1 / 28

11. RIZIK, NEIZVJESNOST I TEORIJA IGARA

11. RIZIK, NEIZVJESNOST I TEORIJA IGARA. dr. Svetislav Polovina. NEIZVJESNOST. U dosadašnjoj analizi ekonomski subjekti su donosili svoje odluke pri pretpostavci potpune i pravodobne informiranosti.

efia
Download Presentation

11. RIZIK, NEIZVJESNOST I TEORIJA IGARA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. 11. RIZIK, NEIZVJESNOST I TEORIJA IGARA dr. Svetislav Polovina

  2. NEIZVJESNOST • U dosadašnjoj analizi ekonomski subjekti su donosili svoje odluke pri pretpostavci potpune i pravodobne informiranosti. • Potpuna informiranost je omogućavala donošenje najboljih odluka kao i izbor najpovoljnije alternative. • U stvarnosti to nije tako jer se ekonomski subjekti suočavaju s neizvjesnošću što u njihove odluke unosi elemente rizika pa je donošenje odluka puno složenije i teže nego u teoriji.

  3. SPEKULATIVNI POSLOVI • Spekulativni poslovi su oni koji u sebi sadrže određeni stupanj rizika i kojima se dobra premještaju iz vremena i mjesta izobilja u vrijeme i mjesto oskudice. • Spekulativnim poslovima se bave spekulanti koji kupuju dobra po nižim cijenama i preprodaju ih po višim kako bi ostvarili profit • Visina njihovog profita je u tijesnoj korelaciji s visinom rizika. Što je rizik viši to je veći profit ali i mogućnost gubitka.

  4. KARAKTER SPEKULATIVNIH POSLOVA • Iako su spekulativni poslovi kao i sami spekulanti bili od pamtivijeka predmetom društvene osude spekulanti obavljaju pozitivnu društvenu funkciju jer omogućavaju izravnavanje cijenasprečavajući njihovo divljanje koje bi zasigurno nastupilo u vremenu obilja odnosno oskudice • U svom poslu spekulanti se vode isključivo osobnim interesom unaprjeđujući istovremeno i društveni interes.

  5. ARBITRAŽA • Arbitraža je najjednostavniji spekulativni posao a sastoji se od istovremene kupnje na jednom mjestu i prodaje na drugom mjestu. • Želi li spekulant izbjeći rizik to čini operacijom ograđivanja, tj. zaključivanjem posla s protivnim djelovanjem u odnosu na arbitražu.

  6. GRAF IZJEDNAČAVANJA CIJENA PUTEM SPEKULATIVNIH POSLOVA Primjer efekata spekulativnih poslova Tržišna cijena Spekulativna cijena PROLJEĆE JESEN PROLJEĆE JESEN

  7. JOŠ O SPEKULANTIMA • Pored svoje funkcije izjednačavanja cijena spekulanti su zaslužni i zbog toga što su za razliku od drugih spremni preuzeti rizik i snositi posljedice neizvjesne budućnosti • Oni su prosto osobe sklone riziku i hazardu.

  8. OSOBE SKLONE I NESKLONE RIZIKU • Osobe sklone riziku su one kod kojih je osjećaj zadovoljstva dobitka jednog iznosa veći od osjećaja nezadovoljstva zbog gubitka isto tolikog iznosa. • Osobe nesklone riziku su one kod kojih je osjećaj nezadovoljstva i straha zbog gubitka jednog iznosa veći od osjećaja zadovoljstva zbog dobitka isto tolikog iznosa • Broj prvih je neuporedivo manji od ovih drugih

  9. DIVERZIFIKACIJA RIZIKA • Da bi se rizik po pojedincu umanjio on se mora diverzificirati odnosno raspršiti na puno lica putem tržišta • Procesom diverzifikacije rizik neprihvatljiv pojedinoj osobi zbog svoje visine raspršivanjem na puno osoba postaje manji i prihvatljiv. • Glavni oblik diverzifikacije je osiguranje

  10. OSIGURANJE (1) • Osiguranje je klađenje između osiguranika i osiguravatelja. • Osiguranik se kladi da će se događaj dogoditi a osiguravatelj da neće. • Ako se događaj ne dogodi osiguranik gubi uplaćenu premiju osiguranja a ako nastupi osiguravatelj gubi iznos dogovoren pri sklapanju osiguranja.

