1 / 37

TRGOVINSKA POLITIKA

TRGOVINSKA POLITIKA. Jovana Ubović 04/777. Uvod. M e đ unarodn a ekonomsk a integracija u napre đ uj e i ograni č ava trgovinu. Trgovina je liberalizovana me đ u dr ž avama č lanicama, ali je tako đ e ugro ž ena sa tre ć im zemljam a. Oblici.

Download Presentation

TRGOVINSKA POLITIKA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. TRGOVINSKA POLITIKA Jovana Ubović 04/777

  2. Uvod • Međunarodna ekonomska integracija unapređujei ograničava trgovinu. • Trgovina je liberalizovana među državama članicama, ali je takođe ugrožena sa trećim zemljama.

  3. Oblici • Trgovinu sprečavaju carinske tarife, kvote, necarinske barijere i prepreke mobilnosti faktora, međunarodna ekonomska integracija uklanja, bar delom ove poremećaje. • Teorijski oblici međunarodne integracije: • Sporazum o preferencijalnoj carinskoj trgovini – carine između država potpisnica niže • Delimičana carinska unija – kada države učesnice zadržavaju svoje početne tarife na uzajamnu trgovinu i uvode zajedničku spoljnu carinsku tarifu prema trećim zemljama • Zona slobodne trgovine – uklanjanje svih carinskih i kvantitativnih ograničenja na uzajamnu trgovinu, a pri tome svaka država u ovoj zoni zadržava sopstvenu tarifu prema trećim zemljama

  4. Oblici • Carinska unija – države učesnice ne samo da uklanjaju carinska i kvantitativna ograničenja, već uvode i zajedničku spoljnu carinsku tarifu na trgovinu sa trećim zemljama • Zajedničko tržište – pored carinske unije postoji slobodna mobilnost faktora proizvodnje • Ekonomska unija – pored zajedničkog tržišta, već i harmonizaciju budžetske, monetarne, regionalne, saobraćajne i drugih politika • Potpuna ekonomska unija – pretpostavlja unuju sa jedinstvenom ekonomskom politikom i nadnacionalnom vladom sa velikim ovlašćenjima na području ekonomije. Ne postoje adminstrativne barijere kretanju roba, usluga i faktora.

  5. Oblici medjunarodne ekonomske integracije

  6. Vrste integracije Prema vrsti sporazuma: • spontana ili tržisna integracija – nastaje pod uticajem delovanja TNK, banaka i drugih finansijskih institucija • formalna ili institucionalna – zahteva zvanični sporazum između vlada kako bi se uklonila sva ograničenja Prema carinskim tarifama: • robna diskrimainacija – različite stope se zaračunavaju različitim robama • diskriminacija zemlje – ista roba podležerazličitim carinskim stopama na osnovu zemlje porekla

  7. Statički model • Statički model razmatra uticaj obrazovanja carinske unije na privredne tokove i potrošnju u integrisanim drzavama. • Predpostavke: • postoje samo tri države (država A obrazuje carinsku uniju sa državom B, a država C predstavlja sve druge države na svetu); • jednake tarifne stope (uklanja moguće neslaganje u početnom nivou zajedničke spoljne tarife); • Pmt = (1+t) Pm Pmt – cena uvezene robe za domace potrosace; Pm – cena uvezenog dobra; t – tarifa, pri cemu je t = 0

  8. Statički model • trgovinski bilans je u ravnoteži; • savršena konkurencija; • troškovi proizvodnje po jedinici su konstantni; • fiksna količina faktora proizvodnje potpuno je uposlena; • sve države imaju isti pristup tehnologiji; • ekonomije su statičke sa neprmenljivim očekivanjima; • sva dobra i usluge su homogeni; • sva dobra imaju jediničnu dohodovnu elastičnost; • ne postoje dobra koja nisu predmet razmene; • nema zaliha; • ne postoji neizvesnost; • predpostavka da država koja nije uključena u carinsku uniju, nece primeniti retrorzivne mere prema integrisanim državama.

  9. Statički model • Model delimične ravnoteže Međunarodna trgovina javlja se kao odgovor na uzroke koji se zasnivaju na nacionalnim razlikama u sledećim najvažnijim elementima: • početna raspodela faktora, • tražnja, • uticaj domaćeg tržišta, • funkcije proizvodnje, • ekonomija obima, • stope rasta i povećanje dohotka, • raspodela dohotka, • struktura tržišta i konkurencija, • devizni kursevi • ......

