju pod istim uslovima i istim pravilima. • 3. Berza predstavlja kako liberalno i transparentno, tako i rizično tržište, jer cena berzanskog materijala u toku samo jednog dana može drastično da se promeni ( poraste ili padne) i za nekoliko puta. Neke zemlje uvode i ograničenja na dozvoljenu dnevnu fluktuaciju cena. To je i inače glavni nedostatak berzi.

  11. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJEFunkcije berze • 4.Stvaranje kontinuiranog tržišta- ona predstavlja kontunuirano tržište na kome se trguje određenim materijalima, kojih ima u velikoj količini i koji imaju određene standardne karakteristike. Elektronsko trgovanje omogućuje da berze posluju 24 časa. • 5. Stvaranje uslova za formiranje objektivne tržišne cene- cena predstavlja rezultat nadmetanja velikog broja kupaca i prodavaca koji se susreću na berzi.Objektivna tržišna cena ne mora biti realna cena, nego je to cena koju odnosi ponude i tražnje u datom vremenskom trenutku diktiraju. • 6. Izjednačavanje cena u vremenu i prostoru- zahvaljujući ročnim poslovima, na berzi se mogu prodavati robe, koje će se tek kasnije isporučiti, a što doprinosi nivelisanju cena po vremenu. Što se tiče prostora, berze su u međusobnoj vezi, tako da se na jednoj berzi može kupovati, a na drugoj prodavati.

  12. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJEFunkcije berze • 7. Standardizacija predmeta trgovanja- standardni kvalitet omogućava da se trguje robom koja nije fizički prisutna na berzi, koja tek treba da bude dovezena, proizvedena ili ubrana iz dolazećih prinosa. • 8. Informisanje – berza snabdeva tržište informacijama o obimu zaključenih poslova, o postignutim cenama. Time se pomaže zainteresovanim licima pri donošenju poslovnih odluka. • 9.Jedan deo berzanskog materijala kupuje se i prodaje direktno na berzi ( tzv. Berzanska trgovina), a drugi van berzi a po berzanskim pravilima ( vanberzanka trgovina ).

  13. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJEFunkcije berze • lo. Predviđanje privrednih kretanja – ona postaje mesto gde se svi pokreti na bolje i na gore odmah osećaju i utiču na privredno ponašanje i praksu u celom svetu.Isto tako kretanja na berzi odražavaju političku i ekonomsku, pa i psihološku situaciju u dotičnoj zemlji, pa i svetskoj privredi u celini( dokaz aktuelna privredna kriza u svetu koja je počela 2008. godine). • OTC ( over-the-counter) nije berza u pravom smislu. Termin potiče iz 1870. kada su u SAD prodavane akcije na šalterima banaka. Radi se o tržištima koje organizuje grupa velikih banaka ili brokersko-dilerskih društava.Ne dodiruje se berza nego učesnici trguju direktno jedan sa drugim, najčešće putem telefona ili kompjuterskih linkova. Na OTC tržištima se ne vrši registracija kompanija već se samo obavlja kupoprodaja robe i instrumenata koji nisu registrovani ni na jednoj berzi. Ove robe odnosno papiri nisu uključeni u Centralni akcijski registar niti imaju račune u Cliering House. Novčana i spot devizna tržišta funkcionišu isključivo kao OTC tržišta u poslovnoj mreži finansijskih brokera i dilera.

  14. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJEVrste berzi • Berza je pravno lice organizovano kao akcionarsko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću. Osnovni kriterijumi za klasifikaciju berzi su: • Priroda vlasništva – javnopravne osniva država i one su pod njenim uticajem i kontrolom. Privatnopravne predstavljaju privatne institucije, koje posluju samostalno, kao udruženja privatnika ili trgovačka društva.Mešovite imaju kombinovano privatno i javno vlasništvo. • Cilj poslovanja – profitne dele prihod među svojim članovima, a kod neprofitnih članovi ostvaruju dobit naplatom provizije od zaključenih poslova, a dobit vlasnici ulažu u razvoj berze. • Predmet trgovine – najznačajniji kriterijum za podelu berzi, prema kome se razlikuju robne –produktne(roba I usluge), novčane ( nacionalni novac i devize) i efektne (finansijske) berze. • Raznovrsnost predmeta – razlikuju se specijalizovane i mešovite. • Način rada – možemo ih podeliti na klasične i elektronske.

