1 / 30

1.Pravno istorijske pretpostavke

OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO - KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE U PERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO - KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE U PERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE. 1.Pravno istorijske pretpostavke

rafael
Download Presentation

1.Pravno istorijske pretpostavke

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE

  2. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE 1.Pravno istorijske pretpostavke -Pošto nije bila "država u smislu međunarodnog prava", u odnosima Crne Gore sa drugim zemljama nijesu se mogle razviti klasične forme diplomatskog i konzularnog predstavljanja. Umjesto toga u najvećem dijelu XIX vijeka ispoljavale su se specifičnosti koje su bile izraz protivurječnosti između potreba faktičke državnosti i nepromijenjene situacije u pogledu njenog međunarodnog statusa. • - Primjeri međunarodnog predstavljanja bili su neuobičajeni za diplomatsku praksu suverenih država prve polovine XIX vijeka, ali veoma važni za diplomatsku istoriju Crne Gore. -Riječ je o radu stalnih predstavništava u Carigradu, Skadru i Kotoru, konzularnom zastupanju putem ruskog konzulata u Kotoru, kao i o pokušaju uspostavljanja konzularnih odnosa sa Francuskom. -Iako se ne mogu podvesti pod poznate kategorije klasičnog međunarodnog prava, ove ustanove su predstavljale zanimljive oblike međunarodnog saobraćaja ostvarene u periodu postojanja države u faktičkom smislu, ne i u smislu međunarodnog prava.

  3. 2. Razlozi otvaranja ruskog konzulata u Kotoru -Jedan od prvih oblika diplomatsko-konzularnog predstavljanja Crne Gore u periodu stvaranja države ostvaren je ne uz pomoć njenih organa već zastupanjem ruske konzularne službe. -Političke okolnosti koje su uslovile osnivanje ruskog konzulata u Kotoru sadržane su u odnosima među velikim državama u Evropi, nakon buržoaske revolucije u Francuskoj 1789. i opasnosti od njenog ugrož avanja ravnoteže snaga i aktuelizovanja Istočnog pitanja. -Koraci koje je preduzimala Crna Gora u cilju približavanja Francuskoj, nakon mira u Kampo-Formiju (1797) i prvog zaposijedanja Boke od strane Austrijanaca, nijesu mogli naići na simpatije u Petrogradu. -Slomom Mletačke Republike i ulaskom Austrije u Dalmaciju i Boku 1797. godine, Crna Gora je dobila za susjeda snažnu evropsku silu. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE

  4. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE

  5. 3. OdnosCrne Gore premapoliticiFrancuske -StiješnjenaizmeđuambicioznihplanovaBečai, u odnosunaCrnuGoru imoćneOsmanskecarevine, poslijebezuspješnihapelazapomoćupućivanihRusiji, Crna Gora je učinilapokušajeuspostavljanjabližihodnosasaFrancuskom. -Vladika je 1803. poslao u La He (La Haye - Holandija) svogasinovca (Nikolu) francuskomvišemoficiruFeliksu de Lapradu s pismima, kojimaga je pozivaodadođe u CrnuGoruidapreuzmekomandunadcrnogorskomvojskomprotivAustrije, ovlaščujućiga dastaviNapoleonunaraspolaganjesvecrnogorskesnage. -U slučajuizbijanjaratnogsukobaizmeđuFrancuskeiOsmanskeimperije, svojimosnovnimzadatkomRusija je smatralaobavezudakoristisvasredstvada bi zaštitilaOsmanskocarstvo OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE

  6. 4. ZadacimisijeMarkaIveljićaiarhimandritaStefanaVučetića 1803. - Iveljićevamisijabila je usmjerenapremaPetru I isekretaruopatuDolčiju. -Po dolasku u Boku, Iveljić je trebalo dapridobiještovećibrojCrnogoracaiBrđanaidaod Petra I odvojidiovojskezanapadeprotivFrancuza. - Iveljić je došao u sukobsavladikom. Vladika je napadanjer se odnosiosa “hladnoćomivelikomuzdržanošću”. a posebnojer je 6. marta 1804. godinelišioarhimandritskogdostojanstvaarhimandritaVučetića -S nastojanjemgrofaIveljićadauklonicrnogorskogmitropolita s tog položaja, bile suusklađenemjereSvetogSinoda. One su se ticaledjelatnostimitropolita u oblastiduhovnogživota. - SvetiSinod s odobrenjemnjegovogimperatorskogveličanstvariješioje da Petra I dovedepredsvojsud: da bi opovrgaosvepomenutedenuncijacijeiopravdao se ilipokajao. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE

  7. 5. StavCrnogoracapremazahtjevuSvetogSinoda -Smatrajućigaoklevetanimineopravdanooptuženim, CrnogorciiBrđanisustaliuzvladikupreduzimajućiprekoPraviteljstvakorakeda se nesporazumiotklone. -Praviteljstvo se najprije, protestom (od 18. marta 1804.)obratilogrofuMarkuIveljiću. Praviteljstvo se sadvapismaobratiloruskomCaruiKolegijiMinistarstvainostranihdjela. -U pismima je isticananezavisnostisamostalnostCrne Gore premaRusiji, kako u duhovnomtakoi u svjetovnompogledu, kaoi to danarodcrnogorskiibrdskinije u podanstvuRuskeimperijenegosamo pod moralnimpokroviteljstvom. - Odbijajućida se povinujezahtjevimaRusijePraviteljstvoisammitropolitsuzasvevrijemeisticalipotrebuzarazjašnjenjemspora, ispitivanjemistinitostičinjenicazbogkojih je optuživanmitropolit. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE

  8. 6. Osnivanjekonzulata -Novi konceptspoljnopolitičkogdjelovanja, nijepodrazumijevaouklanjanje Petra I, većostvarenjeuticajaRusijeposredstvomruskogkonzulata u Kotoru, -Podaci o osnivanjuruskogkonzulata u Kotoru, nezavisnoodonog u Dubrovniku , potičuizprvihdanamaja 1804. godine. Ruskikancelar Adam Čartorijskiobavijestio je 17. maja 1804. godine, crnogorskogvladikuda je car Aleksandar I potpisaoukaz o uspostavljanjukonzulata u Kotoru. - Poslanicomod26. julaCrnogorcimaiBrđanimaPetar I je obnarodovaoda je ruski car “izvoliourediti” konzulat u Kotoruiimenovaokonzula. -Osnivanjemkonzulataruskavlada je željeladaostvaridvavažnaciljasvojespoljnepolitike: 1) uticajnaCrnuGoru u sklopuplanovapremaBalkanuiMediteranu, 2) uklanjanjenegativnihposljedicaneuspjehaIveljićevemisije. -Jednaodvažnijihzadatakruskogkonzulabila je predajacarskegramatecrnogorskomibrdskomnarodu, koja se jošuvijeknalazilakodIveljića. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE

  9. 7. Uručenjegramateiotvaranjekonzulata -Gramatanijeodgovaralaizmijenjenimokolnostimakojesunastupile. -U instrukcijamaIveljićaMazurevskomod 16. avgusta 1804. godine u 3. tačkizapovijeđeno je danastojidaCrnogorci: “ saovdašnjimgubernatoromRozetijemotkažuubudućeprepisku, ilijavneilitajnepregovore, mimoruskogkonzula”. -U vezi s poslovimainadležnostimakojesuCrnogorciiBrđanipovjeriliruskomkonzuluzanimljivo je SvemunaroduodcrnogorskogaMitropolitaiPraviteljstvaobjavljenijeod26. avgusta 1804. godine. -Osimupućivanjanaruskogkonzula “zaobranuisvakupotrebnuipristojnupomoć" regulisanesuinekeodobavezaCrnogoracaiBrđanapremaruskomkonzulu, kaoislučajevi u kojimaim on možepružitizaštitu. Sveovoformulisano je u četiriposebnetačkeObjavljenija.Pored dužnostiutvrđenih u Objavljenijuod 26. avgustaruskikonzul u Kotoruobavljao je idrugeposlove. -Obraćanjaradizaštiteinteresacrnogorskihpodanikazapočelasuprijenegoštosu se dvaprethodnadogađajadesilasadatumomranijimod 19. avgusta 1804. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE

  10. 8. O datumu otvaranja konzulata -Oko datuma otvaranja konzulata postoje različiti podaci. Dušan Vuksan u radu Crna Gora u 1804. godini navodi 13. oktobra 1804. godine i da je otvaranju prisustvovala delegacija iz Crne Gore, sa guvernadurom Radonjićem i pet glavara. - N.I.Hitrova u radu Iz istorije rusko-crnogorskih odnosa početkom XIX vijeka navodi 14.oktobar kao datum otvaranja i da su prisustvovali gubernator i 25 crnogorskih glavara". -Sam čin “otvaranja” konzulata imao je isključivo ceremonijalni karakter i služio potvrdi onoga što su se, međusobno, dogovorili ruski i crnogorski predstavnici. Za međunarodnopravni status ovog tijela datum imenovanja , a posebno datum davanja egzekvature od strane austrijskih vlasti, su mnogo važniji momenti od početka rada konzulata. Prisustvo crnogorskih delegata “svečanosti otvaranja”, sa tog stanovišta, nije imalo nikakav konstitutivni značaj. -Konzulat u Kotoru predstavljao je jedno od konzularnih tijela koja je Rusija imala krajem XVIII i početkom XIX vijeka u Austrija. U njegovoj nadležnosti su bili uobičajeni poslovi koje su, za svoju zemlju,tada obavljali ruski konzulati na strani. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE

  11. 9. Stavdrugihdržavapremaradukonzulata -Pošto je PortaznaladaCrna Gora ne zavisiodTurske, smatrao je da ne možeimatiništaniprotivodnosakojipostojeizmeđuRusijeiCrne Gore. Kakojoj je zaoštravanjeodnosa s Rusijommoglostvoritijošvećeteškoće, njenogzvaničnogreagovanjanijebilo. -Konzulat u Kotorune može se svrstati u organecrnogorskedržave. Glavninjegovzadatakaogledao se u konzularnom (pa idiplomatskom) zastupanjuinteresaCrne Gore nateritorijiAustrije. O takvimciljevimaosnivanjakonzulataiodjedneioddrugestranebila je obaviještenaAustrija. Da je Crna Gora u to vrijemeimala status nezavisnedržave, takavvidzastupanjanjenihinteresanameđunarodnomplanupredstavljao bi vidzastupanjajednedržaveodstranedruge, nateritorijineketreće. -Ruskozastupanjenaaustrijskojstraniprimljeno je s nezadovoljstvom. Razloziza to bilisuizazvanipostupcimaiCrnogoracaiMazurevskog. Mazurevski je baronuRozetijupredaoaktkojimga je obavijestioda se Crna Gora nalazi pod ruskimprotektoratom 94 godine. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE

  12. 10. Zatvaranjekonzulata u Kotoru -Odlukamamira u Požunu (26. 12. 1805.)nakonpobjedeNapoleonovevojskenadaustro-ruskimtrupamakodAusterlica (2. decembra 1805.)BokaKotorska je pripalaFrancuskoj. RokpredajeDalmacijeiBokeKotorskeNapoleonuutvrđen je za2. januar 1806. godine. StevanSankovski, obavijestio je početkomjanuara 1806. da je ruskavladadonijelaodlukudapovučesvogkonzulaizKotora s obziromna to da je BokaKotorskapripalaFrancuskoj. -Daljitokdogađajaodložio je dolazakFrancuza u Boku. Ruskikonzulat u Kotoruprestao je daradi u februaru 1806. kadasucrnogorsko-bokeljskairuskavojskaoslobodileKotoricijeluBokuKotorskuodaustrijskihvlasti. -Osnivanjeruskogkonzulata u Kotorunadišlo je, diplomatsko-konzularniznačaj.Imalo je funkcijupredstavljanjaizaštiteinteresanarodakoji je zvaničnopripadaoOsmanskojimperijiiakobezsvihoblikapotpunedržavnosti. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE

  13. 11. Događajikojisuprethodilipokušajuosnivanjafrancuskogkonzulata u CrnojGori -PoslijepobjedeaustrijskevojskukodUlma 1805. godine, Napoleon je slaviopobjedunadrusko-austrijskomvojskomkodAusterlica. U bitkamakodJeneiAuerštetaporaženaje pruskavojska (1806), a u bicikodFridlanda (1807) iruska. Ugovor o miruizmeđufrancuskogcaraipredstavnikakoalicionihdržavapotpisan je u Tilzitu 25. juna 1807. Po njegovimodredbamaBoka je pripalaFrancuskoj. -BokaKotorskaiDalmacijasu bile dodijeljeneNapoleonuipoodredbamamira u Požunu. Predviđenirokpredajeovihoblastifrancuskimtrupama (2. I 1806) nijeispoštovanveć je, crnogorsko-primorskavojska, potpomognutaruskomflotom, krajemfebruara 1806. čitavuBokuKotorskuoslobodilaodaustrijskihtrupa. Time je pitanjepredajeBokeFrancuzimaiskomplikovanoipraktičnoodloženo do Tilzitskogmira (1807). - Mada je sazakašnjenjemstigla u CrnuGoru, vijest o ovome je kaosvojuprvuposljedicuimalaponištenjeratnihrezultatacrnogorskeiruskevojske u Boki, odnosnoobavezivalaih je napovlačenje s osvojenihteritorija. Pošto je i to učinjeno, Francuzisuzaključnosa31. julom 1807. zauzeligradove u Boki. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE

  14. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE Vladika kao ratnik-francuski crtež Petra I

  15. 12.Predlog o osnivanjufrancuskogkonzulata -Sastankom s francuskimgeneralomMarmonomotpočeli sukoraci ka uspostavljanjubližihcrnogorsko-francuskihodnosa, -O otvaranjufrancuskogkonzulataprvi put je razgovaranonasastankucrnogorskogvladikesageneralomLoristonom14. oktobra 1807. Premapodacima (iz literature), vladika je pristaoda se “priCrnojGori, sasjedištem u Kotoruosnujefrancuskikonzulat”. -U februaru 1808, pozivajući se naprethodnovođenerazgovore, Marmon je u CrnuGoruposlaooficiraPavlaTomića. zaprivremenogvršiocaposlovastalnogkonzula u CrnojGori. -PoučeniskustvomizprethodnihodnosasaFrancuskom, odnosnoRusijom u periodu 1804 - 1806, kojisuprethodiliotvaranjuruskogkonzulata u Kotoru, Petar I je, iako ne konačno, ipaknegativnoodgovorionapredloženuponudu OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE

  16. 13. Ponovnifrancuskipokušaji - Marmon je u pismuvladiciod 19. julapredložioda se umjestoTomićaimenujedrugikonzul "ma ne Dubrovčanin". - Što se tičesmještajakonzula, insistirao je naCetinju, alinijeisključivaomogućnostdabude “inadrugojstrani”. -Zanović, koji je vladicipredaoovopismo, obećao je “sličnuuzajamnost” kako bi se utvrdiloprijateljstvoizmeđuMarmonaivladike Petra I ali to nijeizmjeniloranijistavCrnogoracapotvrđennaskupštiniod 6. avgusta. -NakondobijanjaovogodgovoraFrancuska je definitivnoodustalaodosnivanjakonzulata u CrnojGori. VišezaistanijebilorazlogadajednatakomoćnasilainsistiradanjenkonzulbudeprimljenodstraneCrne Gore. -Predlog o osnivanjufrancuskogkonzulata u CrnojGoristavljao je u izgled, prvi put u međunarodnojistorijiCrne Gore, uspostavljanjedirektnihkonzularnihodnosaputemstalnogpredstavnikaFrancuskeakreditovanognaCetinju. U predlogu o osnivanjukonzulatanuđena je “isličnauzajamnost” . OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE

  17. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE Maršal Marmon

  18. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE 14. O zaštitiCrnogoraca u Carigradu -U drugojpolovini XIX vijekaCrna Gora čestobila u ratu s Osmanskomimperijom. Pored toga, zabilježen je iodlazakCrnogoracanarad, naročito u Carigradi u drugeosmanskegradoveodBosforai Male Azije do Crvenogmora. -Ova pojavabila je pogotovoizrazita u vrijemeknjazaDanila. Sačuvana je "knjigapasporata".Premanepotpunimpodacima, u drugojpolovini XIX vijeka u Carigradu je bilood 1.000 do 4.000 Crnogorca. -S obziromna to dasuboravili u tuđoj, neprijateljskojzemlji, najčešće se nijesukazivaliCrnogorcimanegoHrvatimaizBoke. -Da bi mogliostvaritisvojapravakodosmanskihvlasti, Crnogorcisu se u početkuzapomoćobraćalistranimkonzulima, najčešćeruskom. Hatišerifomod 1830. godine, kojimsuregulisaniodnosiizmeđuSrbijeiPorte,bilo je dozvoljenoipostojanjesrpskihagenata u Carigradu, kojisumoglipregovarati s Portom, o poslovimanjihovezemlje, Crnogorcisu se obraćalizapomoćisrpskimagentima. Naziv "Hrvat-baša" označavastarješinstvonadHrvatima - glavarHrvatа. CnogorcisuuzimalinasebesrodnoimeikazivalisudasuHrvati.

  19. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE 15. Način određivanja i dužnosti -Prvi crnogorski zastupnici u Carigradu određivani su spontano od strane samih Crnogoraca, da bi olakšali svoje poslove s osmanskim vlastima. Već početkom pedesetih godina oni su određivani po nalogu crnogorskog knjaza Danila Petrovića. -Umjesto naziva "Hrvat-baša" krajem 70-ih godina XIXv. za crnogorske zastupnike u Carigradu uveden je naziv kapetan. Pop Đoko Pejović, koji je dva puta boravio u Carigradu, prvi je za koga se, upotrebljava i jedna i druga titula. Za vrijeme svog prvog boravka u Carigradu, on je posjetio i neka mjesta u unutrašnjosti Osmanskog carstva gdje su radili Crnogorci. Tamo je imenovao komandire koji su njemu potčinjeni bili. -Praksa postavljanja crnogorskih kapetana u proceduralnom smislu bila je neujednačena. Na tu dužnost imenovao ih je knjaz ili Senat.

  20. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE 16. Propisi o crnogorskimkapetanima -NajstarijidokumenatpotičeodSenataizmaja1872. Kroz18 tačaka u njemu se iznosedužnostikapetanakaoiobavezeCrnogoracakakopremanjemutakoipremaosmanskimvlastima. Zato je imaokarakterinstrukcija o zastupanjaCrnogoraca u Carigradu. -Kapetan je moraodazabranikrađuodstranesvojihpodanika, a ako bi takvihslučajevabilo - dateCrnogorceodmahpošaljedaim se sudinaCetinju. Ukoliko je nekiCrnogoracgreškomzatvorenodosmanskogsuda, on je bio ovlašćendakrivcauhvatiipreda u rukeosmanskihvlasti. Da bi izvukao “pravogCrnogorca” iz “tavnice” kapetan je, premaoviminstrukcijama, trebalo “o svomtroškuhoditposudovaiizvaditga”. Za to nijesmiotražitinadoknadu. Ako bi, u tamnici bio “lupež" zbog "lupeštine" kapetanu je bilozabranjenodamolizaoslobođenje. -OsimopštegnadzoranadradomCrnogoraca (da ne sjedepokafanamainemilicetroše), kapetan je i one kojisubesposličilimogaovratiti u CrnuGoru. Bila mu je dodijeljenaiodređenasudskavlast. Rješavao je sporove - svađemeđuCrnogorcimaiimao je pravodaglobi.

