Prestanak obveznopravnoga odnosa l.jpg
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 32

PRESTANAK OBVEZNOPRAVNOGA ODNOSA PowerPoint PPT Presentation


  • 225 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

PRESTANAK OBVEZNOPRAVNOGA ODNOSA. ISPUNJENJE. Ispunjenje je prestanak obveznopravnog odnosa pravilnim i urednim ispunjenjem dužne činidbe Ispunjenjem dužnikove činidbe prestaje i vjerovnikovo subjektivno pravo zahtijevati ispunjenje te činidbe

Download Presentation

PRESTANAK OBVEZNOPRAVNOGA ODNOSA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Prestanak obveznopravnoga odnosa l.jpg

PRESTANAK OBVEZNOPRAVNOGA ODNOSA


Ispunjenje l.jpg

ISPUNJENJE

  • Ispunjenje je prestanak obveznopravnog odnosa pravilnim i urednim ispunjenjem dužne činidbe

  • Ispunjenjem dužnikove činidbe prestaje i vjerovnikovo subjektivno pravo zahtijevati ispunjenje te činidbe

  • Prestankom obveza i prava prestaju i sporedne obveze i prava koje zbog svoje akcesornosti ne mogu samostalno postojati (npr. jamstvo i zalog)

  • Dužnu činidbu u strogo osobnim obvezama može ispuniti samo dužnik

  • U ostalim obvezama dužnu činidbu može ispuniti dužnik, njegov zastupnik ili treća osoba koja za dug odgovara odnosno ima pravni interes da obveza bude ispunjena (npr. jamac, zalogodavac)

  • Dug može ispuniti i treća osoba koja za dug ne odgovara ako se dužnik složio da ona ispuni obvezu

  • Poslovno nesposobni dužnik ne može valjano ispuniti obvezu; mjesto njega to će učiniti njegov zakonski zastupnik (skrbnik)


Slide3 l.jpg

Iznimno i poslovno nesposobna osoba može ispuniti obvezu ako je nesumnjiva, dospjela i utuživa

Zakonski zastupnik poslovno nesposobnog dužnika može osporavati i zahtijevati povrat ispunjenja ako je obveza bila zastarjela ili potječe iz igre ili oklade

Kad treći ispuni dužnikovu obvezu na njega može prijeći ispunjena tražbina, a to može biti ugovoreno (ugovorena subrogacija) ili se dogoditi po samom zakonu (zakonska subrogacija – npr. kada jamac ispuni dug)

Dužnu činidbu treba ispuniti vjerovniku, a iznimno i nekoj drugoj osobi

Dug se može ispuniti i osobi koja nije vjerovnik, ako je ta osoba određena: 1. zakonom (npr. vjerovnikovom zakonskom zastupniku), 2. odlukom suda (npr. sudskom ovršitelju u postupku prisilne naplate vjerovnikove tražbine), 3. ugovorom između dužnika i vjerovnika (npr. beneficijaru na temelju ugovora u korist trećega), 4. voljom samog vjerovnika (npr. vjerovnikovom punomoćniku)


Op a pravila ispunjenja l.jpg

OPĆA PRAVILA ISPUNJENJA

  • Ispunjenje nije valjano ako je učinjeno nekoj trećoj osobi, a ne vjerovniku osim kad ga vjerovnik naknadno odobri ili se njime koristio

  • Ako je vjerovnik poslovno nesposoban činidbu treba ispuniti njegovom skrbniku, a ako ga nema treba obaviti polaganje u sud

  • Prvo temeljno pravilo ispunjenja je da je dužnik je dužan ispuniti upravo dužnu činidbu, odnosno onu koja je objekt baš toga obveznopravnoga odnosa

  • Vjerovnik nije ovlašten zahtijevati ništa drugo osim dužne činidbe

  • Iznimno sporazumom između vjerovnika i dužnika moguće ja da dužnik umjesto dužne činidbe ispuni neku drugu što predstavlja iznimku (to je npr. davanje umjesto isplate i davanje radi isplate)

  • Davanje umjesto isplate (datio in solutum) je sporazum između vjerovnika i dužnika na temelju kojega vjerovnik prima nešto drugo (npr. umjesto novca neku drugu stvar)


