1 / 23

SOCIJALNA POLITIKA, RAD, (NE)ZAPOSLENOST

SOCIJALNA POLITIKA, RAD, (NE)ZAPOSLENOST. Prof. dr. sc. Vlado Puljiz Zadar, 8. – 10. lipnja 2010. godine. NEKOLIKO UVODNIH OBJAŠNJENJA. Socijalna politika i tržište rada: europski i anglosaksonski pristup Rad i zaposlenost Radni kontingent stanovništva Aktivno stanovništvo

Download Presentation

SOCIJALNA POLITIKA, RAD, (NE)ZAPOSLENOST

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. SOCIJALNA POLITIKA, RAD, (NE)ZAPOSLENOST Prof. dr. sc. Vlado Puljiz Zadar, 8. – 10. lipnja 2010. godine

  2. NEKOLIKO UVODNIH OBJAŠNJENJA • Socijalna politika i tržište rada: europski i anglosaksonski pristup • Rad i zaposlenost • Radni kontingent stanovništva • Aktivno stanovništvo • Zaposleno stanovništvo • Nezaposleno stanovništvo • Dvije definicije nezaposlenosti • Siva ekonomije i utjecaj na tržište rada

  3. I. ZNAČENJE I KONCEPTI RADA • Rad kao središte društvenog i individualnog života • Koncepti rada kroz povijest - rad kao kazna (biblijsko značenje) - rad kao sredstvo za stjecanje nagrade (benediktinsko “ora et labora”) - rad kao izvor zadovoljstva (renesansno poimanje rada) - rad kao bezlična sila (taylorovsko poimanje) - rad kao zaposlenost (salarijat) • dvostruko značenje rada: rad kao muka i rad kao zadovoljstvo (porijeklo riječi “travail” – od “tripalium”)

  4. EVOLUCIJA RADA I ZAPOSLENOSTI • Rad kao muka i izvor zadovoljstva (termini: lat. tripalium i franc. Travail • Evolucija rada kroz povijest - Rad integriran u ukupne uvjete življenja (u tradicionalnim seljačkim društvima) - U srednjovjekovnom gradu: zanatski rad i degradirani najamni rad • Preobrazba rada u zaposlenost u ind. društvu - 1. faza – proleterski rad (prva faza industrijalizacije) - 2. faza – salarijat – rad kao socijalni status (20. st.) - 3. faza – fleksibilni rad – (21. stoljeće)

  5. SALARIJAT KAO FAZA U RAZVOJU RADA • Temeljna obilježja salarijata - izdvajanje aktivnog od neaktivnog dijela populacije - radna disciplina i racionalizacija rada (taylorizam) - povećanje plaće i radničke potrošnja: masovna proizvodnja i potrošnja (Fordovih “five dollars”) - pravo radnika na kolektivna dobra i usluge (zdravstvo, obrazovanje, socijalna sigurnost) - pravo na rad i kolektivno pregovaranje (sindikat) - promijenjena struktura zaposlene populacije – zaposleni i uzdržavani

  6. DRUŠTVENE PROMJENE I FLEKSIBILIZACIJA RADA • Globalizacija i nova međunarodna podjela rada • Neoliberalizam i slabljenje države-nacije • Premoć financijskog kapitala i njegova pokretljivost na globalnoj razini • Treća tehnološka revolucija i posljedice u svijetu rada • Promjene u organizaciji rada (toyotizam) • Individualizacija rada (veća sloboda, ali i odgovornost) – slabljenje sindikata

  7. GLAVNI TRENDOVI U STRUKTURI RADA (ZAPOSLENOSTI) • Porast nezaposlenosti 1980. ih; obnova zaposlenosti posljednja dva decenija; nova kriza počela prošle godine • Tercijarizacija ekonomije • Marketizacija javnih usluga • Povećanje zaposlenosti žena • Diversifikacija oblika zaposlenosti – atipični, fleksibilni oblici rada (deregulacija) • Promjene u strukturi zaposlenih na dva kraja dobne strukture (mladih i starih)

  8. OBLICI I POSLJEDICE FLEKSIBILIZACIJE RADA • Eksterna fleksibilizacija, prilagodba broja radnika i eksternalizacija poslova (outsourcing) • Interna fleksibilizacija – prilagodba radnog vremena, preraspoređivanje radnika • Prekarizacija – destabilizacija stabilnog rada • Oblici fleksibilne zaposlenosti • Posljedice fleksibilizacije i prekarizacije rada • Slabljenje veze zaposlenosti i socijalne sigurnosti; fluidno društvo • Potreba za novom socijalnom paradigmom vezanom uz rad i suradnju između socijalnih partnera

