1 / 30

Socijalna politika Latinske Amerike

Socijalna politika Latinske Amerike. Đorđe Vorkapić 07/1358 . Uvod. Zanemarenost socijalnih pitanja(50-te i 60-te) Sprovodjenje značajnih socijalnih reformi(80-te) -Usmeren progres ka evropskom tipu države blagostanja Posle II svetskog rata dominantna uvozna politika

wyome
Download Presentation

Socijalna politika Latinske Amerike

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Socijalna politika Latinske Amerike Đorđe Vorkapić 07/1358

  2. Uvod • Zanemarenost socijalnih pitanja(50-te i 60-te) • Sprovodjenje značajnih socijalnih reformi(80-te) -Usmeren progres ka evropskom tipu države blagostanja • Posle II svetskog rata dominantna uvozna politika • Neoliberalna ortodoksija • Teškoće pri sprovođenju promena • značaj vlade za hitne slučajeve, vojna diktatura

  3. Socijalna politika i krize iz 80-ih • Koreni reformi socijalne politike koje vidimo danas vuku trag iz 80-ih • pre “izgubljene decenije“, socijalna politika Latinske Amerike sledila je primer južno-mediteranskih zemalja • uspostavljanje i razvijanje institucija socijalnog osiguranja i zaštite zaposlenja • javno univerzalno pružanje osnovnih usluga naročito obrazovanja i zdravstva • postoji izražena težnja među zemljama Latinske Amerike za gore navedenim stavkama razvoja socijalne politike ali u realnosti je sasvim drugačije, s izuzetkom Kostarike

  4. Tokom 90-ih, težište reforme socijalne politike bilo je na: -restruktuiranje institucija socijalnog osiguranja -zamena pay-as-you-go osiguravajućeg fonda sa individualnim šemama štednje • ove reforme su vođene pre radi smanjenja fiskalnog deficita, nego u cilju jačanja zaštite • očekivanja da će ekonomski rast u post-fazi prilagođavanja smanjiti siromaštvo i ranjivost u regionu • pokazala su se neosnovanim

  5. Latino-američki veoma zaostali programi socijalne pomoći pokazali su se neadekvatnim da odgovore na negativne socijalne uticaje krize i strukturnog prilagođavanja • programi za hitne slučajeve su prošireni kako bi se pomoglo najsiromašnijima • međutim, nisu dobro usmereni, pomagajući manje siromašne • tipičan odgovor vlade i međunarodnih agencija na porast siromaštva jeste veća pomoć programima za prehranu najsiromašnijih • podsticaj za širenje postojećih oblika samopomoći u društvu • pozitivni socijalni efekti (kantine)

  6. Ali domet i efikasnost ovih programa je ograničen • na primer u Peruu za vreme desetogodišnje vladavine Alberta Fudzimorija, program je bio pod velikom političkom kontrolom vlasti • prvi značajni noviteti u programu za hitne slučajeve su Socijalni Investicioni Fondovi(SIF) • sredstva su finansirana odvojeno iz budzeta ministarstava a pre svega kroz donatorsku pomoć • nalazila su se pod direktnom kontrolom predsedničke kancelarije, kako bi se izbegli problemi spore, neefikasne i/ili korumpirane ministarske birokratije

  7. Prioritet-siromaštvo • Tokom 90-ih, siromaštvo je postalo globalni prioritet, što je registrovano u Milenijumskoj Deklaraciji • cilj u zemljama širom sveta jeste da se prepolovi ekstremno siromaštvo do 2015. godine • u Latinskoj Americi gde je nivo privrednog rasta konstantno nizak, siromaštvo pokazuje male promene • po završetku 20. veka, preko 40% stanovništva živelo je ispod linije siromaštva i ispod 20% gore navedenih živelo je sa prihodom nižim od potrebnog za osnovnu potrošnju hrane

  8. Kasnih 90-ih punopravni programi nacionalne vlade protiv siromaštva uspostavljeni su u Brazilu i Mexico • prvi od ovih programa je u Brazilu Bolsa Escola, koja je počela sa radom 1994. godine pod upravom Fernando Henrike Cardozo kao lokalne inicijative u opštini Campinas • Mexico Progresa je osnovana 1997. godine, koja obezbeđuje transfer prihoda najsiromašnijim domaćinstvima u ruralnom Mexico i stvarajući uslove za školovanje dece i korišćenje primarne zdravstvene zaštite • danas, Bolsa Familia (koja je zamenila Bolsa Escola 2005-te) i Oportunidades (koja je zamenila Progresa 2003-će) zajedno dostižu oko 17 miliona domaćinstava