Slide5 l.jpg

Davanje radi isplate(datio solvendi causa) je sporazum vjerovnika i dužnika pri čemu dužnik predaje vjerovniku neku svoju stvar ili ustupa neko pravo da ih proda i iz ostvarenog iznosa naplati svoju tražbinu, a eventualni ostatak vrati

Drugo temeljno pravilo ispunjenja je da ispunjenje treba biti u cijelosti

Vjerovnik i dužnik mogu se sporazumjeti da ispunjenje budu na dijelove

Odstupanja od pravila da ispunjenje mora biti u cijelosti je kod 1. obveza čija narav nalaže djelomično ispunjenje (npr. isporuka energenata) i 2. kod novčanih obveza

Vjerovnik može odbiti djelomično ispunjenje novčane obveze samo ako ima poseban pravni interes za to

U dvostranoobveznim ugovorima jedan ugovaratelj može zahtijevati ispunjenje činidbe od suugovaratelja samo ako je samo svoju činidbu ispunio ili je spreman ispuniti je (ovo pravilo ne vrijedi ako iz zakona ili naravi posla proizlazi drukčije)

U protivnom se može staviti prigovor neispunjenja (exeptio non adimpleti contractus)


Mjesto vrijeme i na in ispunjenja l.jpg

MJESTO, VRIJEME I NAČIN ISPUNJENJA

  • Kad mjesto ispunjenja nije ugovorom ili zakonom određeno, niti se može odrediti prema svrsi posla, naravi obveze i drugim okolnostima tada je to mjesto u kojem je dužnik u vrijeme nastanka obveze imao svoje sjedište, odnosno prebivalište ili boravište

  • Kod novčanih obveza mjesto ispunjenja je sjedište, prebivalište ili boravište vjerovnika

  • Ako rok ispunjenja nije određen ni ugovorom ni zakonom, niti proizlazi iz svrhe posla, naravi obveze i ostalih okolnosti, ispunjenje se može zahtijevati i učiniti odmah

  • U trgovačkim ugovorima i ugovorima između trgovca i osobe javnog prava ako rok ispunjenja novčane obveze nije određen tada je dužnik dužan platiti u roku od 30 dana (rok počinje teći od primitka računa ili zahtjeva za isplatu

  • Ponudi li dužnik ispunjenje prije roka vjerovnik ga može odbiti ili primiti


Slide7 l.jpg

Iznimno će dužnik imati pravo ispuniti obvezu i prije roka, a to će biti ako je rok ugovoren isključivo u interesu dužnika, dužnik obavijesti vjerovnika o namjeri ispunjenja i da ispunjenje ne bude u nevrijeme

Novčane obveze dužnik može ispuniti i prije roka bez ikakvih dodatnih pretpostavki

Ako je tako ugovoreno ili uobičajeno dužnik koji prije roka ispuni novčanu obvezu ima pravo na odbitak kamata za vrijeme od isplate do dospijeća (diskontne ili međutomne kamate)

Kod novčanih obveza dug je namiren kada banci stigne novčana doznaka, a ako se dug plaća poštom dug je namiren uplatom novca pošti, ali samo ako je plaćanje poštom ugovoreno


Ura unavanje ispunjenja l.jpg

URAČUNAVANJE ISPUNJENJA

  • Uračunavanje se javlja kad između istih osoba postoji više istorodnih obveza pa se određuje redoslijed uračunavanja

  • Redoslijed uračunavanja može biti određen: 1. prema sporazumu vjerovnika i dužnika

  • 2. ako sporazuma nema, redom koji odredi dužnik najkasnije prilikom ispunjenja

  • 3. ako nema dužnikove izjave o uračunavanju, redom kako je koja obveza dospjela za ispunjenje

  • 4. ako su dospjele istodobno, prvo se namiruju one koje su najmanje osigurane

  • 5. ako su podjednako osigurane, prvo se namiruju one koje su dužniku najtegotnije


Slide9 l.jpg

6. ako su u svemu naprijed rečenom jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su nastale istodobno, ispunjenje se raspoređuje na sve obveze razmjerno njihovim iznosima

