SVEUILITE U ZADRU
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 37

SVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA IZOBRAZBU UČITELJA I ODGOJITELJA PowerPoint PPT Presentation


  • 92 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

SVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA IZOBRAZBU UČITELJA I ODGOJITELJA. KOLEGIJ: Odgoj u obitelji MENTOR: doc. dr. sc. Mira Klarin STUDENTI: Darija Katalinić, Dora Valent i Josipa Vranić, III. godina R.N. TEMA: SAMOHRANO RODITELJSTVO (seminarski rad) Zadar, lipanj, 2008. 1. UVOD.

Download Presentation

SVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA IZOBRAZBU UČITELJA I ODGOJITELJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA IZOBRAZBU UITELJA I ODGOJITELJA

KOLEGIJ: Odgoj u obitelji

MENTOR: doc. dr. sc. Mira Klarin

STUDENTI: Darija Katalini, Dora Valent i Josipa Vrani, III. godina R.N.

TEMA:

SAMOHRANO RODITELJSTVO

(seminarski rad)

Zadar, lipanj, 2008.


1. UVOD

  • U konstruiranju obitelji kao osnovnesocijalnezajedniceposljednjih su godina zamijeeni sljedei trendovi:

  • smanjivanje stope nupcijaliteta

  • porast stope divorcijaliteta

  • poveanje dobi prilikom sklapanja prvog braka

  • sve vea sklonost parova kohabitacijama

  • opadanje stope feriliteta


2. SAMOHRANO RODITELJSTVO

  • Termin samohrani roditelj se odnosi na roditelje koji samostalno, bez drugog roditelja, skrbe o djetetu.

  • Definicija samohranog roditelja uvelike ovisi o tome to se podrazumijeva pod rijeju samohran. To moe znaiti sam, samostalan, usamljen, preputen sam sebi, nevjenan ili izvan stalne veze.

  • Stoga bi moda takve roditelje bilo opravdanije nazvati roditelji samci, a ne samohrani roditelji kako se u nas uobiajeno nazivaju.


2.1. Obiljeja jednoroditeljskih obitelji u Europi

  • Udio jednoroditeljskih obitelji u europskim zemljama kree se izmeu 15% i 30%, to pokazuje porast u odnosu na 1990. i 1991. godinu kad se njihov udio u ukupnom broju obitelji s djecom do 15 godina kretao izmeu 6% u Grkoj i 21% u Danskoj.


  • ene dominiraju u jednoroditeljskim obiteljima, osobito u Portugalu(94%).

  • S druge strane Danska, Luksemburg i Finska imaju najvei udio samohranih oeva (20%).


Zemlje koje pruaju najvie potpore jednoroditeljskim obiteljima su:

Norveka

Francuska

Luksemburg

Danska

Belgija

Zemlje koje pruaju najmanje potpore jednoroditeljskim obiteljima su:

panjolska

Grka

Irska

Portugal


2.2. Obiljeja jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj

  • Trend porasta broja jednoroditeljskih obitelji, sukladno pokazateljima mnogih drugih europskih zemalja, biljei i Hrvatska.

  • U ukupnom broju obitelji s djecom kojih je 914 000, udio samohranih roditelja je 20,6% ili svaka peta obitelj s djecom.

  • Rezultati istraivanja strukture obitelji primatelja pomoi za uzdravanje u Hrvatskoj, koji pokazuju da jednoroditeljske obitelji ine 11,2% primatelja pomoi za uzdravanje.


Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, 2002. godina


  • Siromatvom su znatno ee pogoene obitelji samohranih majki koje ine gotovo 84% korisnika pomoi iz jednoroditeljskih obitelji.

  • Te obitelji se nalaze u posebnoj opasnosti od izolacije od ostatka drutva budui da su samohrani roditelji orijentirani na cjelodnevno pruanje skrbi za dijete ili na traenje dodatnih financijskih sredstava za ivot.


3. UZROCI NASTANKA JEDNORODITELJSKIH OBITELJI I PRILAGODBA DJETETA

  • Do nastanka jednoroditeljskih obitelji dolazi:

  • uslijed smrti branog druga

  • razvoda

  • nestanka ili naputanja obitelji jednog roditelja

  • izvanbrano roenje

  • zatim obitelji u kojima je jednom roditelju oduzeto pravo na roditeljsku skrb ili poslovna sposobnost

  • roditelj koji je na izdravanju zatvorske kazne ili odsutan zbog bolesti


  • Jednoroditeljska obitelj esto se smatra rizinim initeljem u nastajanju devijantnog ponaanja i psiholokih problema djece i adolescenata.

  • Pitanje je moe li se govoriti uopeno o pojmu jednoroditeljske obitelji, jer je za dijete sigurno znaajan spolroditelja s kojim ivi, uzrok nepotpunosti obitelji, tj. ivota s jednim roditeljem (smrt, rastava, naputanje) te duljina razdoblja nepotpunosti obitelji.


  • Spomenuti initelji utjeu na razliite stilove ivota jednoroditeljskih obitelji.

  • Rizini initelj moe biti i nova brana zajednica, tj. postojanje i ponaanje ouha, odnosno maehe.