  9. Kolumbijska Familias en Acci’on, ekvadorska Bono de Desarrollo Humano, nikaragvanska Red de Proteccion Social, jamajčanski PATH program, honduraski PRAF • u skorije vreme Argentina, Paragvaj, Peru, Dominikanska Republika i Panama su uvele pilot-programe sa sličnim karakteristikama kao gore navedeni programi • kombinovani, ovi programi dostižu i do više od 25 miliona domaćinstava u regionu • programi bezuslovnog transfera, kao što su nedoprinosne penzije, su dosta ojačali

  10. Integrisani programi za borbu protiv siromaštva, kao što su čileanski Chile Solidario i urugvajski Panes, proširili su oblast zanimanja od ljudskog razvoja pa sve do višedimenzionalnih faktora koji izazivaju siromaštvo • proširenje programa ljudskog razvoja, integrisani programi za borbu protiv siromaštva i socijalne garancije, sve zajedno daje važnu novu dimenziju reformi socijalne politike i sugeriše da progresivniji, više dinamički pristup u smanjenju siromaštva je moguć • neefikasnost programa u prošlosti u smanjenju siromaštva, a posebno ekstremnog je očigledno sa grafika 1.

  11. Grafik 1. Poverty Trends in Latin America and the Caribbean, 1980–2007

  12. Međutim, poboljšane performanse rasta zajedno sa aktivnim socijalno-političkim intervencijama su doprinele do nedavnog smanjenja siromaštva • nacionalni izbori, parlamentarne debate i socijalna mobilizacija su sve više usredsređeni na probleme socijalne politike • Bolsa Familia u Brazilu, Bono Dignidad u Boliviji, AUGE u Čileu i Bono de Desarrollo Humano u Ekvadoru predstavljaju vodeće programe za uticaj na društvenu svest i srastanje u civilno društvo, što sve ovo čini nov i važan razvoj u regionu isticanjem veza između socijalne politike, politike i ekonomske politike

  13. Reforma Socijalne politike na nivou zemlje:Čile, Mexico i Bolivija • Ove tri zemlje predstavljaju tri različite grupe zemalja Latinske Amerike u pogledu usvajanja i evolucije institucija socijalne politike • vodeće zemlje, uglavnom iz južnog Couna, prve su uvele doprinosna socijalna sredstva, rano tokom 20-ih i 30-ih • druga prateća grupa zemalja sledila je njihov primer tokom 40-ih i 50-ih • i konačno grupa zemalja koja se uzima kao najkasnija za razvoj programa socijalne politike i institucija, tek u 60-im i 70-im

  14. Čile • Čile je istovremeno i vodeća i spada u zemlje višeg srednjeg nivoa dohotka, koja je od kraja 80-ih ostvarila ekonomski rast sa prosečnom godišnjom stopom rasta GDP-a od 6% • vodeća zemlja, doprinos sredstava za socijalno osiguranje postoji još od 20-ih, za visoko kvalifikovane radnike • sve do 1979. godine stanovnici Čilea su vođeni razvojem države ka snabdevanju sredstava za obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i socijalne servise • međutim kada je na vlast došao general Pinoče, predstavio je širok spektar neoliberalnih reformi koje transformišu ekonomiju i socijalnu politiku zemlje • post-Pinočeova vlada sa početka 90-ih je usredsređena na “reformisanje reformi“, kako bi smanjila siromaštvo i pospešila socijalnu potrošnju koja je drastično smanjena za vreme diktature

  15. Strategija “Ujedinjeni rast“ • pad siromaštva u poslednjih desetak godina • procenat stanovništva koji je živeo ispod linije siromaštva je opao sa oko 40% u 1990. na oko 17% koliko iznosi danas • visoka nejednakost u primanjima-i tako je već u poslednjih nekoliko decenija • 2 inovativna programa socijalne zaštite: -2002. Chile Solidario koji pruža intezivnu podršku najsiromašnijim domaćinstvima kroz 7 oblasti: obrazovanje, zdravstvo, prihodi, zaposlenost, dinamika domaćinstava, kućinstvo i registracija -AUGE plan, utiče na zdravstveni sektor

  16. Mexico • Mexico pripada grupi zemalja sa višim srednjim dohotkom • poseduje drugu najveću ekonomiju Latinske Amerike, zahvaljujući naftnim prihodima • u poređenju sa regionom, sa izuzetkom Brazila, ima relativno dobro razvijen industrijski sektor izvoza • u 2000., siromaštvo je i dalje obuhvatalo skoro 40% populacije, od kojih su mnogi imali pristup samo osnovnim oblicima socijalne zaštite • nakon dugovne krize 80-ih, mexico sistem balgostanja je prošao kroz serije reformi

