Mentalno zdravlje djece – strah od škole

Mentalno zdravlje djece –strah od škole Nada Šalinović,dipl.psih. Preventivni programi zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja djece i mladih Split,10. listopada 2013.

POJMOVI • Strah • Anksioznost • Fobija

STRAH • Neugodan osjećaj koji čovjek doživljava kada vidi ili očekuje opasnost/objekt,osoba, situacija/. • Primarna emocija/urođena, genetski programirana na prijeteći stimulus/ • Pojačano lučenje adrenalina stvara napetost čitavog tijela i “suženje svijesti” – osjećaji nadglasavaju razum

STRAH • Fiziološke promjene u organizmu – suhausta, lupanje srca, znojenje, drhtanje ,”praznina u želucu”, potreba za uriniranjem i sl. • Disanje se produbi, povisi se krvni tlak,zjenice prošire, mišići postaju napeti, pažnja se izoštri -te promjene pripremaju organizam na obranu ili bijeg • Pozitivan- priprema na opasnost u svrhu samoočuvanja • Motivacija -“Strah čini da se svijet okreće”

INTENZITET • Strah / realan strah pred određenim objektom, osobom ili situacijom/ • Panika /kad osoba nije spremna/ • Užas /osjećaj potpune nemoći/

ANKSIOZNOST • Kompleksan, neugodan osjećaj tjeskobe, bojazni, napetosti i nesigurnosti praćen aktivacijom autonomnog živčanog sustava. • Unutrašnjeg porijekla- intrapsihičkog, nezavisna od vanjskog utjecaja / izazvana nepoznatim ili neprepoznatljivim uzrocima/ • Umjerene razine može biti motivirajuća

FOBIJA • Intenzivan, iracionalan strah od nekih bića, objekata ili situacija koje se • Općenito ne smatraju opasnima ( dizala, škola, životinja) • Izazivaju kod većine ljudi određen stupanj straha ( operacija, zubar)

FOBIJA • Izbor fobičnog objekta je uvijek simboličan • Fobije najčešće nastaju pod utjecajem vanjskih faktora, situacija koje su izazvale snažnu neugodnost, strah, paniku kod osoba koje posjeduju određene predispozicije za takav način reagiranja

PANIČNI NAPAD • Osoba doživljava nepodnošljivu uznemirenost, strah od gubitka kontrole, gubitka razuma ili smrti. • Javlja se uz fobije ili visoki stupanj anksioznosti • Aktivira se autonomni nervni sustav /simpaticus/ što dovodi do ubrzanja srčanog ritma, porasta krvnog tlaka, drhtanja, znojenja, vrtoglavice, osjećaja gušenja ili ponekad do parestezije. • Traje nekoliko minuta

ŠTO JE ISPITNA ANKSIOZNOST? • Stanje uzbuđenosti, napetosti, osjećaja neugode i zabrinutosti koja se javlja u ispitnim situacijama, nakon njih i pri njihovom zamišljanju i anticipiranju. • Vjerojatnost pojave anksioznosti ovisi o osobi, situaciji i vrsti «anksioznog odgovora».

ISPITNA ANKSIOZNOST NA KONTINUUMU: preniska optimalna problemna poremećaj Preniska čini da se učenik nedovoljno priprema Optimalna – istraživanja su potvrdila pozitivnu korelaciju između I.A. i uspjeha u učenju Uspjeh u aktivnosti je veći kod umjerenih razina anksioznosti

4 KOMPONENTE I.A. • Emocionalne /strah, zabrinutost, napetost, nelagoda, panika, potištenost, ljutnja, stid.../ • Fiziološke reakcije povratno pojačavaju kognicije / lupanje srca, ubrzano i plitko disanje, mučnina, trbobolja, glavobolja, mišična napetost, znojni dlanovi../ • Uznemirujuće misli /..ja to ne mogu..glupa sam...što god napravila opet ću dobiti jedan../

Rizični faktori koji doprinose razvoju I.A. BIOLOŠKI FAKTORI Genetska predispozicija / preaktivan simpatički živčani sustav/ Funkcioniranje i kemija mozga/ bazalni gangliji i neurotransmiteri/ Spol / djevojčice/ Dob / I.A. raste s dobi/ OKOLINSKI FAKTORI Odgojni stil roditelja / prezaštičivanje, zanemarivanje, autoritarnost, pretjerani zahtjevi- očekivanja,neadekvatne reakcije na djetetovu anksioznost/ Stresni događaji /ranija iskustva školskog neuspjeha, preseljenje u drugu školu, prijelaz na višu razinu školovanja/ Faktori od strane škole/ nastavnika/ pretjerani zahtjevi nastavnika, nepedagoški postupci, neadekvatna reakcija na I.A./