  21. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE 17. Dometiinstrukcijaiz 1876. -Instrukcijeiz1876. nijesuništabitnopromijenile u nivounadležnosticrnogorskihzastupnika u odnosuna one iz1872. Promjene se mogukonstatovatijedino u pogleduobima. -Izvršena je promjenanazivapojedinihinstituta, mada je suštinaustanovljenogodnosaostalaista. Takavprimjerimamokodhrvat-bašluka, odnosnoubiranjanovčanihdavanjaodstranecrnogorskihzastupnikanakojasunjenipodaniciodranijebiliobavezni. - Funkcijekojesuobavljalikomandiriimale sukonzularnaobilježja. Oni nijesubilipolitičkipredstavnicizemlje u ukupnostinjenihodnosa s Osmanskimcarstvom, ali je ibrojnjihovihkonzularnihfunkcija bio krajnjeredukovan. Bezposredstvadržavnihorganazemlje-domaćinaonisuobavljalisudskufunkciju, rješavajućimanjesporoveinaplaćujućinovčanekazne. U jednomdokumentuiz 1873. pominje se čakCrnogorskisud u Carigradu.

  22. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE 18. Status crnogorskihzastupnika u Osmanskojimperiji. -Prvicrnogorskizastupnicinastrani, nazivali su sekapetanimaikomandirima. To govorii o zaokupljenostiCrnogoracatradicionalnimvrijednostimaplemenskogdruštva u čijoj je svijestidominiralapotrebaborbeivojnogustrojstvazemlje -Pored redukovanogkonzularnogkarakteruoveustanove, crnogorskimkapetanima u Carigradu ne može se odrećiiizvjestanznačajpolitičkogpredstavljanjaCrne Gore. Ova ustanova je imalaznačajizapočetneoblikemeđunarodneafirmacijedržavnesamostalnostiCrne Gore. -Najvišiorganiosmanskihvlastinijesuizražavalispremnostdacrnogorskimpredstavnicima u Carigradupriznajuoficijelnosvojstvoaliposebaninteresza to nijeiskazivalaniCrna Gora. “Instrukcije” od 19. II 1876, nijesupredviđalepolitičkozastupanjekodcentralnihorganavlastiOsmanskogcarstva. -U članu 3 Instrukcijaposlovio “zastupništvucrnogorskom uCarigradu”, bilasuodređenisamonaodnosekapetana "s turskimsudom u Carigradu”. Odnosi s tijelimadiplomatskogkaraktera, osmanskeilistranihdržava, članom 2 subilinajstrožezabranjeni.

  23. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE 19. Crnogorskizastupnik - agent u Skadru -NakonbitkenaGrahovu (1858) sakojom je Crna Gora dobila status zemlje s međunarodnopriznatimgranicama. Međunarodnakomisijazarazgraničenje je 8. marta 1860. odknjazaDanilaiosmanskimpašatražilamišljenje o problemimakojipredstavljajuopasnostzamirdužnovouspostavljenegranice. - Knjaz je predložioustanovljenjedirektnihdiplomatskihodnosada bi se izbjegla “nezgodnostdosadašnjeprakse”. PodržavajućicrnogorskezahtjevepredstavnikFrancuske,Ekar je ukazaona slabostidotadašnjegstanjazbogčega je predložioda se u Podgorici, SkadruiNikšićuustanovehrvat-bašepougledunatakvecrnogorskezastupnike u Carigradu. - Zadacihrvat-baša u Podgorici, SkadruiNikšićusubiliopredijeljeniposlovimaposredovanjaizmeđucrnogorskogknjazaiosmanskihvlastikaoitrgovinskimodnosima. Kako je komisijazarazgraničenjeprekinularad27. marta 1860, rješavanjeovogpitanjaprenijeto je naKonferencijuambasadora u Carigradu, a ona je, Protokolomod 17. aprila 1860. preporučilauspostavljanjedirektnihodnosaizmeđuskadarskogguverneraiknjazaDanila.

