1 / 16

Dijete oštećena sluha u redovnoj školi, uvjeti i pretpostavke

Dijete oštećena sluha u redovnoj školi, uvjeti i pretpostavke. Dr. sc. Husnija Hasanbegović. Heterogenost populacije-pokazatelji nagluhosti. Populacija osoba sa oštećenim sluhom definira se najčešće u odnosu prema dvije globalne kategorije nagluhe osobe i gluhe osobe. Definiranje.

iliana
Download Presentation

Dijete oštećena sluha u redovnoj školi, uvjeti i pretpostavke

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Dijete oštećena sluha u redovnoj školi, uvjeti i pretpostavke Dr. sc. Husnija Hasanbegović

  2. Heterogenost populacije-pokazatelji nagluhosti • Populacija osoba sa oštećenim sluhom definira se najčešće u odnosu prema dvije globalne kategorije nagluhe osobe i gluhe osobe

  3. Definiranje • Nagluhost je oštećenje sluha pri kojem se javljaju poteškoće u percepciji govora sagovornika, ali i poteškoće u samostalnom savlađivanju sopstvenog oralnog govora. • Nagluha osoba je ona osoba koja ima redukciju sluha u prostoru govora u intenzitetskom rasponu od 21 - 90 dB. • Gluhoća predstavlja potpuni gubitak zvučne percepcije koja ne dopušta socijalni kontakt putem organa sluha. • Ova lica imaju oštećenje sluha na oba uha više od 80 dB te zbog toga ne postoji mogućnost prirodnog razvoja govora.

  4. Osnovni elementi prepoznavanja • Teškoće u prepoznavanju (teži gubitak lakše prepoznati) • Lakša oštećenja ostaju godinama nezapažena • Nagluhost je povezana sa poremećajima govornih centara • Osnova skrining procedure je metoda razgovora (kako se zoveš? Kako se zove tvoja mama, tata? Ko te je jutros doveo u vrtić? Itd.)

  5. Ispituju se oba uha pri cemu se jedno zaceplja vatom • Normalan sluh (Na 12m standardan govor; na 6m šapat, od 10-12 prošaputanih riječi, dijete bi trebalo čuti 7-8) • Lahko nagluho je dijete ako običan govor nečuje na rastojanju oko 8m, a šapat na oko 4m. • Srednje nagluho dijete je ako običan govor nečuje na oko 5m a šapat na oko 2m. • Teško nagluho je dijete ako običan govor nečuje na oko 2m. A šapat na manje od 1m.

  6. Pretpostavke integrativne škole • Škola treba razviti programe koje uključuju: • audiološku procjenu i podršku, • psihoedukacijsku procjenu, • govornu i jezičnu procjenu, • rani intervencijski tretman za slušno oštećenu djecu, • poludnevnu i cjelodnevnu edukaciju za slušno oštećenu djecu, • razviti programe suradnje sa drugim školama i specijalistima koji se bave problemima u učenju.

  7. Edukacijski programi • Uključuje savjetovanje i podršku roditeljima slušno oštećene djece koja su u periodu malog djeteta 1-3 g. • Naglasak je na razvoju vještina slušanja, govora i jezika sa tretmanima od 2 puta sedmično po 2 sata. • Organiziraju se jednom sedmično sastanci sa porodicom, kako bi pomogli da razumiju prirodu problema gubitka sluha. • Roditelji posjećuju individualne i grupne programe • U ranom programu djeca dobivaju značajnu količinu audioloških pretraga koji su raspoređeni najmanje tri puta godišnje

  8. Predškolski program • Obuhvata djecu od 2,5 do 4 godine starosti koji su obuhvaćeni tretmanom 5 dana u sedmici u trajanju od 3,5 sati svaki dan. • Najviše djece u grupi je 6. • U fokusu tretmana je razvijanje ostataka sluha, govornih vještina i jezičkih mogućnosti. • Cijeli program je pod stalnom kontrolom audioterapeuta. • U program su aktivno uključeni roditelji

  9. Školski program do 12 godina • Koriste se specijalne metode za kontinuitani razvoj sluha govornih vještina i jezika. • Daje se veliki akcenat na razvoju čitanja i pisanja kao i razvoju jezičkih vještina, dok su druge oblasti kao što su matematika, socijalne studije i drugi predmeti bazirani u nastavnom planu i programu • Sva djeca su jednom godišnje podvrgnuta audiologijskom testiranju.