Priznanica (namira) je vjerovnikova pisana izjava kojom potvrđuje primitak dugovane činidbe

Vjerovnik je dužan na zahtjev dužnika izdati priznanicu ako mu je tražbina izmirena

Ako bi vjerovnik odbio izdati priznanicu, dužnik može objekt činidbe položiti kod suda

Priznanica se ne mora izdati ako je novčana obveza plaćena preko banke ili pošte jer je dužnik dobio primjerak uplatnice

S izdavanjem priznanice povezane su dvije predmnjeve: 1. da priznanica na isplatu glavnice sadrži predmnjevu da su isplaćene i kamate te sudski i drugi troškovi, 2. izdavanjem priznanica na kasnije dospjele obroke presumira se da su plaćeni i oni koji su dospjeli ranije (npr. plaćanje el. en.)


Slide10 l.jpg

Obveznica (zadužnica) je dužnikova pisana izjava kojom priznaje postojanje obveze prema vjerovniku

Vjerovnik je dužan vratiti obveznicu na dužnikov zahtjev kad dužnik ispuni obvezu

Vraćanje obveznice sadrži oborivu predmnjevu da je obveza u cijelosti ispunjena

Ako je obveza djelomično ispunjena dužnik nema pravo na vraćanje obveznice

Iznimno se obveza može ispuniti i polaganjem dugovanoga u sud

Dužnik može položiti dugovano u sud: 1. kad je vjerovnik u zakašnjenju ili je nepoznat, 2. kad je neizvjesno tko je vjerovnik ili gdje se nalazi, 3. kad je vjerovnik poslovno nesposoban, a nema zastupnika i 4. kad vjerovnik odbije izdati priznanicu


Slide11 l.jpg

Ako je stvar nepogodna za čuvanje u sudskom pologu, sud će na zahtjev dužnika odrediti neku drugu osobu koja će stvar čuvati o trošku i za račun vjerovnika

Jednom položenu stvar dužnik može uzeti natrag sve dok vjerovnik ne izjavi da je prima

Položenu stvar sud predaje vjerovniku poštujući pritom uvjete predaje koje je postavio dužnik

Dužnik se oslobađa obveze već u trenutku polaganja, a na vjerovnika prelazi rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari

Stvari neprikladne za sudsku ostavu, one koje su podložne propadanju i kvarenju kao i stvari čije čuvanje nadmašuje njihovu vrijednost dužnik je ovlašten prodati i dobiveni iznos položiti kod suda ili druge ovlaštene osobe


Zaka njenje l.jpg

ZAKAŠNJENJE

  • Zakašnjenje je povreda obveznopravnog odnosa koja se sastoji u neodržanju ugovornih ili zakonskih rokova ispunjenja ili primitka ispunjenja

  • Razlikuje se zakašnjenje dužnika i zakašnjenje vjerovnika

  • Kod subjektivnog zakašnjenja postoji krivnja subjekta u obvezi, dok kod objektivnog zakašnjenja ne postoji krivnja za zakašnjenje subjekta koji je u obvezi

  • Dužnik pada u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje (obveza mora biti dospjela i utuživa)

  • Naše obvezno pravo prihvaća objektivni pojam zakašnjenja

  • Ako rok nije određen dovoljno je da vjerovnik pozove dužnika da ispuni obvezu

  • Posljedica zakašnjenja je da je dužnik i dalje u obvezi ispuniti dužnu činidbu

  • Dužnik odgovara i za slučajnu propast stvari kad dođe u zakašnjenje


Slide13 l.jpg

Od dužnika koji je zakasnio s ispunjenjem obveze vjerovnik ima pravo zahtijevati naknadu štete (u određenim slučajevima i/ili ugovornu kaznu, zatezne kamate)

Zakašnjenje dužnika prestaje čim dužnik ponudi ispunjenje dužne činidbe sa svim onim što je dotada zbog zakašnjenja morao dati

Vjerovnik dolazi u zakašnjenje ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponašanjem spriječi

Činidba mora biti ponuđena u roku, na određenom mjestu, na određeni način i to od dužnika ili druge ovlaštene osobe

Čim vjerovnik padne u zakašnjenje, prestaje dužnikovo zakašnjenje, a na vjerovnika prelazi rizik slučajne propasti stvari