  15. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Po načinu osnivanja berze se dele na: • Berza anglosaksonskog tipa. To je privatna institucija osnovana kao akcionarsko društvo. Berze ovog tipa su veoma konzervativne sa aspekta proširivanja članstva, berzanske regulative i načina poslovanja, upravljanja i kontrole. Uticaj države i njenih organa je minimalan. Banke i drugi finansijski posrednici ne mogu ni pod kojim uslovima biti članovi ovog tipa berze. Broj članova berze je unapred utvrdjen i novi članovi se primaju samo na slobodna mesta putem kooptiranja i licitiranja cene. Organi rukovodjenja i upravljanja se imenuju saglasno principima akcionarskih društava, a sa tim principima je usaglašen i način rada ovih organa i berze. • Najtipičniji primer ovog tipa berze su : berza efekata u Londonu sa 1250 članova ( Stock Exchange ), Njujorška ( New York Stock Exchange ), kao najveća berza efekata na svetu sa 1375 članova i Tokijska berza efekata sa 1136 članova, kao jedna od mladjih berzi ovog tipa.

  16. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE • Kontinentalni tip berze, kako se u praksi često naziva “francuski tip berze” je javno pravnog karaktera, osnovana po posebnim zakonima. Berze ovog tipa se karakterišu znatnim učešćem države i državnih organa u rukovodjenju i upravljanju berzom. Početni kapital ulaže i članove berze postavlja i imenuje država ,koja takodje utvrdjuje i ukupan broj članova, koji za razliku od berze anglo-saksonskog tipa, nije fiksiran. • Medjutim, i u ovom tipu berze, kao i u prethodnom, banke i bankari, ne mogu biti članovi berze. • Najbolji primer ovog tipa berze je Pariska berza ( Bourse de valeurs ), kao i berze u Belgiji, Italiji, Španiji i Portugaliji.

  17. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE • Mešoviti tip berze, kako i sam naziv govori, predstavlja mešavinu anglo-saksonskog i kontinentalnog tipa berzi . U tom smislu, mešoviti tip berze postoji i funkcioniše u Nemačkoj, Švajcarskoj,Švetskoj, Danskoj i Austriji. • Osnivanje ovog tipa berzi inicira država koja propisuje rukovodjenje, upravljanje i kontrolu rada berze, ali članovi berze su samo banke i druge finansijske organizacije. Osim toga, broj članova berze nije ograničen, a prijem novih članova vrše banke. • Ovaj tip berze je jedini koji za svoju poslovnu pretpostavku nema stvaranje sopstvenog profita, s obzirom da su svi troškovi berze efekata alimentirani u formi kotizacije od banaka kao njenih članova. Poslovnu politiku, tehnologiju rada i uslove poslovanja u okviru ovog tipa berze, utvrdjuju i vode banke kao njeni članovi. Najtipičniji primer za ovu vrstu berze su berze u Frankfurtu, Cirihu i Beču. • Promptne i terminske berze • U zavisnosti od toga koja vrstaberzanskog posla u ukupnim poslovimapreovladjuje i imadominantni karakter pojedine berze , u organizacionom smislu, svoju formu i ciljeve prilagodile su toj vrsti posla. Na taj način je u praksi razvijenih tržišnih zemalja, došlo do specijalizacije pojedinih berzi, na berze za promptne i na berze za terminske berzanske poslove.

  18. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE • Tradicionalne i elektronske berze • Kod trdicionalnih berzi poslovanje izmedju brokera (dilera) obavlja se u berzanskoj dvorani u delu koji se naziva: parket, rupa ili pit. Ovlašćeni brokeri nalaze se u centralnoj dvorani, grupisani oko pojedinih vrasta robe. Oni postižu dogovore o cenama i količinama robe putem uzvikivanja (open outcry) i pokretima ruku ili internom elektronskom trgovinom. • Elektronske berze su berzanska tržišta na kojima se prenos svih informacija kao i sklapanje poslovnih transakcija ostvaruje putem kompjuterske i telekomunikacione tehnologije. Monitor postavljen u Sali za kupovinu pokazuje tekuće ponude za kupovinu i za prodaju odredjene vrste materijala sa cenama i količinama. Berzanski trgovci uparuju saglasne naloge kupovine i prodaje za manje od 24 sekunde. Po zatvaranju berzanskog sastanka monitor pokazuje izveštaj koliko je tog dana ponudjeno, koliko je prodato, cena na otvoranju berzanskog sastanka, cena na zatvaranju i promene cene u toku odredjenog dana. Plaćanje vezano sa kupovinom , kod promptnih poslova, obavlja se za tri dana. Na berzi postoji klirinška kuća, tako da se svaki član berze obračunava sa berzom, a ne članovi berze medjusobno.

