1 / 24

Tipovi me đunarodni h odnosa

Tipovi me đunarodni h odnosa. Pod tipom međunarodnih odnosa podrazumijevaju se oblici i sadržaji međunarodnih odnosa i djelovanja, toliko karakteristični da stvaraju određene crte zajedništva. Početni tip međunarodnog sistema - Stara Grčka Pax Romana - jedinstvenost sistema

marcin
Download Presentation

Tipovi me đunarodni h odnosa

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Tipovi međunarodnih odnosa

  2. Pod tipom međunarodnih odnosa podrazumijevaju se oblici i sadržaji međunarodnih odnosa i djelovanja, toliko karakteristični da stvaraju određene crte zajedništva.

  3. Početni tip međunarodnog sistema-Stara Grčka • Pax Romana-jedinstvenost sistema • “Porodica hrišćanskih naroda” • Klasični tip odnosa 1648-1917.

  4. Tri tipa koji po svojim nosiocima akcije, ciljevima i sredstvima ispunjavaju kriterijume koji se traže za postojanje jednog sistema: • Klasičan tip zasnovan na ravnoteži snaga • Bipolarizam u doba Hladnog rata • Koegzistencija država sa različitim društveno-ekonomskim uređenjem

  5. Ravnoteža snaga • Različita shvatanja termina: • Ista snaga pojedinih država ili saveza država • Oznaka politike/cilja kojem se teži • Simbol koji označava realističku naspram idealističke politike; postavljanje sile kao glavne poluge djelovanja • Tip međunarodnih odnosa

  6. Pretpostavke: • Postojanje većeg broja samostalnih država • Nepostojanje velikog centra koji bi imao moć iznad sile drugih država • Države raspolažu silom koju će upotrijebiti kao krajnje sredstvo za ostvarivanje svojih interesa • Sila se može neutralisati jedino drugom silom, ako na drugoj strani postoji njoj jednaka sila, sila neće biti upotrijebljena

  7. Nestabilnost-tendencija država da stalno djeluju u smjeru mijenjanja odnosa snaga • Teško je utvrditi trenutak kad je postignuta ravnoteža snaga i kako će se one mjeriti • “Svaki državnik smatra ravnotežu snaga dobrom za ostale, ali ne za sebe.” • Polazi od nejednakosti država-ne važi za male zemlje

  8. Žan Žak Ruso: “ravnoteža snaga je više proizvod prirode nego neke vještine” no, “održava se stalnom budnošću članova”. • Države balanseri (Velika Britanija) • Odnosi između istovjetnih vladajućih klasa

  9. Morton Kaplan: • Sudionici su nacionalne države • U sistemu mora djelovati pet osnovnih sudionika • Čak i najvećim sudionicima su potrebni saveznici

  10. Djeluj tako da ojačaš snagu ali uvijek stupaj u pregovore kako bi izbjegao rat • Stupaj u rat ako bez rata ne postoji mogućnost povećanja sposobnosti • Obustavi rat ako postoji opasnost od totalnog uništenja • Suprotstavi se svakoj državi ili koaliciji koja želi da postane hegemon • Pobijeđenog primi natrag i tretiraj ga ravnopravno sa ostalima

  11. Promjene saveznika i protivnika: • Rat za špansko nasljeđe (1701-1714) Francuska i Bavarska protiv: Habzburške monarhije, Velike Britanije, Portugala, Savoje, Holandije i Pruske • Rat za poljsko nasljeđe (1733-1738) Francuska, Španija, Sardinija protiv: Rusije, Habzburške imperije, Saksonije, Pruske

  12. Rat za austrijsko nasljeđe (1740-1748) Francuska, Španija, Pruska, Bavarska, Saksonija (promijenila stranu 1743), Sicilija, Napulj, Đenova, Švedska, protiv: Habzburške monarhije, Velike Britanije, Hanovera, Holandije, Sardinije i Rusije. • Sedmogodišnji rat (1756-1763) Francuska, Austrija, Španija, Rusija (do 1762), Švedska, Saksonija, protiv: Pruske, Velike Britanije, Hanovera, Portugala i Hese-Kasela.

  13. Specifične tehnike funkcionisanja • Sticanje saveznika pomoću raznih sredstava i metoda • Intervencije u unutrašnje poslove drugih država (radi održavanja statusa quo u njima) • Stvaranje neutralnih tampon-država (Švajcarska, Belgija, Avganistan...Poljska, Jugoslavija, Austrija, Urugvaj...ranije:limesi, satrapije) • Davanjekompenzacija-npr. BiH data Austrougarskoj na Berlinskom kongresu 1878.