Vjerovnik u zakašnjenju odgovara dužniku za svu štetu koja mu je prouzročena zakašnjenjem


Nemogu nost ispunjenja l.jpg

NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA

  • Nemogućnost ispunjenja je način prestanka obveze uslijed događaja ili okolnosti za koje dužnik ne odgovara

  • Radi se o okolnostima koje su nastale nakon sklapanja ugovora

  • Dužnik te okolnosti nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći (npr. viša sila – neka elementarna nepogoda; pravna nemogućnost – zabrana uvoza ili izvoza)

  • Dužnik mora dokazati okolnosti koje isključuju njegovu odgovornost

  • U slučaju nemogućnosti ispunjenja zbog propasti generične stvari obveza dužnika ne prestaje

  • U slučaju nemogućnosti ispunjenja zbog propasti stvari koja je species obveza dužnika prestaje

  • Kad su objekt obveze stvari određene po rodu koje se imaju uzeti iz određene mase tih stvari, obveza prestaje kad propadne cijela ta masa (izuzetak od pravila genera non pereunt)


Slide15 l.jpg

Dužnik određene stvari koji je oslobođen svoje obveze zbog nemogućnosti ispunjenja dužan je ustupiti vjerovniku pravo koje bi imao prema trećoj osobi zbog nastale nemogućnosti (npr. dužnik je platio prijevoz te stvari trećoj osobi koja ju je trebala isporučiti vjerovniku)

Nemogućnost ispunjenja za koju ne odgovara nijedna strana – kad je ispunjenje obveze jedne strane postalo nemoguće zbog događaja za koji ne odgovara ni jedna strana (npr. viša sila) gasi se i obveza druge strane

Strana koja je nešto ispunila ima pravo tražiti povrat po pravilima o stjecanju bez osnove

U slučaju djelomične nemogućnosti ispunjenja zbog događaja za koji nije odgovorna ni jedna strana, druga strana može raskinuti ugovor ako joj djelomično ispunjenje odgovara

Ako djelomično ispunjenje odgovara drugoj strani, ugovor ostaje na snazi, a ona ima pravo zahtijevati razmjerno smanjenje svoje obveze


Slide16 l.jpg

Nemogućnost ispunjenja za koju odgovara druga strana – ako je ispunjenje obveze jedne strane postalo nemoguće zbog događaja za koji je odgovorna druga strana, tada obveza prve strane prestaje, a druga strana ostaje u obvezi

Tražbina strane koja nije odgovorna za neispunjenje smanjuje se onoliko koliko je ona mogla imati koristi od oslobođenja od vlastite obveze

Smisao je onemogućiti izvlačenje koristi onoj strani koja je oslobođena svoje obveze

Ako bi za nemogućnost ispunjenja bio odgovoran dužnik, ne bi došlo do prestanka obveze, nego do njezine preobrazbe u naknadu štete


Raskid ugovora l.jpg

RASKID UGOVORA

  • Raskid ugovora je način prestanka valjanoga ugovora koji još nije ispunjen ili je samo djelomično ispunjen

  • Valjani ugovori prestaju raskidom, a nevaljani poništenjem

  • Ponekad se koristi umjesto raskida i naziv odustanak

  • ZOO koristi naziv raskid

  • Nema jasnog kriterija razlikovanja između pojmova raskid i odustanak, iako neki autori smatraju da bi kriterij razlikovanja bila volja koja postoji kod odustanka dok kod raskida i ne mora uvijek postojati volja za raskidom

  • Raskid se razlikuje od otkaza

  • Otkaz je jednostrana izjava volje ugovorne strane kojom se okončava trajniji ugovorni odnos (npr. otkaz ugovora o radu, otkaz najma stana, zakupa poslovnoga prostora i sl.)