  9. II. NEZAPOSLENOST KAO SOCIJALNI RIZIK • Pojava pojma “nezaposlenost” (SAD – 1878. -“unvoluntary idlennes”, Francuska – 1896. -“chomeur”) • Termin “nezaposlenost” u ekonomskoj i socijalnoj politici afirmirao W. Beveridge 1919. godine, te posebno u svom programu socijalnih reformi 1942. (Report Beveridge) • Zašto se nezaposlenost posljednja od klasičnih rizika (bolest, starost, nesreća na poslu, nezaposlenost) počela tretirati kao socijalni rizik? • Vrste nezaposlenosti – kratkotrajna (frikcijska), dugotrajna i vrlo dugotrajna

  10. POSLJEDICE NEZAPOSLENOSTI • Gubitak prihoda i povećanje rizika siromaštva • Gubitak latentnih funkcija: - struktura vremena - socijalni kontakti izvan obitelji - socijalni status i identitet - socijalna isključenost - posljedice za zdravlje nezaposlenoga

  11. POVIJEST OSIGURANJA NEZAPOSLENIH • Prvi programi zaštite nezaposlenih u švicarskom kantonu Bern i Saint Gallen, potom u Ghentu (Belgija) i Koelnu (Njemačka) • Nacionalne sheme dobrovoljnog osiguranja u zapadnim zemljama početkom 20. stoljeća • Preporuka MOR-a iz 1919. godine o osiguranju nezaposlenih • Širenje osiguranja nezaposlenih nakon Drugog svjetskog rata; Konvencija o socijalnoj sigurnosti MOR-a br. 102, Europski zakonik o socijalnoj sigurnosti 1964. godine

  12. PASIVNA POLITIKA PREMA NEZAPOSLENIMA – NAKNADE ZA NEZAPOSLENOST OSTALA PRAVA • Visina i način utvrđivanja naknade za nezaposlenost • Kvalifikacijski uvjeti, kontrola i obveze korisnika naknade • Financiranje naknada nezaposlenima • Naknada i socijalna pomoć nezaposlenima • Ostala prava nezaposlenih (zdravstveno i socijalno osiguranje, prava na socijalnu pomoć nakon razdoblja naknade i slino).

  13. AKTIVNA POLITIKA PREMA NEZAPOSLENIMA • Vrste aktivne politike - posredovanje (job broking) - obrazovanje za rad (labor market training) - kreiranje zaposlenosti ( direct job creation) • Veliki programi zapošljavanja tijekom povijesti (američki New Deal i drugi programi) • Mogućnost provedbe javnih radova u naše vrijeme

  14. NOVI PROGRAMI AKTIVNE POLITIKE PREMA NEZAPOSLENIMA • Američki program “privremene pomoći potrebitim obiteljima” (TANF) 1997. • Britanski program “New Deal” za mlade, hendikepirane, samohrane majke i starije nezaposlene 1997. • Danski program “flexicurity” od 1994. • Francuski program RMI (1988.) i njegova prilagodba RMA iz 2003. godine • Kritika “workfare programa” (razlike “workfarea” u SAD i Europi)

  15. FLEKSIBILNOST I NOVA POLITIKA PREMA NEZAPOSLENIMA • Prijedlozi radne skupine A. Supiota - mjere socijalne i ekonomske politike koje jamče kontinuitet socijalne karijere - rad postaje fleksibilan; održava se socijalna sigurnost tijekom prelaznih intervala; aktivna politika na tržištu rada • Programi fleksigurnosti - primjer: danski “flexicurity” - ostali modeli “flexicuritya” - fleksigurnost i tranzicijske zemlje (Cazes, Nesporova)

  16. EROPSKA UNIJA I POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA • Lisabonska strategija iz 2000. godine - osnovni cilj: aktiviranje radne snage, povećanje obrazovne razine (društvo znanja) i produktivnosti rada (do 2010. godine) - podići razinu zaposlenosti u EU na 70% - podići zaposlenost žena na 60% - podići zaposlenost u dobi 55-64 na 50% - rad i zaposlenost – ključ socijalnog pitanja

  17. III.(NE)ZAPOSLENOST U HRVATSKOJ • Počeci zapošljavanja i prve institucije u Austro - Ugarskoj Monarhiji 1906. GODINE • Institucije za nezaposlene u prvoj Jugoslaviji 1922. (burze rada) • Ekstenzivno zapošljavanje u socijalizmu (industrijalizacija) • Prva kriza i zapošljavanje u inozemstvu 1960. ih; druga kriza 1980.-ih godina • Veliki porast nezaposlenosti tijekom Domovinskog rata i tranzicije 1990.-ih • Rast zaposlenosti posljednjih nekoliko godina • Kriza zapošljavanja i porast nezaposlenosti posljednje dvije godine