  17. Pod vođstvom Salinas (1988-94) reforma socijalne politike je postala prioritet i socijalni izdaci su porasli • naredne vlade Zedillo (1995-2000.) i Fox (2000-06) su nastavile spori ali rastući trend • Calderón se zalagao za održavanje socijalnih izdataka zajedno sa akcentom na smanjenju siromaštva • veliki neformalni sektor u zaposlenosti doprinosi niskom mexico nivou poreskih prihoda • od 90-ih, socijalna zaštita je dosta preorjentisana ka tražnji za subvencijama namenjenim najsiromašnijima • vladin vodeći program Oportunidades je proširen tako da uslužuje skoro četvrtinu mexico populacije od 107 miliona

  18. 68,8% korisnika je stacionirano u ruralnim oblastima • veliko smanjenje siromaštva na 17,6% u 2003/04 • zahvaljujući delom na novim programima socijalne zaštite, zajedno sa doznakama i padom cena kod pojedinih potrošnih dobara • nejednakost i u bogatstvu i u dohotku je uvećana u Mexico, kao i u mnogim zemljama u okruženju • sa koeficijentom od 0,46 u 2004. dohodovna nejednakost Mexico je iznad svetskog proseka od 0,40 • iako je realni dohodak per capita u 2000. bio 20% viši nego u 1984., učešće ljudi u siromaštvu je dosta slično u obe ove godine

  19. Bolivija • Bolivija je jedna od najsiromašnijih zemalja Latinske Amerike • ekonomija ove zemlje je visoko zavisna od prirodnih resursa • značajni minus u obrazovanju i zdravstvu odražava dugogodišnje isključenje domorodačkih grupa • socijalna osiguravajuća društva su privatizovana tokom 90-ih • skorije reforme socijalne politike su fokusirane na socijalne penzije predstavljene 1996., Bonosol (Bono de Solidaridad) • Bonosol je postao deo privatizacionog programa vlade predsednika Gonzalo Sanchez de Losada

  20. Kako bi obezbedio političku podršku, ponudio je raspodelu polovine akcija tek privatizovanih firmi starijim licima • to se pokazalo teško izvodljivim, pa je Bonosol uskočio kao alternativa obezbeđujući pravo za svako lice starosti 21 i više u 1995., na penziju od oko 230$ godišnje kada napune 65 godina • izbor Evo Morales na čelo države decembra 2005., vodio je ka promenama u Bonosol • on se obavezao na proveru finansijske osnove programa • promenio je naziv u Bono Dignidad, uvećao njegovu vrednost i proširio pravo građana na prijem socijalnih penzija sa starošću od 60 i više godina • vlada je takođe predstavila transfer od oko 25$ godišnje, po imenu Juancito Pinto za decu u školama kako bi obezbedila podršku i podstakla njihov upis i prisustvo na časovima

  21. Ove tri zemlje demonstriraju široku raznolikost u inicijativama u socijalnoj politici • vodeći programi su po zemljama sledeći: -socijalne garancije u zdravstvu i smanjenje siromaštva u Čileu -program transfera ljudskog razvoja u Mexico -program socijalne penzije u Boliviji

  22. Ključni elementi političke agende:siromaštvo, domaćinstvo i socijalne garancije • Tri važne teme pojavljuju se iz sledećih slučajeva: -fokus na smanjenju siromaštva od 90-ih i naglasak na transfer programima kao glavnom instrumentu za pronalazak izvora siromaštva -fokus na domaćinstvima i porodicama kao ciljnim jedinicama socijalne politike -i nastanak socijalnih garancija i prava

  23. Siromaštvo • U Čileu fokus politike na smanjenju siromaštva i ranjivosti je pomagao održavanju široke koalicije iza Concertación vlada, dopunjavanjem ortodoksnih ekonomskih politika slabim socijalnim politikama • u Mexico i Boliviji, fokus socijalne politike na smanjenju siromaštva izvedenom na važnoj proceni iz potrebe da se poboljšaju negativni efekti ekonomske politike, poljoprivredne liberalizacije i privatizacije • mnoge od naučenih lekcija iz politika smanjenja siromaštva nakon kriza 80-ih, ukazuju na strukturnu prirodu postojanog siromaštva u većini regiona