  10. Suportivni servis • To su audiološka klinika, klinika za govor i jezik i klinika za teškoće u jeziku i učenju. • Rođeno gluha ili su teško nagluha djeca trebaju da imaju mogućnost učenja jezika uz specijalnu pomoć audiorehabilitatora. • Opširna audiorehabilitacijska pomoć se zasniva na razvijanju komunikacije, socijalizacije i učenja. • Koristi se veliki broj dijagnostičkih testova od kojih je veći broj konstruisan u školi.

  11. Dijagnostički program uključuje: • Kvalitetnu slušnu procjenu za djecu i odrasle • Diferencijalnu dijagnostiku • Dijagnostiku osoba koje imaju uredan sluh ali i neke druge smetnje u slušno govornoj komunikaciji • Dijagnostiku i rehabilitaciju čitanja sa usana, slušne percepcije na različitim frekvencijama • Slušni trening, percepcija zvuka • Dijagnostičko testiranje govorno-jezičkih problema pomaže u kliničkom ocjenjivanju na osnovu kojega se preporučuje specifičnu terapiju i pomoć u prevazilaženju.

  12. Slušno-govorno-jezička dijagnostika uključuje: • Psihometrijsko testiranje • Govorno-artikulacijsku procjenu • Mjerenje razumijevanja i realizovanja jezika • Ocjenjivanja glasa i tečnog govora • Slušni skrining • Vidni skrining • Procjena socijalne zrelosti • I drugi specijalni testovi

  13. Aktivno sudjelovanje roditelja • Roditelji djece koja su tek prohodala i djece predškolske uzrasti sastaju se jednom sedmično i diskutiraju o razvoju i napretku u tretmanu. • Roditeljske grupe su predvođene razrednim stariješinom ili posebnog stručnjaka terapeuta koji ima vještinu za vođenje diskusije. • Školski psiholozi organiziraju roditeljske sesije za djecu koja su tek upisana u školu. • Organiziran je roditeljsko-učiteljski klub i oni se susreću jednom mjesečno sa edukacijskim programima koji su u interesu roditelja. Organiziraju se i ljetni sastanci.

  14. Roditelji su aktivno uključeni u praćenje razvoja i napredovanja njihove djece, • Uključeni su u individualne i grupne seanse, • Roditelji se treniraju za podsticanje djece za slušanje, jezički i govorni razvoj kada su djeca kod kuće.

  15. Primarna aktivnost • Akcenat se daje na kvalitetnoj specijalnoj edukaciji upotrebom slušno-oralnog pristupa, pomažući slušno oštećenoj djeci da razviju oralnu komunikaciju. • Djeca su ohrabrena da razvijaju i da se oslanjaju na sopstvene mogućnosti a ne nemogućnosti • Nastavno gradivo je orjentirano i fokusirano na cognitivne, govorno-jezične i slušne mogućnosti za slušno oštećenu djecu. • Razvijanje komunikacije • Izražavanje kreativnosti • Socijalnin i kognitivnim vještinama i • self-help (sopstvenom snalaženju)

  16. Učenici dodatno koriste • Okupacionu terapiju (za koordinaciju, miš. tonus i pokreta) • Muziko terapiju (za kontrolu glasa, verbalnu imitaciju i slušne vještine) • Vrijeme priča, dramatična igra, pisanje, glasno čitanje

More Related