  10. Statički model • Predpostavimo da tri države proizvode istu robu, ali sa različitim nivoima efikasnosti: njihove proizvodne funkcije se razlikuju. • Primeri modela delimične ravnoteže: • Jedinični trošak proizvodnje robe izražene u evrima: • Cena uvezene robe izražena u evrima sa carinskom tarifom u državi A:

  11. Statički model • Obrazovanje carinske unije podstiče stvaranje trgovine, koja nastaje kao posledica promena od skupljeg ka jeftinijem izvoru ponude. • Ako uz stvaranje trovine unutar carinske unije dođe do porasta uvoza iz trećih zemalja zbog povećanog rasta, kao što je bio slučaj u EU, takva sitacija opisuje se kao dvostruko stvaranje trgovine. • Skretanje trgovine funkcioniše u suprotnom smeru od stvaranja trgovine. Najeftiniji strani dobavljač zamenjuje se u korist relativno skupljeg partnera iz carinske unije.

  12. Statički model • Uticaj međunarodne ekonomske integracije na trgovinske tokove možemo ilustrovati kroz dva primera: • Britanija kada se pridružila EU 1973.god., udeo njenog uvoza iz drugih država partnera EU značajno se povećao u toj deceniji. • Trgovina između Meksika i SAD udvostručila se u periodu od pet godina koji je prethodio stvaranju NAFTE 1994.god.

  13. Statički model • Nakon stvaranja carinske unije obrasci potrošnje se menjaju. • Međudržavna zamena nastaje kada jedna država zameni drugu kao izvor ponude nekog dobra. • Međurobna zamena se dešava kada se jedna vrsta roba zameni, barem na granici, za drugu vrstu roba što nastupa kao posledica promene relativnih cena.

  14. Statički model • Zaštita • Postoje dva dobra razloga da se upute zamerke trgovinskim ograničenjima: • nove barijere trgovini mogu izazvati kaznene mere onih stranih država u kojima domaći izvoznici već imaju interes • ako postoji repromaterijal, sve trgovinske barijere podižu cene uvoznih inputa, prema tome one deluju kao porez na izvoz

  15. Dinamički model • Razmatranje o dinamičkim efektima, ovde će se ograničiti na ekonomiju obima, specijalizaciju i odnose razmene. • Specijalizacija i ekonomija obima • Ekonomija obima odnosi se na odnos između potrebnih faktora proizvodnje i obima proizvodnje sa uticajem koji vrše na troškove (tehnički uticaj na obim proizvodnje, obrađivanje složenih informacija, upravljanje, kontrola i poboljšanje nezavisnih aktivnosti i iskustvo).

  16. Dinamički model • Uzrok neiskorišćenih ekonomija obima: • unutrašnje necarinske barijere • konkurencija • tehnološke promene • Ekonimja obima je najveća u oblasti saobraćajne opreme, elektronike, kancelarijskih mašina, hemijskih proizvoda i drugih industrijskih proizvoda. • Vrste ekonomije obima: • spoljašnja • unutrašnja

  17. Dinamički model • Postojanje konkurentskih preduzeća sa ekonomijom obima zaštićeno je barijerama ulaska i izlaska sa tržišta. • Neki od zahteva za ulazak su: • visoki zahtevi u pogledu kapitala, • diferencijacija proizvoda, • propisi, • istraživanje i razvoj i drugi. • A za izlazak: • prošli nepovratni troškovi, • trajna specijalizovana sredstva, • državna pomoć….

  18. Dinamički model • Odnosi razmene • odnos količine uvoza koji se može dobiti u zamenu za izvoz može se predstaviti formulom T=Px / Pm T - odnos ramene Px – cena dobra koje država izvozi Pm – cena dobra koje država uvozi

  19. Dinamički model • Dimenzije efekata odnosa razmene: • spoljašnja dimenzija - ako carinska unija dovoljno velika da utiče na svoje odnose razmene podjednako na strani izvoza i uvoza, onda ona određuje međunarodne cene roba; • unutrašnja dimenzija - integrisani partneri nisu samo saveznici u svojim vezama sa trećim zemljama, već i konkurenti na unutrašnjem tržištu.