  • Raskid može djelovati i retroaktivno i u budućnosti dok otkaz djeluje samo u buduće


Raskid na osnovi strana ke volje l.jpg

RASKID NA OSNOVI STRANAČKE VOLJE

  • Vrste: 1. sporazumni raskid i 2. jednostrani raskid na temelju ugovora

  • Sporazumni raskid – ugovor kojim ugovorne strane odustaju od postojećeg, valjanog ugovora prije njegova ispunjenja

  • Naziva se još sporazumni odustanak i storniranje ugovora

  • ZOO – obveza se može ugasiti samo suglasnošću volja sudionika u obveznom odnosu ili na temelju zakona (to je zakonska podloga sporazumnog raskida)

  • Sporazumni je raskid moguć samo ako ugovor nije ispunjen ili je samo djelomično ispunjen

  • Sporazumni je raskid po svojoj pravnoj prirodi ugovor te se i za njega traže sve pretpostavke potrebne za valjanost ugovora (sposobnost stranaka, mogućnost, dopustivost, određenost ili odredivost činidbe, suglasno i valjano očitovanje volje, ponekad i oblik)

  • Oblik sporazumnog raskida načelno je neformalan osim: 1. ako je drukčije predviđeno zakonom, i 2. ako cilj zbog kojega je propisan oblik za sklapanje ugovora zahtijeva da raskid bude obavljen u istom obliku


Slide19 l.jpg

U ostalim se slučajevima ne traži paritet oblika između sporazumnog raskida i ugovora koji se raskida

Stranke uvijek mogu ugovoriti oblik sporazumnoga raskida (forma ad probationem)

U sudskoj se praksi pravi razlika između: 1. raskida prije prijenosa prava vlasništva (ne traži se pisani oblik) i 2. raskida poslije prijenosa prava vlasništva (traži se pisani oblik)

Pravni učinci sporazumnoga raskida sastoje se u oslobođenju obveza u određenom obujmu i od određenoga trenutka

O pravnim učincima sporazumnoga raskida stranke slobodno odlučuju sporazumijevajući se o njima

Uobičajeno je da učinci sporazumnoga raskida ugovora koji je djelomično ispunjen nastaju ex nunc (od trenutka raskida), a neispunjenoga ugovora ex tunc (od trenutka sklapanja ugovora)


Slide20 l.jpg

Jednostrani raskid na temelju ugovora

Ugovorne strane mogu u ugovor unijeti uglavke kojima se predviđa mogućnost jednostranoga raskida ugovora

Ugovorne strane moraju određeno i točno navesti razloge zbog kojih će biti moguć jednostrani raskid ugovora kako bi se izbjegli mogući sporovi

Najpoznatije klauzule na temelju kojih je moguć jednostran raskid ugovora su: clausula irritatoria i lex commissoria

Clausula irritatoria je uglavak kojim se dopušta jednoj strani da raskine ugovor ako druga strana ne ispuni svoju obvezu

Lex commissoria je uglavak kod kupoprodaje na temelju kojega je prodavatelj ovlašten raskinuti ugovor ako kupac na vrijeme ne isplati cijenu

U slučajeve jednostranoga raskida na temelju ugovora ubrajaju se i sklapanje ugovora s pravom odustanka davanjem odustatnine i sklapanje ugovora u režimu kapare kao odustatnine


Raskid na temelju zakona l.jpg

RASKID NA TEMELJU ZAKONA

  • Ugovaranje klauzula kojima se ugovara mogućnost raskida ugovora na izvjestan je način u suprotnosti s načelom pacta sunt servanda

  • Nedostatak je tih klauzula što moraju biti posebno ugovorene pa stoga u određenim slučajevima zakon predviđa mogućnost jednostranoga raskida ugovora i raskida ex lege

  • Raskid na temelju zakona može biti: 1. jednostran raskid (raskid zbog neispunjenja i raskid zbog promijenjenih okolnosti) i 2. raskid ex lege

  • Jednostrani raskid: 1. raskid zbog neispunjenja i 2. raskid zbog promijenjenih okolnosti


Raskid ugovora zbog neispunjenja l.jpg

RASKID UGOVORA ZBOG NEISPUNJENJA

  • U dvostranoobveznim ugovorima kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu druga strana može (ako nije što drugo određeno): 1. zahtijevati ispunjenje obveze, 2. raskinuti ugovor izjavom ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, i 3. u svim slučajevima ima pravo na naknadu štete

  • Kad je ispunjenje u određenom roku bitan sastojak ugovora, a dužnik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu

  • Vjerovnik može održati ugovor na snazi ako nakon isteka roka bez odgađanja obavijesti dužnika da zahtijeva ispunjenje ugovora

  • Kad ispunjenje obveze u određenom roku nije bitan sastojak ugovora, dužnik zadržava pravo da i nakon isteka roka ispuni svoju obvezu, a vjerovnik da zahtijeva njezino ispunjenje

  • Ako dužnik ne ispuni obvezu ni u naknadnom razumnom roku vjerovnik može izjaviti da raskida ugovor


Slide23 l.jpg

Vjerovnik može raskinuti ugovor bez ostavljanja dužniku naknadnoga roka za ispunjenje ako iz dužnikova držanja proizlazi da on svoju obvezu neće ispuniti ni u naknadnom roku

Kad je prije isteka roka za ispunjenje obveze očito da jedna strana neće ispuniti svoju obvezu iz ugovora, druga strana može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete

Kad u ugovoru s uzastopnim obvezama jedna strana ne ispuni jednu obvezu, druga strana može, u razumnom roku, raskinuti ugovor glede svih budućih obveza, ako je iz danih okolnosti očito da ni one neće biti ispunjene

Vjerovnik koji zbog neispunjenja dužnikove obveze raskida ugovor dužan je to priopćiti dužniku bez odgađanja

Ugovor se ne može raskinuti zbog neispunjenja neznatnoga dijela obveze


Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti l.jpg

IZMJENA ILI RASKID UGOVORA ZBOG PROMIJENJENIH OKOLNOSTI

  • Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati da se ugovor izmijeni ili čak i raskine

  • Izmjenu ili raskid ugovora ne može zahtijevati strana koja se poziva na promijenjene okolnosti ako je bila dužna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili svladati

  • Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka određenoga za ispunjenje njezine obveze

  • Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se neće raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbe ugovora pravično izmijene


Slide25 l.jpg

Ako izrekne raskid ugovora, sud će na zahtjev druge strane obvezati stranu koja ga je zahtijevala da ovoj naknadi pravičan dio štete koju zbog toga trpi

Strana koja je ovlaštena zbog promijenjenih okolnosti zahtijevati izmjenu ili raskid ugovora dužna je o svojoj namjeri obavijestiti drugu stranu čim sazna da su takve okolnosti nastupile; inače odgovara za štetu

Pri odlučivanju o izmjeni ili raskidu ugovora sud se rukovodi načelom savjesnosti i poštenja, vodeći računa osobito o svrsi ugovora, o podjeli rizika koja proizlazi iz ugovora ili zakona, o trajanju i djelovanju izvanrednih okolnosti te o interesima obiju strana

Ugovorne strane se mogu ugovorom unaprijed odreći pozivanja na određene promijenjene okolnosti osim ako je to u opreci s načelom poštenja i savjesnosti


Raskid ex lege l.jpg

RASKID EX LEGE

  • Najpoznatiji slučaj raskida po samom zakonu je kod tzv. fiksnih ugovora kod kojih je ispunjenje u određenom roku bitan sastojak ugovora. Ako dužnik ne ispuni obvezu u tom roku ugovor se raskida po samom zakonu. Vjerovnik, međutim, može tražiti, ako to želi ispunjenje, a ako ono ne uslijedi u razumnom roku, izjaviti da raskida ugovor

  • Ugovor se raskida po zakonu i kod ugovora koji nisu fiksni.

  • To će se dogoditi ako dužnik ne ispuni obvezu ni u naknadnom primjerenom roku


U inci raskida l.jpg

UČINCI RASKIDA

  • Raskidom ugovora obje su strane oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete

  • Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala

  • Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje datoga, uzajamna vraćanja obavljaju se po pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora

  • Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u međuvremenu imala od onoga što je dužna vratiti, odnosno nadoknaditi

  • Strana koja vraća novac dužna je platiti zatezne kamate od dana kad je isplatu primila


Prijeboj kompenzacija l.jpg

PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA)

  • Prijeboj ili kompenzacija je prestanak obveze obračunavanjem protutražbine s tražbinom

  • Razlikuju se sporazumni, jednostrani i prijeboj ex lege (naše ga pravo ne poznaje)

