1 / 57

Dinamika i struktura prometa Luke Rijeka

Dinamika i struktura prometa Luke Rijeka. Geografski položaj i prometna povezanost. Na mjestu gdje se Mediteran najdublje uvukao u europsko kopno, u dobro zaštićenom i do 70 metara dubokom Kvarnerskom zaljevu smjestila se riječka luka

jeri
Download Presentation

Dinamika i struktura prometa Luke Rijeka

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Dinamika i struktura prometa Luke Rijeka

  2. Geografski položaj i prometna povezanost • Na mjestu gdje se Mediteran najdublje uvukao u europsko kopno, u dobro zaštićenom i do 70 metara dubokom Kvarnerskom zaljevu smjestila se riječka luka • Zahvaljujući tom položaju riječka luka je najpovoljniji izlaz na more Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, zapadnom dijelu Ukrajine, južnom dijelu Poljske i južnom dijelu Njemačke

  3. Paneuropski prometni koridori • Luka je prometno pozicionirana na Vb ogranku paneuropskog koridora V, preko kojeg je umrežena u cestovnu i željezničku mrežu Europe • Za riječku luku bitni su i koridor X i dunavski koridor VII koji prolaze Republikom Hrvatskom i omogućuju bolju prometnu povezanost s tržištem u zaleđu luke

  4. izvor: http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/051004Ploce.pdf

  5. Koncesionari • Za korištenje lučke infra i suprastrukture i obavljanje lučkih djelatnosti, Lučka uprava Rijeka dodijelila je koncesije tvrtkama: • Luka Rijeka d.d. • Jadranska vrata d.d. • Janaf d.d.

  6. Koncesionar koji koristi najveći dio riječke luke • Temeljem koncesijskih ugovora obavlja lučke i brojne druge gospodarske djelatnosti na poslovima pretovara svih vrsta tereta, osim nafte i naftnih derivata • Ukupna površina koncesioniranih terminala Luke Rijeka d.d. iznosi 1.176.043 m², u koji su uključeni zatvoreni skladišni prostori i uređene skladišne površine. • Dužina operativnih obala iznosi 5.052 m i namjenjena je pristajanju brodova duge i velike obalne plovidbe

  7. se dijeli na terminale: • Terminal za rasute terete,godišnji kapacitet od 4.000,000 tona • Terminal za žitarice,godišnji kapacitet 1.000,000 tona • Terminal za generalni teret,godišnji kapacitet 2.000,000 tona • Terminal za drvo, godišnji kapacitet 500.000 tona • Terminal za kondicionirane terete,godišnji kapacitet 100,000 tona • Terminal Bršica za pretvor stoke i drva • Terminal Škrljevo,skladišni kompleks 417.413 metara kvadratnih • Kontejnerski i RO-RO terminal

  8. Terminal za rasute terete • godišnji kapacitet 4,000,000tona • prekrcaj željezne rudače i ugljena,ostalih rasutih i sipkih tereta • jednokratno skladištenje 400.000 tona željezne rudače ili 130.000 t ugljena • dubina mora 18 m

  9. Terminal za žitarice • godišnji kapacitet 100.000.000 tona • dubina mora 12 m • prekrcaj i skladištenje žitarica i uljarica • provedena modernizacija silosnog postrojenja • referentna luka na Jadranu za izvoz žitarica iz Europske Unije

  10. Terminal za generalni teret Terminal za generalni teret • godišnji kapacitet 2.000.000 tona • dubina mora 12 m • 11 vezova • manipulacija i skladištenje raznih vrsta tereta:proizvodi od čelika i željeza,cement,papir,granitni blokovi i dr. • modernizacija mobilne mehanizacije

  11. Terminal za drvo • godišnji kapacitet 500.000 tona • jednokratni kapacitet skladištenja drva 35.000-50.000m3,ovisno o vrsti tereta • povoljni klimatski uvjeti za prirodno sušenje rezane građe • usluga pripreme za prekomorski prijevoz:markiranje,pakiranje i vezivanje drva

  12. Terminal za kondicionirane terete • godišnjin kapacitet 100.000 tona • rashladni prostori s komorama za prihvat južnog voća-banana,naranči,limuna • komore za smrznuto meso

  13. Terminal Bršica • Prihvat i otprema stoke • stalna veterinarska kontrola • godišnji kapacitet cca 60.000 grla stoke • mogućnost prekrcaja generalnog tereta i drva

  14. Terminal Škrljevo • ukupna površina 390.000 m2 • 44.000 m2zatvorenih skladišta • 130.000 m2otvorenih skladišta • mogućnost skladištenja raznih vrsta tereta • ograđen i opremljen prostor pratećim sadržajima

  15. Kontejnerski i RO-RO terminal • Godišnji kapacitet 170.000 TEU,a RO-RO dio-50.000 vozila • dubina mora 12 m,prihvat brodova Panamax veličine • jednokratni kapacitet 5.000 TEU

  16. Feeder servis • Riječka luka feeder servisom uključena u kontejnerski sustav mediterana • Feeder linije iz riječke luke servisira nacionalni brodar Lošinjska plovidba d.d. Ro-Ro brodovima:Lošinj,Lipa i Susak • On je označio početak procesa revitalizacije kontejnerskog prometa u RH

  17. izvor: Luka Rijeka d.d.-Statistička izvješća 90-06

More Related