  19. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJENAJZNAČAJNIJE BERZE U SVETU • Od svojih pojavnih oblika do danas u svetu je osnovano preko 500 berzi u 90 zemalja sveta. Tri četvrtine od ovog broja pripada industrijski razvijenim zemljama Evrope, Amerike i Azije, a jedna četvrtina zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji. • Njujorška berza i ostale značajne berze u SAD • Najveća berza hartija od vrednosti u SAD locirana je u Njujorku, New York Stock Exchange ( NYSE ), koja je osnovana 1792 i ima 1375 članova berze. • Za ovu berzu se često kaže da predstavlja dobrovoljno udruženje, tj. Korporaciju čiji je cilj da obezbedi jednostavno, lako i efikasno trgovanje berzanskim robama,posebno finansijskim instrumentima.

  20. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJENAJZNAČAJNIJE BERZE U SVETU • Njujorška trgovačka berza, na kojoj se trguje fjučers ugovorima sa podlogom u sirovoj nafti, benzinu, mazutu, paladijumu, platini i krompiru. • Coffee, Sugar&Cocoa Exchange je drugo veliko robno tržište gde se prodaju fjučers ugovori na kakao, kafu i šećer. • U Njujorku su poznate i Robna berza (Commodity exchange COMEX) te Njujorška berza pamuka i njena divizija Finex. • Čikaška merkantilna berza ( Chicago Mercantile Exchange –CME ) je takođe velika robna berza na kojoj se prodaju fjučersi čija podloga mogu biti živa junad, žive svinje, oblovina, svinjsko salo itd. Ona je osnovana 1973. kao Chicago Board Options Exchange ( CBOE ). • Čikaška berza pirinča i pamuka ( Chicago Rice and Cotton Exchange ) • Srednjeamerička robna berza ( MidAmerica Commodity Exchange ), takodje smeštena u Čikagu. • Mineapolis berza žita ( Minneapolis Grain Exchange ) u državi Minesoti. • Kanzas berza ( Cansas City Board of Trade ) na kojoj se trguje fjučersima i opcijama na pšenicu i odabrane indekse.Nalazi se u državi Misuri. • U SAD postoji i tržište Nasdaq ( the National Association of Securities Dealers Automated Quotation System). Osnovan je l97l od strane NASD ( the National Association of Securities Dealers. Drugo je najznačajnije tržište akcija u SAD.

  21. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Najznačajnije svetske berze • Londonska berza • Londonska berza LSE( London Stock Exchange) je glavna finansijska berza u Velikoj Britaniji, osnovana još u XVIII veku, ima 1250 članova. Njen sastavni deo je Comodity Future Exchange. U stvari sve regionalne berze u Velikoj Britaniji su l973. integrisane u jedinstvenu LSE. Posluje elektronski bez fizičkog kontaksa berzanskih trgovaca. • Kada su u pitanju robne berze, London je najstariji centar. Baltic je stara berza koja danas funkcioniše kroz tri sekcije. ROBNA SEKCIJA i to žitarice - pšenica i ječam, heljda , ulje i uljarice, krompir i meso); BRODSKA SEKCIJA i VAZDUHOPLOVNA SEKCIJA • Londonska robna berza ( London Commodity Exchange ) posluje od 1811. Na njoj se trguje sa preko 100 vrsta robe: začini, lekovi, voskovi, gume, čajevi i sl. U njenom sastavu su i specijalizovane robne berze. • Najznačajnije specijalizovane robne berze u Londonu su: Londonska berza metala (LME). Ona prestavlja najuticajnije globalno tržište obojenih metala.

  22. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Najznačajnije svetske berze • Londonska berza nafte ( International Petroleum Exchange- IPE ); ▪Londonska berza vune ( London Wool Exchange ); ▪Londonska berza kaučuka; ▪Londonska provizorna berza ( sir, buter, slanina, salo, konzervirano meso, jaja ); ▪Liverpulska berza pamuka. • Dok nije preuzeta od Euronext berze u Londonu je postojala i samostalna berza za dugoročne, fjučerse i opcije, “London International Finance Future and Option Exchange” ( LIFFE ).

  23. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Najznačajnije svetske berze Da bi jačale kritičnu masu za poslovanje berze se udružuju.Tako je udruživanjem Pariske berze, Amsterdamske berze, Briselske berze i Lisabonske berze nastala, l98o. Nastala Euronext berza .Ona je kasnije izvršila akviziciju Londonske LIFFE berze, pa je dobila naziv Euronext Life. • Merdžovanje NYSE i Euronext berze izvršeno je 1. januara 2oo8.Tako je nastala NYSE-Euronext berza sa ogromnim berzanskim potencijalom.

