SVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA INFORMATOLOGIJU I KOMUNIKOLOGIJU

1. SVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA INFORMATOLOGIJU I KOMUNIKOLOGIJU STUDIJ NOVINARSTVA I ODNOSA S JAVNOSTIMA Ivana Lešković Načela klasifikacije i interpretacije Mentor:doc.dr.sc. Nada Zgrabljić Rotar

2. 1. UVOD • Klasifikacija vrsta i žanrova te načela klasifikacije vrlo su bitna u razumijevanju žanrova. • Žanrovi su također podložni interpretaciji. • Najvažniji novinarski žanrovi su: vijesti, intervju, izvještaj, izjava, reportaža, komentar. • Medijski žanrovi su određeni medijem, funkcijom, oblikom i sadržajem.

3. Radijski program je kontinuirani niz govornih i glazbenih emisija i priloga u unaprijed određenom ukupnom trajanju i pojedinačnom redoslijedu. Klasifikacija i interpretacija temelj su razumijevanja medijskih poruka, sadržaja, teorije i prakse. Klasifikacija ili razvrstavanje programa i žanrova provodi se na temelju jasnih načela i vlastitog iskustva. Novinarstvo je specifična ljudska djelatnost jer se odlikuje relativno stabilnim tipom iskaza na kojem se zasnivaju vrste i žanrovi (Bahtin). Teorija interpretacije i teorija klasifikacije u funkciji su stvaranja nekog sustavnog znanja unutar područja koje se istražuje. Klasifikacija je objektivan pristup na razini općeg, a interpretacija znači subjektivan pristup na razini individualnog i posebnog. 2. KLASIFIKACIJA I INTERPRETACIJA RADIJSKIH PROGRAMA I NOVINSKIH ŽANROVA

4. 3. KLASIFIKACIJA RADIJSKOG PROGRAMA (Shipley) • On predlaže da se klasifikacija drži Aristotela i njegovih četiriju principa. Prvi je princip uzročnik – onaj koji je djelo proizveo, drugi princip je svrha – zbog čega je djelo proizvedeno, treći je tvar ili materijal – od kojeg je proizvedeno, a četvrti su obilježja – što ga njemu kao predmetu otkriva analiza. Ta četiri principa prema Aristotelu odgovaraju četirima načelima prema kojima se može provesti klasifikacija. • Primjenom prvog načela na radijski program razvrstavaju se sve radijske postaje na onaj način na koji to publika najčešće čini pa govorimo o Hrvatskom radiju, Radiju 101, Radiju 057, Otvorenom radiju,… Za radio je uvriježeno mišljenje da mu je svrha informirat, podučavat, zabavit, te se stoga radijski program može podijeliti na informativni, obrazovni i zabavni. Treće načelo klasifikacije se odnosi na tvar ili materijal, a to su u radijskom programu glazba i govor. Četvrto načelo proistječe iz obilježja što ga u objektu otkriva analiza.

5. 4. RAZLIKOVANJE VRSTA I ŽANROVA • Teorija barata pojmom vrsta, a žanr je pojam kojim se bavi kritika. • Shipley preporučuje odjeljivanje vrste od žanrova jer se u praksi često ti pojmovi izjednačavaju. Potreba za razvrstavanjem nastaje kada se žele precizno odrediti skupine emisija koje čine vrstu u odnosu na žanr. • Žanrje manja skupina djela unutar vrste, koja sadrži sve osobine koje ima vrsta ali i neke druge (Solar).

6. 5. GOVORNI ŽANROVI (Bahtin) • Bahtinova teorija govornih žanrova traga za dubljim, složenijim dimenzijama govornog izraza i žanra. • On smatra kako žanrove nasljeđujemo gotovo kao materinji jezik. • Žanrovi su nužnost i zalihost i omogućuju sporazumijevanje. • Njegov je osobit doprinos razmatranju (radijskih) govornih žanrova teza o nužnosti razlikovanja primarnih i sekundarnih govornih žanrova. • Primarni žanrovi nastaju u uvjetima neposrednog govornog komuniciranja, a sekundarni transformacijom primarnih u uvjetima složenijeg i relativno visoko razvijenog i organiziranog kulturnog komuniciranja. • Tri faze u nastajanju komunikacije su: perceptivna, komunikacijska, receptivna. U perceptivnoj fazi postavlja se predmet o kojem će se govoriti, u komunikacijskoj se provodi govorni čin – uspostavlja se kontakt sa sugovornikom i slušateljem, a receptivna računa na slušatelja koji će primiti poruku.