  • Sporazumni (dobrovoljni) prijeboj nastaje sporazumom ugovornih strana o prebijanju međusobnih tražbina

  • Kod sporazumnog prijeboja bitan je sporazum koji može biti glede tražbina različitih obilježja (dospjele, nedospjele, istorodne, raznorodne, utužive, neutužive)

  • Jednostrani prijeboj nastaje izjavom volje jedne strane nakon ispunjavanja zakonom predviđenih pretpostavki

  • Pretpostavke jednostranog prijeboja su uzajamnost, istovrsnost, dospjelost, utuživost i izjava o prijeboju

  • Uzajamnost znači da strana koja želi izvršiti prijeboj mora istodobno biti vjerovnik i dužnik protivne strane


Slide29 l.jpg

Odstupanja od uzajamnosti: 1. jamac može protiv vjerovnika kompenzirati tražbinu glavnog dužnika koju on ima prema jamcu, 2. dužnik kod cesije može prema tražbini novog vjerovnika staviti u prijeboj svoju tražbinu koju ima prema starom vjerovniku

Istovrsnost znači da su uzajamne tražbine istog roka i iste kakvoće

Najčešće je i jedna i druga tražbina koje se prebijaju novčana. Mogu se prebijati i tražbine glede drugih stvari (npr. pšenica za pšenicu, ali iste kakvoće – ne merkantilna za sjemensku)

Pretpostavka jednostranog prijeboja je i dospjelost obiju tražbina kao i njihova utuživost

Prijeboj ne nastaje ipso iure nego je potrebno da jedna strana dade drugoj izjavu o prijeboju

Nakon što je dana izjava o prijeboju smatra se da je prijeboj nastao u trenutku kad su se ispunile pretpostavke za njegov nastanak, dakle retroaktivno (ex tunc)


Slide30 l.jpg

Isključenje prijeboja postoji za tražbine koje ZOO taksativno nabraja; glede tih tražbina prijeboj nije moguć

Tražbine kod koji je prijeboj isključen su: 1. tražbine koje se ne mogu zaplijeniti odnosno prisilno ispuniti (npr. tražbine socijalne pomoći, stipendije, naknade zbog tjelesnog oštećenja i sl.)

2. tražbine nastale namjernim prouzročenjem štete

3. tražbine objekt kojih su stvari ili vrijednosti stvari koje su dužniku dane na čuvanje ili posudbu ili ih je dužnik bespravno oduzeo odnosno zadržao

4. tražbine naknade štete nanesene oštećenjem zdravlja ili prouzročenjem smrti

5. tražbine na osnovi zakonske obveze uzdržavanja


Ostali na ini prestanka obveznopravnog odnosa l.jpg

OSTALI NAČINI PRESTANKA OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA

  • Otpustom ili oprostom duga obveza prestaje kad vjerovnik izjavi dužniku da neće zahtijevati njezino ispunjenje, a dužnik se s tim suglasi

  • Za otpust duga ne traži se neki poseban oblik

  • Otpust duga glavnom dužniku oslobađa i jamca

  • Otpust duga nije moguć ako se dužnik s njime ne suglasi (npr. zbog časti)

  • Protekom vremena prestaje obveznopravni odnos na određeno vrijeme (npr. najam stana na 5 godina)

  • Otkaz je jednostrana izjava kojom se okončava trajni obveznopravni odnos na neodređeno vrijeme

  • Otkazni rok može biti ugovoren, određen zakonom ili običajem; ako otkazni rok nije određen tada vrijedi primjereni rok

  • Smrću dužnika ili vjerovnika obveznopravni odnos prestaje samo ako je vezan za osobna svojstva jedne ili obiju strana


Slide32 l.jpg

Novacijom prestaje jedan obveznopravni odnos, a nastaje drugi

Sjedinjenje ili konfuzija je prestanak obveznopravnog odnosa kada ista osoba postane vjerovnik i dužnik

Obveze upisane u zemljišnu knjigu prestaju tek upisom brisanja, a ne samim sjedinjenjem

Kad jamac postane vjerovnikom time ne prestaje obveza glavnog dužnika

Obveznopravni odnos može prestati i propisom


  • Login