  24. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJEBerzanski poslovi • Poslovanje berze obuhvata ukupnost poslova koje ona obavlja u cilju organizovanja berzanske trgovine, a u skladu sa zakonskim i berzanskim pravilima. • Trgovina može da se odvija u okviru berzanskog ili slobodnog vanberzanskog tržišta. Najvažnije faze berzanskog poslovanja su: • Registracija predmeta kojim se trguje na berzi, odnosno njihovo stavljanje na listing berze. Zadatak listinga je da na berzi bude standardizovan i što kvalitetniji berzanski materijal. • Kotiranje berzanskog materijala, vrši se kroz pogodbu, trgovanje, kupovinu ili prodaju; • Zaključenje berzanskih poslova, za svaki posao pravi se zaključnica, kao ugovor o kupoprodaji;

  25. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJEBerzanski poslovi 4. Izvršenje berzanskih poslova, uključuje i saldiranje u okviru klirinške kuće na berzi; 5. Objavljivanje podataka o poslovanju na berzi (informisanje).Berza je dužna da obaveštava javnost o svim aktivnostima berze, a pre svega o ostvarenom trgovanju i berzanskim cenama ( kotacijama ) i to na sajtu berze i u odabranim privrednim novinama. 6. Kontrola berzanskog poslovanja. Sve nabrojane faze podležu kontroli, koja može da bude interna i spoljna, a sve u cilju usklađivanja poslovanja sa odgovarajućim pravilima i sprečavanja pojava koje bi mogle da ugroze funkcionisanje berze.

  26. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJE Vrste berzanskih poslova • Prema predmetu, berzanski poslovi se dele na službene i slobodne. Službeni poslovi su oni koji imaju za predmet berzanski materijal, koji je zvanično uključen u berzanski promet i kojim se trguje na zvaničnom berzanskom sastanku. Slobodni su oni na kojim se trgovina obavlja na nezvaničnim sastancima i van berze. U praksi se nazivaju : poslovi na berzi i vanberzanski poslovi. • Prema cilju koji ugovornici žele da ostvare može se izvršiti podela na stvarne i špekulativne poslove. Stvarni su oni koji ugovornici žele zaista da izvrše radi kupovine, prodaje ili zaštite od rizika. Špekulativni poslovi su oni koje ugovornici vrše u nameri da zarade na razlici u ceni materijala, do čega dolazi usled njihovih promena u prostoru i vremenu. • Prema broju prodajnih ugovora dele se na proste i složene. Prosti se sastoji samo od jednog ugovora o prodaji. Složeni poslovi u sebi sadrže dva ili više ugovora o prodaji. • Prema vremenu dospelosti obaveza moguća je podela na promptne iterminske (ročne) poslove.

  27. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJEPromptni poslovi • Oni predstavljaju efektivnu kupoprodaju realno postojeće robe na skladištu ili na putu. Oni se uvek efektivno izvršavaju i nisu špekulativnog karaktera. Robni promptni poslovi se u pogledu načina isporuke mogu zaključiti kao: • Loko posao ( na licu mesta) – roba mora biti dostupna kupcu u mestu održavanja berzanskog sastanka. Sa odgovarajućim dokumentima( skladišnica, dokument o prevozu ) roba se isporučuje neposredno posle oformljenog zaključka berzanske kupoprodaje sa skladišta, iz silosa, iz carinske zone, sa broda ili nekog drugog prevoznog sredstva. • Prompt isporuka – znači da se roba ima predati kupcu u veoma kratkom roku, koji je određen uzansama berze na kojoj je zaključena kupoprodaja. • Prompt utovar – u pogledu vremena isporuke u svemu važe odredbe iz prompt isporuke, ali je u ovom slučaju prodavac obavezan da, do uzansama određenog datuma, izvrši i utovar robe po dobijenoj dispoziciji od kupca.

  28. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJEPromptni poslovi • Prompt posao za robu na putu – predstavlja berzansku kupoprodaju robe koja se nalazi na putu u nekom određenom pravcu. • Oročeni prompt posao – znači nešto odloženo izvršenje predaje robe kupcu što se uvek utanači u zaključnici navodeći obično da će roba biti predata sredinom, krajem, ili u prvoj polovini tačno određenog meseca. • Sam način trgovanja na berzi, danas je uglavnom elektronski. Sve potiče od naloga kupca ili prodavca brokeru-dileru koji trguje na berzi. Kupac ne zna ko je prodavac, ni prodavac ko je kupac, sve dok berza ne upari naloge i izda potvrdu. Posle kupac i prodavac potpisuju zaključnicu sa svim detaljima realizacije posla. Kao dokaz da roba postoji u kvantitetu u kvalitetu najčešće služi skladišnica ovlašćenog skladištara ili prevozni dokument ( konosman, tovarni list, teretnica ,potvrda špeditera, banke i sl. ).