  • No, i formalno potpuna obitelj, u kojoj je jedan partner samo pasivno prisutan isto je tako rizina.


3.1. Razvod kao uzrok jednoroditeljstva

  • Mnoge studije razvod vide kao kratkotrajan zakonski dogaaj koji utjee na pojedinca, no rije je zapravo o procesu koji se dogaa u obitelji unutar ivotnog ciklusa djece, adolescenata i odraslih.

  • Od prve ozbiljne odluke o razvodu, preko stvarnog razdvajanja do normalizacije ivota poslije razvoda dug je put.


  • Prva faza, faza donoenja odluke, zapoinje razmiljanjem o razvodu koje obino dugo traje.

  • U tom redu reduciraju se privlanosti zajednikog ivota, konflikti se pojaavaju i udaljuju ljude, dogaa se svojevrstan emocionalni razvod i partneri o razvodu poinju otvoreno razgovarati.

  • Donoenje odluke o razvodu, prema istraivanjima, u prosjeku traje oko godinu dana.


  • Drugu fazu procesa ini stvarno razdvajanje, tzv. sudski razvod.

  • Ta faza predstavlja prekretnicu jer je tada odluka o razvodu konana i zapoinju konkretne aktivnosti za provoenje tog postupka.

  • Tu fazu procesa razvoda prati kriza lanova obitelji koja je obiljeena aljenjem i osjeajem krivnje.


  • Svi stresovi predrazvodnog i razvodnog perioda sastaju se u treoj fazi procesa razvoda u periodu poslije razvoda.

  • Glavna zadaa tog razdoblja je prilagodba novim obiteljskim uvjetima i zahtijeva odreeno vrijeme.

  • Koliko e vremena biti potrebno, ovisi o emocionalnom optereenju iz predrazvodnog perioda i varira ovisno o situaciji, kao i o uzrocima koji su do razvoda doveli.


3.1.1. PRILAGODBA DJETETA NA RAZVOD RODITELJA

  • Razdoblje razvoda nesumljivo je teko za dijete i ma koliko ono bilo pripremano nikad nije dovoljno spremno za krizu razvoda i teko je prihvaa.

  • Osjeaj naputenosti uvijek je prisutan i tugovanje moe potrajati neko vrijeme.


  • Tijekom perioda roditeljskog rastajanja djeca moraju usvojiti mnoge ivotne promjene:

  • aktualno odvajanje od jednog roditelja

  • promjene u financijskom statusu

  • modifikaciju kunih pravila

  • te ivotni stil jednoroditeljske obitelji

  • Prilagodba djeteta na razvod ne ovisi iskljuivo o sukobima u obitelji ili gubitku jednog roditelja ve i o nekim drugim initeljima koji su vezani neposredno za samo dijete.

  • Meu tim initeljima svakako su najznaajniji starost i spol djeteta.


  • Dijete predkolskog uzrasta (3-5 godina) nije u stanju shvatiti prave razloge razdvajanja roditelja i smatra da na taj nain nepovratno gubi ljubav jednog roditelja.

  • Za taj je uzrast karakteristina i pojava regresivnog ponaanja (ponaa se kao dijete mlaeg uzrasta), to moe potrajati odreeno vrijeme.


  • Prema rezultatima istraivanja mlae je dijete sklono, pogotovo u tumaenju uzroka razvoda, samookrivljavanju, iskrivljenom opaanju roditeljskih potreba, ponaanja i osjeaja, kao i samozavaravanju o izgledima za pomirenje roditelja.


  • Dijete u dobi od 6-8 godina, iako moe razumjeti povod razvodu, jo uvijek nije u stanju u potpunosti shvatiti poremeene odnose meu roditeljima i vlastitu ulogu u razvodu.

  • Djeca tog uzrasta posebno su osjetljiva na to kako vrnjaci i odrasli tumae njihov novonastali poloaj i okolnosti u obitelji.


  • Djeca u dobi od 9-12 godina imaju neto zreliji odnos prema razvodu roditelja.

  • Mogu shvatiti okolnosti i obrazloenja uzroka razvoda.


  • No, u toj je dobi njihova slika o sebi vezana uz obitelj, pa naruavanje strukture obitelji esto znaajno utjee na uspostavljanje i postojanje sistema vrijednosti.

  • To se najee odraava u loem kolskom uspjehu, te problemima ponaanja, agresivnosti, dubokoj potitenosti i usamljenosti.


  • Za adolescente (13-18 godina) se kad je u pitanju razvod roditelja, moe rei da postoje i prednosti i nedostaci u odnosu na mlau djecu.

  • Adolescenti imaju vei kapacitet za izgradnju emocionalne distance od roditeljskih konflikata, imaju mogunost izbora odluke o skrbnitvu i kontaktima s odsutnim roditeljem, te lanovima proirene obitelji.


  • Utjecaj razvoda na djecu povezan je s dva glavna pitanja:

  • intenzitetom konflikta izmeu roditelja

  • te stupnjem u kojem je dijete fokus obiteljskih emocionalnih procesa.