7. 6. RAZLIKA ŽANROVA U TISKOVNOM I GOVORNOM NOVINARSTVU • Teorija žanrova jasno razlikuje usmene i pisane govorne žanrove. • Košir smatra da budući novinarski diskurs i literarni diskurs nisu istovjetni, smatra da su tipologija tekstova i analiza diskursa produktivnije za stvaranje teorije novinarskih žanrova.

8. 7. NOVINARSKI ŽANROVI • Novinarski žanrovi su kulturni objekti koje je moguće proučavati i tumačiti. Oni odražavaju ideologije i društveno – političko stanje (Košir). • Žanrovi u novinarstvu dio su društvene stvarnosti, a društvo tj.politička zajednica ima prema novinarskim žanrovima različita stajališta. • Intervju je najlakši i najteži novinarski žanr .

9. 8. KLASIFIKACIJA RADIJSKOG DIJALOGA • Radijski dijalog je žanr koji je izravno nastao iz intervjua u tiskanom novinarstvu. Neki novi žanrovi (trač, psovka, ćaskanje, ispovijest) ulaze iz svakodnevnog razgovora u radijske programe. • Dijalog je obostrana komunikacija i interakcija. Dijalog je forma komuniciranja koja je društveno poželjna i cijenjena. • Radijski dijalog se ne može proučavati kao pisani intervju unatoč sličnostima žanra.

10. 9. ŽANR VIJESTI (na primjeru Dnevne novosti) • Informativna emisija Dnevne novosti je relativno mlad i nov žanr. • Emisiju Dnevne novosti možemo razmatrati u kontekstu mita i rituala, jer kao što znamo niti jedan žanr ne nastaje iz ničega već je uvijek potaknut prethodnim. • Emisija Dnevne novosti dio je informativnog programa, a to je na neki način klasificira. • Funkcija žanra Dnevne novosti u društvu daleko je složenija i zahtjevnija od pukog informiranja o događajima dana. Ona taj dan ne da samo informira nego i taj dan interpretira. • Dnevne novosti kao žanr ritualiziraju sljedeći zvučni efekti: geofizički znak (je ton od 998 Hz, prije početka svake informativne emisije ponavlja se tri puta), glazbeni signal (emitira se u trajanju od 7 sekundi, nakon objave točnog vremena)i ritmiziranje govora (ritam spada u neverbalnu komunikaciju i prvi dopire do slušatelja).

11. 9. ŽANR VIJESTI (na primjeru Dnevne novosti) • Za pristup analizi žanra Dnevne novosti koristan je model koncentričnih krugova Richarda Schechnera. • On usmjerava na sagledavanja pitanja ritualizacije informativne emisije radija Dnevne novosti analizom termina: događaj, scenarij, emisija i publika. Model koji se sastoji od četiri koncentrične kružnice, u sredini, u najmanje „užarenom krugu“, sadrži događaj kao osnovu novinarske vrste. Scenarij informativne emisije je poveznica između odabranih događaja i njezine strukture. Trećim krugom je označena emisija. Pri tome se misli na realizaciju u studiju. Četvrti krug, publika emisije.

12. 10. ZAKLJUČAK • Žanrove treba istraživati jer je riječ „zapakirana“ u medijske žanrove. Žanrove moramo poznavati da bismo se ili služili medijima kao oružjem ili da bismo bili spremni na obranu. • Bez istraživanja i razumijevanja žanrova i njihove unutarnje strukture i medijske logike nije moguće razumjeti njihovu pravu društvenu funkciju kao ni značenje poruke koju prenose. • Vrste i žanrove moguće je proučavati, opisivati, klasificirati. Također je važno znati razliku između vrste i žanra kako bismo što bolje razumjeli pojam žanra u medijima kako tiskanim (novinarski) tako i govornim (radio).

13. LITERATURA • Nada Zgrabljić Rotar, Radio - mit i informacija, dijalog i demokracija,Golden Marketing, Zagreb, 2007. • Medijska istraživanja, Mitskoritualne strukture u informativnoj emisiji radija u funkciji određenja žanra, Nada Zgrabljić Rotar • www.hrt.hr