  24. Nejednakost u pristupu osnovnim uslugama, posebno zdravstvenoj nezi i obrazovanju, su ključni faktori u objašnjenju strukturnog siromaštva • nejednakost u pristupu i kvalitetu nabavki znači da su velike grupe stanovnika ostajale isključene • pa su se stoga transferi pojavili kao ključni instrument za podršku najsiromašnijim domaćinstvima • dok sa druge strane dugoročno gledano, transferi nisu zamena za integrisan i efikasan sistem socijalne bezbednosti koj maksimizuje dostignuće i šansu za sve

  25. Domaćinstvo/Porodica • Istorijski, socijalna politika u Latinskoj Americi je izgrađena tako da pretpostavlja jezgrovito domaćinstvo na čelu sa muškarcem hraniteljem porodice i zavisnom ženom i pretpostavlja da se zajednički prihod ravnopravno deli u domaćinstvu • do važne mere, novi programi socijalne politike u regionu prave nekoliko pretpostavki o sastavu domaćinstava • u više slučajeva, podrška domaćinstvima u siromaštvu je dosta neutralna što se tiče njenog sastava • u prošlosti programi su bili osmišljeni tako da na primer udovice, samohrane majke i stariji parovi žive od svog rada i prepušteni su sami sebi

  26. Dok su novi programi socijalne politike osmišljeni tako da pomažu domaćinstva u siromaštvu nezavisno od njenog sastava • programi novčanih transfera ljudskog razvoja usredsređeni ka maloletnicima su izuzetak, ali kao što nam primeri Progresa i Bolsa Escola pokazuju ovi ograničeni programi teško opstaju sa protokom vremena • jedan od glavnih izazova za novi model socijalne zaštite jeste da prevaziđe mnoge rodne implicitne pretpostavke prethodnih programa • kritičari su naglasili potrebu da se uzme u obzir i izgled i uticaj programa socijalne zaštite, ako su tu da pomognu muškarce i žene podjednako

  27. Prava • Novi programi socijalne politike upućuju u pravcu važnosti proširenja socijalnih garancija i prava • jedan od neprelaznih izazova za vlade u regionu jeste prevazilaženje socijalne isključenosti i uključivanja marginalizovanih grupa u procese donošenja odluka • pristupi zasnovani na pravima su se nalazili u središtu razvojne prakse sredinom 90-ih i nastavili su da budu predmet velikog broja debata • u Čileu je na primer, izbor Ricardo Lagos u 2000. vodio ka vraćanju naglaska na pitanje proširenja prava i državljanstva, koje je predstavljalo veliku debatu levičarskih vlada • glavno pitanje u debati oko socijalnih i ekonomskih prava, jeste kako ova prava mogu da uživaju svi građani i kako pristupi zasnovani na pravu mogu biti efektivno operacionalizovani, posebno gde budzetska ograničenja onemogućavaju da država garantuje sva prava za sve građane

  28. Papiri u Specijalnom Odeljku • Maxine Molyneux locira izvore novih formi socijalne politike u regionu u okviru šire perspektive promena u modelima razvoja i ekonomske politike • njen argument je da je ishod ovog procesa nova socijalna politika između “tanke“ verzije liberalizma koji se zalaže za rezidualnu socijalnu politiku, privatno upravljanu, i “deblje“ verzije u kojoj “ideje o tržišnom liberalizmu koegzistiraju uz učešće zajednice i osnaživanje u oblasti politike“ • doprinos Anthony Hall se ogleda u postojećoj vezi između novih formi socijalne pomoći i političkih procesa • on nas podseća da socijalna politika i politika nikad nisu udaljeni jedno od drugog

  29. Sarah Bradshaw i Ana Quirós ističu rodne implikacije kod transfera prihoda • njihova studija Red de Protección Social u Nikaragvi ističe da nove forme socijalne pomoći u Latinskoj Americi “uključuju“ majke u potrazi za smanjenjem siromaštva i u ukidanju međugeneracijskog postojanja siromaštva • Charles Dannreuther i Jasmine Gideon ispituju promenljivu prirodu prava ponuđenog građanima u vezi sa zdravstvenom negom • Chile je bio prva zemlja Latinske Amerike u sprovođenju programa opsežne neoliberalne reforme u kasnim 70-im, koji je imao važne implikacije po zdravstveni sektor

  30. Zaključak • Papiri u ovom specijalnom odeljku obezbeđuju uvide u odvijanju reformi socijalne politike u Latinskoj Americi i njenu povezanost sa ekonomskom politikom i političkim razvojem • glavni pravac reformi, zajedno sa njenim inovacijama i raznolikostima, je izazvao dosta debata o efektivnosti i budućem razvitku socijalne politike u regionu • Latinska Amerika ne sme više da ignoriše neprelazne probleme siromaštva i isključivanja

More Related