  20. Zašto se države integrišu? • integrišu se da bi obezbedile pristup tržištima država partnera • da bi osigurale i učvrstile reforme upravljenje na domaće tržište • trgovinske barijere mogu da se prilagode u skladu sa preferencijama uključenih država • poverenje među državama učesnicama • veća konkurentnost, mogućnost rasta • ovi sporazumi mogu se upotrebiti kao pregovaračko sredstvo • efekti odnosa razmene i dobici za izvoznike

  21. Zašto se države integrišu? • Diskriminacija u trgovini nije prošla. Integracija može da pomogne, dopuni i olakša multilateralnu trgovinu: • ako su ulaganja i trgovina unutar grupe slobodna • ako se zajedničke spoljne barijere trgovini ne povećavaju u odnosu na situaciju pre integracije • ako grupa smanjuje svoje spoljne barijere na trgovinu, ulaganje i mobinost faktora • ako grupa nije zatvorena, i ako se širi • ako unutrašnja pravila su jasna • ako postoji efektivan i pouzdan način za rešavanje sporova

  22. Zašto se države integrišu? • Nove inicijative za integraciju zasnivaju se na različitim osnovama: • gotovo sve države rešile su da prihvate i primene tržišno zasnovane reforme i ekonomsku politiku, i pozdravile strana ulaganja • integrisana međunarodna proizvodnja koju su stvorile i proširile TNK • uzastopne runde trgovinskih pregovora GATT-a i STO gotovo su uklonile carinske tarife i kvote

  23. Svetska trgovinska organizacija i međunarodna trgovina • Najnovije runde trgovinskih pregovora GATT-a • Dilonova runda, donela je relativno skromno smanjenje carina. • Kenedijeva runda, tu se desio značajan pomak kada su tarife na industrijsku robu smanjenje u proseku za 35 %. • Tokijska runda, smanjila je carine na industrijske proizvode u proseku za trećinu. Uključivanje poljoprivrednih proizvoda i necarinskih barijera u pregovore bio je veliki uspeh.

  24. Svetska trgovinska organizacija i međunarodna trgovina • Urugvajska runda • osnivanje STO 1995. god. STO je jedina multilateralna institucija koja moze da ograniči poslovanje velikih trgovinskih blokova. • Glavni rezultat Urugvajske runde ukratko su: • Carine na industrijsku robu smanjene su za nešto više od trećine (38%) • Jedno od važnijih pitanja je bilo pitanje trgovine poljoprivrednim proizvodima, postavljen je okvir za dalje pregovaranje • Potrebno je da razvijene države smanjuju podršku poljoprivrednom sektoru za 20%, a zemlje u razvoju 13,3% • Carine treba da se smanje i za tekstilne proizvode (sa 15,5% na 12,1 %) • STO treba da sastavi pravila o poreklu robe, kako bi bila prihvatljiva za sve države članice • Odobrava primenu antidampiških carina, ukoliko oštećena zemlja dokaže da joj je naneta šteta uvozom • Novi sporazum GATT, treba da obezbedi liberalizaciju trgovine uslugama • Treba uvesti i dodatna prava na zaštitu intelektualne svojine

  25. Svetska trgovinska organizacija i međunarodna trgovina • Runda iz Dohe • Pocela je 2001.god. razlikuje se od prethodnih rundi, zbog toga sto od 149 zemalja koje su učestvovale, 100 bile zemlje u razvoju. • Glavne oblasti pregovaranja bile su: • Poljoprivreda • Usluge • Intelektualna svojina • Strana direktna ulaganja • Pravila konkurencije • Javna nabavka • Elektronska trgovina • Jeftiniji lekovi koji se izdaju na recept • Životna sredina

  26. Necarinske barijere • Necarinske barijere su sve mere drugačije od carinskih tarifa koje utiču na međunarodnu trgovinu, funkcionišu kao uvozne kvote, ali ne donose prihod vladi. • Antidamping • Ako vlada uoči da se ili da će verovatno neko dobro iznenada da se uveze u tu zemlju u velikoj količini, ona moze da uvede antidampinšku carinu. Strani izvoznici mogu ovo da izbegnu promenom geografije proizvodnje. • Mere antidampinga primenjuju se samo 5 godina ukoliko se naknado ne utvrdi da su damping i kršenje pravila opet uvedeni.