  29. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJEStandardizovane robe • Sve berzanske robe su standardizovane, npr. bakar čistoće 99,99%, pšenica sa primesama drugih vrsta pšenice do 10%, stranim primesama ( uredicom ) do 2% i oštećenim zrnima do 4%, alkohol u stepenima, nafta po sadržaju sumpora i sl; • Robe se prodaju u lotovima ( LOT ), npr. : • Obveznica vrednosti 1000 dolara, • Akcija, 10 ili npr. 500 akcija, • Sertifikat o depozitu milion dolara, • Bakar, olovo ili cink, 25 tona, • Kalaj, 5 tona, • Komadna roba, tuce 12 komada, gros 144 komada, • Zlato, 5 poluga, • Pšenica, 5000 bušela ( bušel = 27,2156 kg );

  30. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJETerminski poslovi • Oni ne moraju imati za cilj likvidaciju zaključaka stvarnom isporukom robe u određeni termin. To je redovno obezbeđenje od rizika skoka ili pada cene robe, ili špekulacija radi zarade, koristeći razliku u ceni, kamati, kursu. Zaključuju se posebni ugovori o ,npr., fjučersima ili opcijama, a podloga im je, najčešće u realnim robama (ŽITARICE, METALI, NAFTA), akcijama i obveznicamaa. • Berzanskim pravilima su strogo propisani način i uslovi obavljanja terminskih poslova. Ugovorne strane se moraju pridržavati ovih propisa, a prepušteno im je u toku zaključenja posla da za robu tačno određenog kvaliteta mogu samo utanačiti baznu cenu i termin isporuke. • Odredbe o kvalitetu robe su naročito precizne, jer se kod ove vrste poslova ne trguje nekom određenom partijom robe, nego se trguje ugovorenom količinom robe označene vrste i tačno određenog kvaliteta. • Paritet se određuje po međunarodnim uzansama sadržanim u Incoterms-u, dok standardne rokove izvršenja terminskih poslova za svaku vrstu robe određuje berza, kao i način njihove likvidacije o ugovorenom roku.

  31. BERZE I BERZANSKO POSLOVANJETerminski poslovi • Najvažniji terminski poslovi su: • - forvard poslovi; • - fjučers poslovi; • - opcije; • - svop poslovi; • Berzanski trgovci koji tipuju (igraju, prognoziraju) na povećanje cena odredjenog berzanskog materijala zovu se hosisti ili bikovi (bull), a oni koji igraju na smanjenje cena besisti ili medvedi (bears).

  32. FORVARD POSLOVI Forvard je pojedinačni nestandardni terminski ugovor. On je ugovor sam za sebe i ne može služiti kao oslonac drugih terminskih poslova (fjučersa i opcija). Danas se utvrđuje cena za isporuku robe i prenos novca u bliskom budućem periodu (najčešće 1-6 meseci). Cilj im je da se dođe do željene robe, da se zaradi ili da se izbegnu ili umanje rizici. Može biti i varijanta da se u vreme potpisa ugovora utvrdi cena, odmah prenese novac, a roba se isporučuje naknadno. U tom slučaju cena se smanjuje za iznos kamate do dana prenosa robe. Ovi ugovori se realizuju tačno na dan isteka i nije moguća njihova kupovina i prodaja na berzi, pre isteka njihovog roka.

  33. FORVARD POSLOVI Najčešće se radi o kupovini kada se za nekoliko meseci unapred fiksira cena i odmah isplaćuje novac za robu koja će kasnije biti isporučena (na primer otkup pšenice u februaru za isporuku iste kasnije u julu-tzv. otkup na zeleno), kupovina struje leti da bi ista bila isporučena zimi. Sa njima se nikada ne trguje na službenoj berzi, nego se zaključuju poslovi na vanberzanskim sastancima ili sredstvima komunikacija (over-the-counter). U njihovo zaključivanje i izvršenje nije involvirana klirinška kuća. Njihov je rizik da prodavac ne isporuči robu za unapred dati novac kupca, pa se traže dodatna obezbeđenja, najčešće hipoteke, avalirane menice ili bankarske garancije.

  34. FJUČERSI Fjučers je ugovor o isporuci robe, valute ili finansijskog instrumenta, po unapred ugovorenoj, fjučers ceni, i na ugovoreni termin u budućnosti. Fjučers, za razliku od forvarda, ne mora biti izvršen. Fjučersima se može svakodnevno trgovati na berzi, brzo se pretvaraju u novac, pa ih nazivaju likvidni terminski ugovori. Najčešće su bliskog roka, manje od godinu dana, a najčešće do 90 dana. Na primer, za većinu svetskih valuta postoji buduće valutno tržište: evro, dolar, kanadski dolar, australijski dolar, britanska funta, jen, švajcarski franak, švedska kruna, danska kruna, norveška kruna i sl. To je standardizovan ugovor, kojim se trguje na berzi i koji zahteva isporuku robe na određeni datum u budućnosti, na primer druge srede u martu, junu, septembru ili decembru.