  11. OSIGURANJE (2) • Vjerovatnost da će se osigurani događaj dogoditi veoma je mala tako da uplaćena premija praktično predstavlja sigurni gubitak • Međutim kako je većina ljudi nesklona riziku oni radije prihvaćaju mali i sigurni gubitak nego da se izlože mogućoj katastrofi pa zato plaćaju osiguranje.

  12. UVJETI PROFITABILNOG OSIGURANJA • Ti uvjeti su vrlo strogi: • 1. osiguranje mora obuhvatiti veliki broj slučajeva kako bi se rizik mogao diverzificirati na što veći broj osoba. • 2. slučajevi moraju biti međusobno neovisni • 3. slučajevi moraju biti lišeni moralnog hazarda.

  13. MORALNI HAZARARD • Pod moralnim hazardom se podrazumijeva čin kojim osiguranik radi ostvarenja financijske koristi sam izazove pojavu radi koje se osigurao. • PRIMJER: Osigurate kuću protiv požara pa ju sami zapalite da bi dobili ugovoreni iznos od osiguravatelja.

  14. PRINUDNO OSIGURANJE • Ako uvjeti iz slide-a 12 ne postoje tada država umjesto dobrovoljnog uvodi prinudno, obvezno osiguranje za sve. • Privatni kapital nije zainteresiran za ove vrste rizika zbog visoke cijene osiguranja i nepovoljne selekcije.

  15. TEORIJA IGARA • Teorija koja analizira načine kako dva ili više igrača među kojima postoji strateška interakcija trebaju voditi svoju poslovnu politiku. • Nju je razvio John von Neumann (1903-1957) u svom radu “The Theory of Games and Economic Behavior”

  16. FAZE ANALIZE ZASNOVANE NA TEORIJI IGARA • Analiza zasnovana na teoriji igara pretpostavlja tri slijedeće faze: • 1. identifikacija igrača • 2. definiranje različitih akcija i strategija koju će primijeniti igrači • 3. popunjavanje matrice rezultata

  17. IDENTIFIKACIJA IGRAČA • U ovoj fazi se utvrđuje broj igrača (najmanje dva) kao i njihova imena.

  18. DEFINIRANJE STRATEGIJE • Prigodom definiranja i izbora strategije svaki igrač mora odrediti svoje ciljeve uz pretpostavku da se protivnički igrač ponaša strategijski i u svom najboljem interesu. • Primjeni li se strategija s najboljim ishodom neovisno o strategiji protivnika tada je riječ o dominantnoj strategiji. • Primjene li oba igrača dominantnu strategiju ishod je dominantna ravnoteža

  19. PRIMJER MATRICE REZULTATA KOD IGRE RATA CIJENA IGRAČI: Mercator i Getro M E R C A T O R Rat cijena Normalna cijena A 10 $ B - 100 $ Normalna cijena 10 $ - 10 $ GETRO C -50 $ - 10 $ D Rat cijena - 100 $ - 50 $

  20. DILEME KOD IGRE RATA CIJENA • Temeljna dilema je kakvu politiku cijena voditi: a) da li određivati normalne cijene ili b) obarati cijene izazivajući rat cijena. • Slučaj A: Mercator i Getro određuju normalne cijene i polučuju profit od 10 $ svaki. • Slučaj B: Mercator obara cijene stvarajući svjesno gubitak od 100 $ kako bi otjerao Getro s tržišta. Getro zadržava normalnu cijenu ali zbog gubitka tržišta ostvaruje gubitak od 10 $. • Slučaj C: Getro obara cijene stvarajući gubitak od 100 $. Mercator zadržava normalnu cijenu ostvarujući gubitak od 10 $. • Slučaj D: Mercator i Getro uzajamno obaraju cijene stvarajući gubitak od 50 $ svaki

  21. ZAKLJUČAK IZVEDEN IZ IGRE RATA CIJENA • Pojedinačno obaranje cijena kao i uzajamno obaranje cijena donosi veće ili manje gubitke pa je za oba igrača jedino prihvatljiva strategija normalnih cijena. • Zaračunavanje normalnih cijena je dominantna strategija za oba poduzeća u igri rata cijena.