  18. OSNOVNI POKAZATELJI ZA HRVATSKU (I.) • Radni kontingent stan. (popis 2001.) 15 – 64 godine 2 988 286 • Aktivno stanovništvo (2009.) 1 755 225 • Zaposleni (2009.) 1 500 934 • Nezaposleni (2009.) 262 821 - stopa zaposlenosti (zaposleni/15-64 g.) – 56,6 % - stopa reg. nezaposlenosti (nez./akt st.) - 16% - stopa anketne nezaposlenosti (2010.) - 9,3% • - u zaposlenost 60% novih radnika ulazi iz stanja neaktivnosti (uglavnom su to mladi), a 40% novozaposlenih iz statusa nezaposlenosti (radi se o starijim radnicima)

  19. POKAZATELJI ZA HRVATSKU (II.) • Stopa zaposlenosti skupine 15-24 godine (2004.) u RH – 26,5% (EU-36,8%) • Stopa zaposlenosti 55-64 godine (2004.) u RH – 30,1%; u EU – 41,0% • Stopa zaposlenih žena u ukupnom broju zaposlenih (2005.) – 45,5% • Novozaposleni (115 tisuća) 2004. prema oblicima zapošljavanja: - stalni radni odnos ………………………… 13,9% - radni odnos na određeno vrijeme……….. 69,9% - sezonski radni ugovor ……………………. 14,9% - ostali oblici radnog angažmana………….. 1,3%

  20. HRVATSKA POLITIKA PREMA NEZAPOSLENIMA I. • Zakon o radu 1996. godine – visoka i rigidna zaštita zaposlenih • Izmjene zakona 2003. godine – smanjena zaštita zaposlenih, ali još uvijek visoka • Indikator zakonske zaštite radnika kombinira zaštitu zaposlenih i politiku prema nezaposlenima – taj je indeks među najvećima u Europi • Različita je razina zaštite zaposlenih u državnom i javnom, s jedne strane, te privatnom sektoru, s druge strane

  21. HRVATSKA POLITIKA PREMA NEZAPOSLENIMA II. Pasivna politika - broj korisnika novčane naknade godine 2009. – 69 930 ili 26,6% svih nezaposlenih - vrijeme naknade za nezaposlenost ovisi o radnom stažu - visina naknade: od 20% prosječne plaće do 1200 kuna - ostala prava nezaposlenih Aktivna politika - četiri vala aktivne politike (svaki val traje oko tri godine) - broj korisnika: 10 384 (2007. ); najviše 28 tisuća (2003.) - izdaci za aktivne programe - 0,08% DBP – a (2007.) - najčešća mjera aktivne politike - subvencioniranje zapošljavanja, koja je dosta popularna kod poslodavaca - ostale mjere aktivne politike (ranjive skupine) Ukupni izdaci za programe za nezaposlene – 0,41% BDP-a (2007.) (EU-1,8%)

  22. OCJENA HRVATSKE POLITIKE PREMA NEZAPOSLENIMA • Relativno niski izdaci za nezaposlene u odnosu na EU (tri puta manji) • Pretežu mjere pasivne pred mjerama aktivne politike • Izdaci za aktivne mjere 2009. godine – samo 12% izdataka za programe za nezaposlene; to je potpuno oprečno situaciji u EU • Diskontinuitet mjera aktivne politike • Glavne mjere aktivne politike – subvencioniranje zapošljavanja (najviše se daje za branitelje) • Segmentirano tržište rada • Relativno visoka zaštita zaposlenih u odnosu na druge zemlje, posebno u javnom sektoru • Slaba zaštita u vrijeme nezaposlenosti

  23. MOGUĆNOSTI ZA HRVATSKI MODEL FLEKSIGURNOSTI • Fleksigurnost i aktivacija ključne su europske strategije politike prema nezaposlenima • U Hrvatskoj su počele rasprave o fleksigurnosti, ali praktična politika zahtijeva snažan zaokret radi njene praktične primjene; potrebna su znatno veća sredstva za takvu vrstu politike • Kriza koja je zahvatila svijet sigurno će promijeniti dosadašnje europske strategije politika na tržištu rada • Treba očekivati da će se smanjiti programi, pa tako reducirati ili odgoditi programi fleksigurnosti za bolja vremena. No treba ga postupno pripremati.

More Related