  35. FJUČERSI Sve transakcije se obavljaju preko kliringa, a ne direktno između kupca i prodavca. Klirinška kuća overava ugovore i postaje garant njihovog izvršenja. Često i kupac i prodavac nezavisno rade kompenzacije sa klirinškom kućom pre zaključenja ugovora. Prodavac otkazuje ugovor kupovinom drugog ugovora od kupca, dok kupac otkazuje ugovor prodajom drugog ugovora od prodavca. Fjučers je, za razliku od forvarda, ugovor koji je berza standardizovala, pa može da služi kao podloga za druge derivate, posebno za opcije. Svodi se na unapred fiksiranje cene za standardni lot isporuke robe u budućnosti. Ugovor se realizuje po unapred utvrđenoj fjučers ceni (futures price). Zatvara se naplatom, po isteku roka, ili isplatom razlike u ceni (margine). Rok dospeća ne može biti kraći od tri dana od njegovog zaključenja.

  36. FJUČERSI Njime se trguje samo na zvaničnom berzanskom tržištu, a nije moguća trgovina na vanberzanskom sastanku (over-the-counter). U vreme sklapanja ugovora ne vrši se nikako plaćanje, sem inicijalne marže kod klirinške kuće, koju u jednakom iznosu uplaćuje i kupac i prodavac, kao garanciju za obaveze iz ugovora. Inicijalna marža kod robe i deviza, najčešće iznosi 10%, a kod hartija od vrednosti 3-5% od vrednosti ugovora. S obzirom da se pri sklapanju kupoprodajnog ugovora ne prenose ni roba ni novac, nego se samo stvaraju prava ili obaveze, to izaziva rizik, pa se ovi poslovi zaključuju preko Klirinške kuće (Clearing House), na koju se prenose uslovi ugovora, pa ona postaje dvostruki ugovorni partner, i kupca i prodavca.

  37. FJUČERSI Klirinška kuća uozbiljuje namere kupca i prodavca da izvrše preuzete obaveze. Obaveza klirinške kuće je da svakodnevno evidentira iznos dobitaka i gubitaka svakog od partnera, upoređenjem unapred ugovorene fjučers cene i realne tržišne cene na berzi, odnosno svođenjem ugovorenena tržišnu cenu. Kretanje cena utiče na kupca i prodavca u suprotnom pravcu. Što jedan dobija, drugi gubi, pa je saldo na računu fjučersa uvek nula, gubitnik mora položiti a dobitnik može povući uvećani polog (depozit) odnosno marginu. U slučaju kada je gubitak veći od inicijalne marže, partner koji gubi mora dopuniti maržu na zahtev Klirinške kuće. Ako se ugovor realizuje pre dospeća, saldira se margina i klirinška kuća je prenosu dobitniku, partneru koji je tačnije predvideo cenu.

  38. FJUČERSI Ako se ugovor realizuje na dan dospeća, on može da se izvrši po unapred fiksiranoj ceni ili se odustaje od izvšenja, a žrtvuje se uplaćena margina. Samo se oko 5% ovih ugovora u praksi realno izvršava, što znači da je njihov cilj zarada odnosno špekulacija, u kojoj dobija partner koji je bolje procenio buduću (tj. fjučers) cenu. Na primer, ugovorena je cena pšenice 20 dinara za kilogram 1. februara, sa terminom isporuke 15. jula. Ako je uplaćena inicijalna marža po 2 dinara od strane oba partnera, a 15.jula cena pšenice iznosi 25 dinara, kupac će izvršiti ugovor jer za 20 dinara dobija robu koja vredi 25 dinara. Prodavac će izgubiti 2 dinara inicijalne margine i 3 dinara dopunske margine, jer je loše procenio kretanje cena.

  39. FJUČERSI Dakle, kupac zarđuje 5, prodavac gubi 5 dinara, saldo margine je 0, pa se fjučers ugovor zatvara. Ako je cena 15.jula 15 dinara, kupac će odustati od ugovora i neće ga izvršiti, jer bi morao da preuzme robu za 20 dinara, a njena tržišna vrednost (tekuća berzanska cena) je 15 dinara. On gubi 5 dinara, žrtvujući marginu. Prodavac dobija 5 dinara, saldo margine kod klirinške kuće je 0, pa se fjučers ugovor zatvara. Već smo konstatovali da se fjučersi retko robno izvršavaju, jer su oni često kockarski ugovori, ko će bliže proceniti (pogoditi) buduću (fjučers) cenu. Međutim, oko 5% ovih ugovora se i realno izvršava, a to je u slučaju kad je roba i fizički potrebna kupcu. Pošto je platio maržu, on može reći prodavcu da mu robu i isporuči, odnosno i fizički izvrši ugovor.