  27. Necarinske barijere • Damping • Šta ako država proizvodi i izvozi proizvod koji se ne prodaje na domaćem tržištu? • Nanošenje štete • Utvrđivanje štete koja se nanosi domaćoj industriji može se meriti sa čak većim mogućnostima za nerazborite hirove i zloupotrebu od strane ‘oštećene’ industrije i vlade koja sprovodi istragu.

  28. Necarinske barijere • Javna nabavka • Vlada je na svim nivoima značajan potrošač roba i usluga. Može da zaštiti domaće poslovanje i zaposlenost ili da utiče na geografiju proizvodnje i podrži mlade industrije. • Tehnički standardi • Tehnički standardi razlikuju se od carinskih tarifa po tome sto oni povecavaju proizvodnju. Prava namera ovih standarda kao skrivenih bariera trgovini je u mnogim slučajevima zaštita nacionalnog proizvođača. • Da bi se izborila sa različitim standardima EU ima tri pristupa: • međusobno priznavanje, • harmonizacija standarda, • novi pristup.

  29. EU u svetskoj trgovini • Uvoz • glavni partner – SAD • najvažniji uvozni artikli bilisu mašinerija i saobraćajna oprema, mineralna goriva i maziva • Izvoz • glavno izvozno tržište – SAD • najvažniji izvozni artikli bili su mašinerija i saobraćajna oprema, mineralna goriva, maziva i hemijski proizvodi • Razmena unutar EU • Unutrašnja razmena grupe integrisanih zemalja, često se uzima kao jedan od prvih pokazatelja njihove integracije.

  30. EU u svetskoj trgovini • SAD • SAD se nalazi na predposlednjem mestu u pogledu povlastica u trgovini. • Problemi: • poljoprivredni sektor • Ispravnost prehrambenih proizvoda i genetski modifikovani organizmi • bankarstvo • Unilateralizam • Ostali problemi:javna nabavka,visoke carinske tafire za određenu robu iz uvoza,poreski zakoni,mnoštvo standarda,prava intelektualne svojine i dr.

  31. EU u svetskoj trgovini • EFTA • Ekonomski odnosi između EU i EFTE može se podeliti na 4 perioda: • osnivanje ove dve institucije, • smanjenje broja država članica EFTA i prvo proširenje EU, • stvaranje evropskog ekonomskog prostora, • izabrane zemlje članice EFTA postaju punopravni članovi EU. • Cilje EFTE nije bio da stvori jake integracione veze između svojih članica već da pronađe način uzajamnog postojanja sa EU na obostrano zadovoljstvo.

  32. EU u svetskoj trgovini • Evropski ekonomski prostor • osnovan je 1. januara 1994. • EEP je bio zamišljen kao vrsta čekaonice u kojoj bi države članice EFTE bile van EU izvestan period dok se odredbe Ugovora iz Mastrihta ne primene do kraja u EU. Za njih važe zakoni EU, ali nemaju političku snagu da na njih utiču. • Sporazum o EEP, uključuje pre svega 4 osnovne vrste slobode kretanja (roba, usluga, kapitali i ljudi), na drugom mestu su horizontalne politike (životna sredina, istrazivanje, razvoj, obrazovanje i potrišačka politika). • Sporazum ne uključuje oblasti: poljoprivrede, ribarstva i zajedničkih finansijskih politika, EMU, odbrane, spoljne politike...

  33. EU u svetskoj trgovini • Srednja i Istočna Evropa • Zvanične veze između EU i zemalja u tranziciji dugo nisu postojale. • Ova situacija nastavila se sve do kraja hladnog rata 1989. proces tranzicije uneo je značajnu promenu u tim odnosima. • Deset zemalja u tranziciji pristupilo je EU kao punopravni članovi

  34. EU u svetskoj trgovini • Japan • Između EU i Japana ne postoje preferencijalni trgovinski sporazumi. • EU često stavlja naglasak na protekcionizam: • Japan može veći deo svog izvoza da usmeri na tržište SAD • output japanskih kompanija koje posluju u SAD EU može da posmatra kao japanski, a ne američki, po poreklu.

  35. EU u svetskoj trgovini • Povlašćeni partneri • Sporazumi koje EU nudi svojim spoljnim partnerima imaju dve zajedničke karakteristike: • odnose se na režime liberalne trgovine i • ako su partneri na nižem nivou ekonomskog razvoja od država EU, EU nudi asimetrične sporazume.

  36. EU u svetskoj trgovini • Piramida privilegija koje EU daje u trgovini

  37. Hvala na pažnji!

More Related