  24. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE 20. Status konzulata u Skadru -UmjestodirektnekomunikacijesaMinistarstvomspoljnihposlovaOsmanskogcarstva, sve se svelonaodnose s pašamasusjednihoblasti -Tačnimdatumomotvaranjakonzulatasmatara se 1863. godina. Do ovakvogzaključka se možedožinaosnovupodatakapovodomsporaokoprotjerivanjacrnogorskogagentaizSkadra1872. Otvaranjecrnogorskeagencije u Skadruuslijedilo je kaorezultatprećutnogpristanka, a ne nekogzvaničnogdogovora. -Kao argument da je crnogorskaagencija u Skadrupostojalaod 1863. navode se izvještajruskogkonzulaizDubrovnikaJonina-Ignjatijevaod 24. novembra 1872. iizvještajzastupnikafrancuskogkonzula u SkadruministruspoljnihposlovaFrancuskeod 8. oktobra 1872. MadaSkadarskakonvencijaod 31. avgusta 1862. zaključenasaCrnomGoromipotpisanaodserdaraEkrema Omer-pašenijesadržalanijednuodredbukoja bi ovlašćivalaknjaževinudabudepredstavljena u Albaniji, njenopostojanjevišeodosamgodinaobavezivalo bi da se ova agencijasmatrakao “gotovčinipotvrđenodvremena.” Spor je riješentakošto je početkom1873. umjestoPejovića u SkadardošaoRadeTurovPlamenac.

  25. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE 21. Crnogorskaagencija u Kotoru -Prepoznatljivasi tri periodanjegovarada. Prvizavrijeme Petra I i Petra II PetrovićaNjegoša. Zatimslijediradkonzulata u vrijemeknjazaDanila, doktrećipredstavlja period od 1878. do međunarodnogpriznanja. -Njegovozvaničnouvođenje u praksuCrne Gore pripremio je Petar I testamentomod 18. oktobra 1830. Sjedišteagentanalazilo se u Kotoru, njegoviprvobitnizadacinijesu se ticaliodnosaCrne Gore iAustrije.Njegovaprevashodnadužnostodmahnakon “zvaničnogimenovanja” biloposredovanje u održavanjuveza s ruskimkonzulom u Dubrovniku, JeremijomGagićem. -Osimpolitičkekorespondencije, Ivančikusupovjeravaniizadacifinansijskeprirode. -Crnogorskomagentu se ne možeodrećiznačajtijelakoje je obavljaloposlovenateritorijidrugedržave. Njegoveglavnefunkcijeipaknijesu bile usmjerenepremavlastimazemlje u kojoj je boravio. Nadoknaduzasvojradprimao je odRusije. S njegovomsmrćuzaizvjesnovrijemeprestaćedapostojiustanova “crnogorskogagenta”.

  26. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE 22. Crnogorski agent u Kotoruposlijeproglašenjazemljezaknjaževinu -DaniloPetrović se u timposlovima, oslonionaporodicuBjeladinović (StefanailiMarka), s kojom je Njegoš u posljednjimgodinamaživotauspostaviočvrstekontakteičije je uslugekoristio. -DaniloStankov se ne samonjihovimuslugamakoristiovećipokušaodaposlovimakojesuoniobavljalidazvaničan status. Time počinjedrugiprepoznatljiv period u istorijicrnogorskogagenta u Kotoru. -PolitikaBečanijebilatakoradikalna - ona je ipak, bar što se tičetadašnjeCrne Gore, težiladabuderealistična. Austrija je priznavalaformalnisuverenitetOsmanskogcarstvanadCrnomGorom, ali je u direktnimkontaktimasacrnogorskimvlastimarješavalasporove u svimmeđusobnimodnosima, počevodpitanjarazgraničenja.