  40. FJUČERSI Sličnosti forvard i fjučers ugovora su u tome što i jedni i drugi mogu služiti za hedžing poslove i što se obe vrste ugovora izvršavaju po unapred utvrđenoj (procenjenoj) budućoj ceni. Glavne razlike fjučers od forvard ugovora su: -forvard ugovori se mogu realizovati samo po isteku roka, dok su fjučersi predmet svakodnevne trgovine na redovnom berzanskom sastanku i mogu biti izvršeni svakodnevno do roka dospeća i na sam rok dospeća; -druga razlika je što za forvarde postoji tačan datum ugovora, a za fjučerse datum može biti i okvirni, na primer, u septembru, decembru; -forvard ugovori se mogu zaključiti za bilo koju količinu robe, a fjučersi samo za standardne lotove berzanske robe-na primer lot od 12,5 miliona jena; -fjučers ugovori zaključuju se i njima se trguje samo na berzi (službeni sastanak berze), a forvard isključivo van berze (over-the-counter); -u zaključivanju fjučers ugovora involvirana je klirinška kuća, što nije slučaj sa forvard ugovorima.

  41. OPCIJE Opcija je izvedena hartija koja vlasniku (kupcu) daje pravo, ne i obavezu, da kupi ili proda određenu aktivu (robu) po unapred ugovorenoj (tzv. strajk ceni) i u određenom vremenskom periodu, do ugovorenog datuma isteka i na sam taj datum kod američkih opcija, a isključivo na sam datum isteka opcije kod evropskih opcija. Obaveza prodavca je da isporuči ugovorenu robu, kada kupac podnese opciju na realizaciju. Obaveza kupca opcije je da plati premiju (na primer 3-5% od vrednosti robe), kao garanciju kupovine. Premiju (unapred položen depozit) gubi ako od opcije odustane. Ako kupac na dan isteka opcije želi da ima i opciju kupovine i opciju prodaje, onda uplaćuje duplu premiju, pa se ove opcije zovu opcije sa duplom premijom.

  42. OPCIJE Premija (depozit-kapara) opcije uvek pripada prodavcu kao nagrada za njegov napor i obavezu da isporuči robu na prvi poziv kupca. Ako kupac opciju ne podnese prodavcu za realizaciju o roku, opcija prestaje da važi, a prodavcu pripada premija koja je unapred uplaćena. Za opcije kojima se trguje na službenom mestu na berzi uplata premije vrši se kod Klirinške kuće. Pošto se nikada ne zna šta će kupac odlučiti i da li će se ovaj ugovor realizovati pravnici ih često zovu nedovršeni ugovori, što upućuje na karakter njihove neizvesnosti. Opcije se dele na: -kupovne (put) opcije, -prodajne (call) opcije.

  43. OPCIJE Kod kupovnih (put) opcija njihov vlasnik (kupac) ima pravo da iste kupi, a ako je uplatio dupju premiju da ih alternativno proda po ceni izvršenja ugovora na dan njihovog dospeća . Kod prodajnih (call) opcija kupac ima pravo da iste proda, a ako je uplatio duplu premiju alternativno kupi po ugovorenoj (strajk) ceni na dan njihovog dospeća. Kod opcija se obavezno ugovara opciona ili strajk cena na osnovu koje se opcija može realizovati pre roka dospeća (u slučaju američkih opcija) i o roku dospeća (u slučaju evropskih opcija). Razlika između strajk i tržišne cene predstavlja mogućnost zarade za partnera koji je bolje predvideo kretanje cena. Postoje četiri varijante tržišnih transakcija sa opcijama:

  44. OPCIJE -kupovina prodajnih (call) opcija, -prodaja prodajnih (call) opcija, -kupovina kupovnih (put) opcija, -prodaja kupovnih (put) opcija. Primer kupovine call opcija: kupovina pšenice 31.marta 2007., za isporuku 15.jula 2007. Ugovorena strajk cena je 20 dinara, premija 2 dinara. Ako je berzanska cena na dan isporuke 15.jula 2007., 25 dinara kupac će istu opciju realizovati jer ga roba, zajedno sa izgubljenom premijom košta 22 dinara, a istu može prodati za 25 dinara. On ostvaruje zaradu 3 dinara po kilogramu, koliko prodavac gubi jer je lošije predvideo kretanje cena. Ako bi cena bila 19 dinara kupac opciju ne bi iskoristio jer bi, pored izgubljene premije od 2 dinara, izgubio još jedan dinar na razlici u ceni.

  45. OPCIJE Ako kupac, kao igrač na berzi, kupi istovremeno kupovnu i prodajnu opciju putem uplate duple premije, najveći rizik za njega je da cena ostane konstantna, ili da promena donosi manju zaradu od uplaćene premije. Opcijama može da se trguje na zvaničnom berzanskom sastanku i van berze (over-the-counter). Iako je trgovina na berzi sigurnija, daleko više opcija nalazi se na vanberzanskom tržištu. Kod realizacije ovih ugovora postoji kratka i duga pozicija. Duga pozicija je kada se opcijski ugovori kupuju, pa se ulaže novac, a kratka pozicija je kada se ovi ugovori prodaju za novac, pa se nelikvidna aktiva pretvara u likvidnu.