PONAŠANJA KOJA PODRŽAVAJU I.A. • Neizgrađena ponašanja- nedostatak vještina /loše strategije učenja i ponavljanja, loše strategije odgovaranja/ • Naučene maladaptivne reakcije na stres - Odgađanje - Stalno traženje razuvjeravanja - Bihevioralni perfekcionizam /pretjerano, predugo i predetaljno učenje/ - Simptomi kod usmenog odgovaranja / teškoće u govoru, ukočenost, izbjegavanje pogleda.../ - Izbjegavanja / markiranje/

ŠTO UČINITI? • Paralelno raditi s djetetom i učiteljima / savjetovati roditelje/ • Pomoći djetetu u razvoju strategija učenja / ako ih nije savladalo/ i organizaciji vremena • osvijestiti učeniku negativne misli i pokušati ih preokrenuti u pozitivne • (BKT i PT)

ŠKOLSKA FOBIJA • Jak i nestvaran strah od škole koji može poprimiti jačinu panike. • U svom klasičnom obliku obično se javlja polaskom djeteta u školu • Separacijska anksioznost

STRAH OD ŠKOLE • Slične simptome imamo kada je dijete u školi zlostavljano ili izolirano /treba ispitati/ • Kod školske fobije uzrok nije vezan isključivo za školu / iako se javljaju racionalizacije/ • Strah nije realan

ŠKOLSKA FOBIJA • Češća u civiliziranom svijetu • Jedinci • Dječaci/ djevojčice • Početkom školovanja, ali i kasnije(6-8 ; 11-14) • Promjene vezane uz školu, ali i obitelj • Prevalencija 0,4% -1,5% • Može imati nagli i kronični tijek

SIMPTOMI • Psihološki- pred polazak u školu dijete postaje uznemireno,pokazuje strah, svadljivo je , loše se osijeća • Fiziološki –drhtanje, bljedilo, crvenilo, povraćanje, trbobolje, glavobolje, smetnje disanja , proljev

UZROCI • ORGANIZACIJA OSOBNOSTI- nesigurne, plašljive, ovisne , sklone fobičnim reakcijama i narcističnim povredama.Fragilan Ego ne može asimilirati anksioznost i veže je uz određeni objekt.

UZROCI • ODNOS MAJKA-DIJETE-OTAC • MAJKA – i sama anksiozna i bila u djetinjstvu prezaštičena - stroga i dominantna • OTAC – pasivan i nesiguran, ne pruža potporu majci, ali sklon kritiziranju njenih odgojnih metoda • Oba roditelja ambivalentna prema djetetu, simptomima i liječenju

UZROCI • DRUŠTVENO KULTURNI ČINIOCI • OBITELJ- visoki nivo društvenog strahovanja, ambiciozni i kompetitivni, visok nivo društvene aspiracije, intelektualci • ŠKOLA- visoki zahtjevi, kruta atmosfera, strogi učitelj

ŠTO UČINITI? • Shvatiti ozbiljno • Uključiti roditelje, učitelje, učenike, a vrlo često i vanjske stručnjake • Imati strpljenja • Prognoza zavisi o povijesti života učenika, njegovoj osobnosti, odnosa s roditeljima , školom i o primjenjenoj terapiji

Simptomi se mogu ponoviti/ nakon praznika ili bolesti/ • Može spontano nestati do 14. god • Formirati se u odraslu fobiju ili OKP • Biti uvod u psihozu

LITERATURA • Američka psihijatrijska udruga – DSM-IV –Naklada Slap, Jastrebarsko 1996. • dr.Kecmanović i suradnici- Psihijatrija- Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1983. • Krech d. i Crutchfield D.- Elementi psihologije- Naučna knjiga, Beograd,1976. • Nikolić S.- Svijet dječje psihe- Prosvjeta, Zagreb, 1996. • Nikolić S. i Marangunić M.- Dječja i adolescentna psihijatrija-Školska knjiga, Zagreb, 2004.

Za kraj • Sve što sam ikada napravila, a da je na koncu bilo vrijedno... isprva me nasmrt plašilo. Betty Bender

Mentalno zdravlje djece – strah od škole