  27. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE 23.Pokušaj Senatada 1852. da u Kotorupostavisvogagenta -Sastojao u imenovanjunatudužnostStefanaBjeladinovićaitraženodagaiaustrijskevlastizatakvog prihvate. DušanVuksannavodida je glavnipovod bio u diskriminacijiCrnogoracanakotorskimpazarima. - Očekivanjada se dobijezvaničniakt o imenovanjucrnogorskogagentabilasusuvišeoptimistička. Austrijanijepriznalaovogagenta, nitijoj je on zaodržavanjenjihovihmeđusobnihodnosapotreban. Ovozastupništvozadesila je sudbinanjenihorganakojisudjelovalinateritorijiOsmanskogcarstva. Bezzvaničnogodobrenjezaradnjihovaaktivnost, zbogobostranekoristi, odvijala se uztolerantanstavvlastiovihdržava. -Bjeladinović je “neformalno” obavljaoposlovezastupnika - agentaCrne Gore u Kotoru. S obziromna to da je bio “austrijskipodanik”, u slučajuda se radilo o odnosimadvasuverenasubjekta, on bi mogaobitisvrstan u kategorijupočasnihkonzularnihpredstavnika.StefanBjeladinovićimao jeuspjeha u obavljanjuposlovazastupanjaštopotvrđujudvaodlikovanjaodruskogcara.

  28. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE 24. UlogaMarkaBjeladinovića - Marko Bjeladinović, imao je vidnomjesto u političkomživotuCrne Gore. Bio je ađutantknjazaDanila, pa je čestovršiofunkcijuopunomoćenogpredstavnikacrnogorskogknjazapredkotorskimvlastima. Sačuvano je ijednoposebnopunomoćjekojimga je knjaz u julu 1852. ovlastiodagazastupapred C. K. Tribunalom u Kotoru u sporuSundečić - Vlastelinović. -BjeladinovićisuostalibliskisaradniciknjazaDanila do krajanjegovogživota. U avgustu 1854. Marko Bjeladinović je poknjaževomnaloguputovao u BečdaruskomdiplomatskompredstavnikuGorčakovupredaonjegovuporuku. -Kada je 1860. naknjazaizvršenatentat, prenesen je u kućusvog "agenta" u Kotoru - Bjeladinovića, u kojoj je sjutradanumro. -Kakva je bilasudbinacrnogorskogzastupnika - agenta u Kotoruposlije 1860, idaliga je uopštebilo do 1870, vrlo je nejasno. CrnogorskigodišnjakOrlić u brojevima 1865-1870. u rubrici “Činovniciknjaževski” kaojedinecrnogorskepredstavnikenastrani, u Skadru, navodiJovanaVaclika (1865) iPeraPejovića (1866-1870).

  29. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE crnogorski godišnjak-Orlić

  30. OBLICI STALNOG DIPLOMATSKO-KONZULARNOG PREDSTAVLJANJA CRNE GORE UPERIODU KONSTITUISANJA DRŽAVE 25 PetarRamadanovićdržavnizastupnik u Kotoruod 1870. godine. -Sadržajradaagenta u Kotoru u ovomperiodu, bi se, zbogsličnogznačaja, mada se radi o drugojzemlji, mogaoopisatikaoiradcrnogorskogzastupnika u Skadru. -Agentura je komuniciralasacrnogorskimSenatom, postupajućiponjegovimzahtjevima u pogledunaplatedugakadasudužnicibili u CrnojGori a povjerioci se nalazili u Kotorui u trgovačkimposlovima u kojima se odagentatražilodavodiračuna o načinuprodaje robe. -Crnogorski agent u Kotoru, obavljao je iposloveimovinskopravnogkarakterakojisu se ticalinasljeđivanjaimovineCrnogoracaposlijenjihovesmrti. -Trgovačkiposlovibilisunajznačajniji. PrekoKotora je obavljanuvozprehrambenihproizvoda: brašna, soli... Kotor je bio zaCrnuGorui “pazarzabarut”. Savizvoz stoke, suvoga mesa iribeišao je prekoKotorazaTrstilinekadrugamjesta u Italiji, kaoiMaltu. Briga o organizovanjuprevoza robebila je u nadležnosticrnogorskog agenta. Crna Gora se posredstvomsvogagentaobraćalaiaustrijskimorganima. Obavljanjetihposlovadavalo je idiplomatskiznačajzastupniku. injegovomprevashodnokonzularnomkarakteru.

More Related