  46. OPCIJE Postoje opcije na trenutnom tržištu i opcije za fjučerse, robne, valutne, za hartuje od vrednosti. Budući da se opcijama trguje na brojnim svetskim berzama, njih je relativno lako utržiti. Vrednost opcije, kao i premija koja se na nju plaća, najviše zavisi od promenljivosti cene, kamate, odnosno deviznog kursa, zavosno da li se trguje robama, hartijama od vrednosti ili valutama. Opcije pružaju jednostranu, a fjučersi dvostruku zaštitu od rizika odnosno od promene cene, kamate ili deviznog kursa. Imalac (kupac) ima pravo, a ne i obavezu da kupi ili proda predmet opcije tokom trajanja ugovora. Naravno, ako se ne iskoristi, opcija ističe. Za takvu zaštitu se plaća i žrtvuje premija (James C. Van Horne, Financial Market Rate and Flows, 6th ed. Upper Saddle River, Prentice Hall, 2001.)

  47. SVOP POSLOVI Svop poslovi na berzi su poslovi putem kojih se, preko berze, vrši zamena jedne imovine za drugu, radi zaštite interesa učesnika u poslu, a najčešće se radi o hedžing poslu. Zamenjuju se razne robe, na primer: -lošija vrsta robe (usluge) za bolju sa stanovišta kupca odnosno prodavca, -lošija vrsta kredita za povoljniji, -lošija kamata za povoljniju, -lošija valuta za povoljniju, -lošije potraživanje za povoljnije, -lošiji devizni kurs za povoljniji i slično.

  48. SVOP POSLOVI U praksi se ređe radi o zameni aktive, a češće o zameni određenih potraživanja ili dugovanja, kamata i deviznih kurseva (credit default, swap, CDS), jednih za druge. Sama reč svop znači razmena (trampa) jedne vrste potraživanja (dugovanja) za drugu. Sve ovo se radi na berzi i najčešće uz pomoć klirinške kuće. Primeri za najčešće svop poslove na berzi su: Svop potraživanja, svop valutnog kursa i svop kamate: Kod svop potraživanja radi se najčešće o sledećoj praksi. Prodavac potraživanja (neka poznata banka ili druga finansijska kuća u svetu) prenosi na kupca potraživanja uz obećanje da će isto otkupiti, po istim uslovima, ako glavni dužnik postane nesolventan. Kupac potraživanja na prodavca potraživanja prenosi neko svoje potraživanje iste vrednosti, pa se obavlja razmena –trampa potraživanja.

  49. SVOP POSLOVI Trampa znači svop, a cela operacija zamene (trampe) potraživanja naziva se svopovanje. Često kupac potraživanja nije ni tražio trampu, nego je, pod pritiskom zarade, prihvatao jednostranu operaciju. Kada su ovako naivni kupci, koji su pristajali na jednostrani otkup potraživanja isto želeli naplatiti, po njegovom dospeću, dešavalo se da stvarni dužnik nije imao novac, pa su oni gubili ogromne svote novca. Vrednost ovakvih jednostranih potraživanja iznosila je u svetu 2007.godine 62.173 milijardi dolara, više od BDP sveta koji je iznosio 54.000 milijardi dolara, a vrednost svih akcija na Njuiorškoj berzi 50.000 milijardi dolara. Ovo su tzv. Bankarske inovacije koje su uvele u krizu privredu sveta, najveću posle ekonomske krize iz 1933. godine.

  50. SVOP POSLOVI Kod kamatnog svop-a radi se o manje rizičnim i poželjnijim svop poslovima. Najčešće se radi o zameni promenljivih kamata za fiksne. Ako je, na primer, ranije ugovorena kamatna stopa na određeni kredit LIBOR +3, pa se, kroz svop posao, ona zamenjuje za fiksnu kamatu od, na primer 6% godišnje. Ili se kamata u klauzuli EURLIBOR+2 zamenjuje za fiksnu kamatu od 5% godišnje. Valutni svop poslovi (zamene) se obično ugovaraju preko posrednika, komercijalnih banaka. Mogući su različiti aranžmani: zamena koja uključuje dve ili više valuta, zamena sa opcijskim svojstvima, te valutna zamena koja je povezana s kamatnom zamenom. Ono što treba zapamtiti jeste činjenica da je upotreba valutnih zamena vrlo raširena i služi, kao sredstvo za dugoročnije otklanjanje rizika.

More Related