  14. Hladni rat kao izraz bipolarnih međunarodnih odnosa • Vojna i diplomatska sila okupljene oko dva velika centra • Interakcija se odvija prvenstveno između lidera dva bloka • Centralna pitanja se odnose na ideološke vrijednosti

  15. Probijena blokada SSSR-a u međunarodnim odnosima • Izmijenjena slika Evrope - neke zemlje krenule putem izgradnje socijalizma • SAD postale apsolutni lider zapadnog svijeta • Jačanje pokreta za likvidaciju kolonijalizma • Osnivanje OUN kao izraz pokušaja institucionalizacije međunarodnih odnosa

  16. Definisanje Hladnog rata • „Hladni rat je stanje produžene i izuzetne zategnutosti odnosa između zemalja ili suprotstavljenih saveza koje ipak ne dovodi do opšteg rata. Pojam se najčešće koristi za označavanje razdoblja političkog, ekonomskog, kulturnog i vojnog suparništva između ’kapitalističkog’ Zapadnog i ’komunističkog’ Istočnog bloka, odnosno između dvije supersile-Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza.“[1][1] Hejvud, Endru, Politika, Beograd, 2004, str. 258.

  17. Definisanje Hladnog rata • “Tvrdi i gorki mir” (Dž.F. Kenedi) • “Stanje otvorena neprijateljstva, stalne bipolarne rivalizacije i borbe između država suprotnih društveno-političkih i ekonomskih sistema, u kojem je Zapad pokušao zaustaviti promjene nastale nakon Drugog svjetskog rata koje su trebale voditi mijenjanju postojećeg stanja i jačanju socijalizma” Vukadinović

  18. Karakteristike Hladnog rata • SSSR i NR Mongolija više nijesu jedine socijalističke države • Kad bi došlo do konfrontacije, ne bi bilo pobjednika (vojna ravnoteža) • Globalna dinamika • Zapadne sile su bile suprotstavljene ne samo socijalističkim zemljama, već i antikolonijalnim pokretima • Centralno mjesto Njemačke • Posebni oblici sučeljavanja između velesila

  19. Miroljubiva aktivna koegzistencija • Istorijski presedani: • Odnosi islamskih i hrišćanskih zemalja • Fransoa I piše papi nakon sporazuma sa sultanom 1525. “Greške ljudi i njihova nesavršenost ne dopuštaju im da se ujedine u istoj religiji, ali razlika kulta, kao običaja, ne ništi prirodnu ljudsku zajednicu.” • Odnosi katoličkih i protestantskih zemalja nakon vjerskih ratova • Buržujska Francuska u feudalnom okruženju

  20. Koegzistencija u modernom vremenu: • Rat ne može biti sredstvo a da se pri tom ne ugrozi opstanak svijeta. • Sistem omogućava koegzistenciju kao relativno trajnu kategoriju • Aktivni element koegzistencije

  21. Lenjin, 1917. godina • “Socijalistička država bi, ako ne želi dolaziti u dodir sa kapitalističkim svijetom morala otići na Mjesec.” • “Prvi eksperiment mirnog uporednog života sa buržujskim državama”-sporazum sa Estonijom o uspostavljanju diplomatskih odnosa 20.II 1920. godine

  22. Prva konkretizacija koegzistencije: Sporazum Kine i Indije o rješavanju problema Tibeta 1954. ističe 5 načela (“pet vrlina”-panča šila) • Uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta i suverenosti • Uzajamno nenapadanje • Nemiješanje u unutrašnje poslove drugih država • Ravnopravnost i zajednička načela • Mirna koegzistencija

  23. Deklaracija o načelima međunarodnog prava o prijateljskim odnosima i saradnji između država 1970. godine • Zabrana od prijetnje ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili nezavisnosti bilo koje države ili na bilo koji način suprotan ciljevima OUN • Mirno rješavanje sporova • Zabrana intervencije, miješanja u unutrašnje poslove drugih država • Suverena jednakost država

  24. Ravnopravnost i samoodređenje država • Savjesno ispunjavanje međunarodnih obaveza prihvaćenih u skladu sa Poveljom UN • Obaveza saradnje država u skladu sa Poveljom • KEBS dodaje: nepovredivost granica, teritorijalni integritet i poštovanje prava i sloboda.

More Related