  22. NASHOVA RAVNOTEŽA • Nashova ravnoteža je ona u kojoj ni jedan igrač ne može poboljšati svoj rezultat pri zadanoj strategiji drugog igrača. • Drugim riječima , ako je zadana strategija igrača A, igrač B ne može učiniti ništa bolje kao i obrnuto. • Nashova ravnoteža se naziva i nekooperativnom ravnotežom jer svaka strana bira svoju strategiju bez tajnog pregovaranja i međusobnog kooperiranja.

  23. PRIMJER NASHOVE RAVNOTEŽE • Igrači : Mercator i Getro M E R C A T O R Monopolska cijena Normalna cijena A 200 $ B 150 $ Monopolska cijena 100 $ - 20 $ GETRO - 30 $ 10 $ D C D Normalna cijena 150 $ 10 $

  24. ANALIZA PRIMJERA NASHOVE RAVNOTEŽE • Za oba igrača je najpovoljnije kada odrede monopolske cijene. Međutim to pretpostavlja međusobni dogovor i poštovanje dogovorenog (slučaj A) • Ako jedan od igrača odredi monopolsku cijenu a drugi igrač ga ne slijedi već određuje normalnu cijenu, takav potez donosi siguran gubitak (slučaj B i C) • Za svakog igrača je najpovoljnija strategija normalnih cijena jer njom postižu profit neovisno da li konkurent odredi monopolsku ili normalnu cijenu (slučaj D – Nashova ravnoteža)

  25. SURADNIČKA RAVNOTEŽA • Suprotan slučaj Nashovoj ili nesuradničkoj ravnoteži je slučaj suradničke ili kooperativne ravnoteže. • Ona se javlja kada obje strane dogovaraju strategiju koja im daje najpovoljniji rezultat. • Najpoznatiji primjer suradničke ravnoteže je tzv. zatvorenikova dvojba u kojoj se dominantna ravnoteža postiže zajedničkom suradnjom

  26. MATRICA REZULTATA KOD IGRE ZATVORENIKOVA DVOJBA • Igrači : David i Ronald D A V I D Priznati Ne priznati A B 5 10 Priznati 5 0 RONALD C D 0 1 Ne priznati 1 10

  27. ZATVORENIKOVA DVOJBA (1) • David i Ronald su osumnjičeni za pljačku banke, uhapšeni i smješteni u odvojene ćelije. Policija nema čvrste dokaze za podizanje optužbe osim što je obojici dokazan prometni prekršaj. • Policija može dignuti optužbu jedino na temelju njihovih priznanja. • Ako obojica ne priznaju bit će zbog prometnog prekršaja kažnjeni po godinu dana zatvora (slučaj D) • Ako obojica priznaju dobit će svaki 5 godina zatvora zbog pljačke banke (slučaj A) • Ako samo jedan od njih prizna bit će oslobođen dok će drugi biti osuđen na 10 godina zatvora.

  28. ZATVORENIKOVA DVOJBA (2) • Nashova ravnoteža se ostvaruje u slučaju A kada oba igrača priznaju. • Oba igrača priznanjem dobivaju manje kazne ne reskirajući strožu kaznu za slučaj nepriznanja. • Najpovoljniji rezultat za obojicu bi bio nepriznanje krivice ali tako nešto pretpostavlja međusobno dogovaranje i sigurnost da onaj drugi neće priznati.

More Related