3.2. Smrt kao uzrok jednoroditeljstva

  • Kompleks gubitka u sluaju razvoda znaajno se razlikuje od onog uzrokovanog smru.

  • Nakon smrti odsutni roditelj obino se idealizira, ali nakon razvoda najee obezvrjeuje.

  • Iako prirodna i neizbjena, smrt nerijetko predstavlja tabu temu, esto je negiramo ili doivljavamo kao nevidljivu.


  • U ivotnom ciklusu obitelji smrt se prepoznaje kao najbolnije iskustvo, kao najstresniji dogaaj u ivotu obitelji.

  • Vjerojatno ne postoji nita na to obitelj reagira sa vie emocija nego to je smrt.

  • Iako je rije o normalnom iskustvu postoje fizike, psiholoke i socijalne posljedice po lanove obitelji.


3.2.1. PRILAGODBA DJETETA NA SMRT RODITELJA

  • Smrt roditelja ini se najrazornijim od svih ivotnih stresova koje dijete moe doivjeti.

  • Gubitak je nenadoknadiv i ima najvee potencijalne psiholoke posljedice.

  • Djeca u procesu tugovanja svoje osjeaje opisuju rijeima biti u zauvijek drugaiji od svojih vrnjaka.


  • Neka djeca postaju ranjiva, dok druga preive taj stres ne razvijajui veu psihijatrijsku disfunkciju ni kratkorono, ni dugorono.

  • Reakcije djece na smrt roditelja nastaju uglavnom pod utjecajem dobi, spola, emocionalnog i kognitivnog razvoja, odgovora preivjelog roditelja i adekvatne brige.


4. PROBLEMI JEDNORODITELJSKIH OBITELJI

  • U jednoroditeljskim obiteljima roditelji su izloeni veim naporima na poslu i kod kue te preuzimaju vei psihiki i tjelesni teret djejeg odgoja i odgovornost za djecu.

  • Iskustva samohranih roditelja pokazuju da ne nailaze na dovoljnu podrku drutva u ostvarenju svoje odgovorne obiteljske uloge.


  • Samohrani roditelji suoeni su s predrasudama okoline koje su osobito izraene prema razvedenim osobama i osobama koje su rodile izvan braka.

  • One su estoizloene osuivanju, ismijavanju, podcjenjivanju i odbija im se pruiti podrka.


  • Najee probleme jednoroditeljskih obitelji ini teka ekonomska situacija u kojoj su se nali, problemi skrbi za djecu, osobito nadzora majke nad mukim djetetom, manje slobodnog vremena koje roditelj i dijete mogu zajedno provesti, to esto rezultira emocionalnim potekoama.


  • Uinci razvoda i nedovoljna ili nedostatna panja drugog roditelja na djetetov uspjeh u koli i odnose s vrnjacima, problemi nastali usred roditeljeve nove veze s nekom drugom osobom, kao i naruavanje odnosa u proirenoj obitelji, stvara dodatne tekoe u funkcioniranju samohranog roditelja.

  • Veliki problem je i zapoljavanje samohranih roditelja jer poslodavci znaju za njihove poveane potrebe i teko usklaivanje radne i obiteljske uloge te se zato ne odluuju na njihovo zapoljavanje.


5. ZAKLJUAK

  • Jednoroditeljstvo kao oblik obiteljske organizacije postavlja brojne zahtjeve u nizu specifinih podruja na svoje lanove (roditelje i djecu).

  • Istovremeno postavlja brojne zahtjeve i osobite izazove i pred strunjake koji se obiteljima bave.

  • Poznavanje specifinosti potreba i problema jednoroditeljskih obitelji u samoj je osnovi oblikovanja adekvatne, a time i efikasne pomoi.


  • Pritom znaajnu ulogu prije svega ima njihovo priznavanje, prepoznavanje te razumijevanje njihovih snaga.

  • Naime, odravanje tradicionalne obitelji kao ideala i promatranje drugih obiteljskih formi kao anomalije zapravo je kontraproduktivno u pomaganju tim obiteljima.


  • Uspjeno funkcioniranje upravo jednoroditeljskih obitelji, kao i sve glasniji iskazi o disfunkciji i postojanju nasilja i u strukturalno cjelovitim obiteljima potvruju kako potencijal zdravlja obitelji lei u unutranjoj dinamici, procesima i odnosima unutar obitelji.

  • Taj se potencijal moe i dalje razvijati i pozitivno usmjeravati kreiranjem okoline poticajne za obitelj te osmiljavanjem naina i strategija interveniranja u taj iznimno osjetljiv segment obiteljskog ivota.


6. LITERATURA

  • Ljubeti, Maja, Biti kompetentan roditelj, Mali profesor, Zagreb, 2007.

  • Raboteg ari, Penik, Josipovi, Jednoroditeljske obitelji: osobni doivljaj i stavovi okoline, Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, Zagreb, 2003.

  • Za i O jednoroditeljskim obiteljima, Udruga za unapreenje kvalitete ivljenja LET, Zagreb, 2006.

  • Internet: http: //www.hrcak.srce.hr/file/6185

    http: //www.obiteljskicentar-dnz.hr

    http: //www.samohrani.com

    http: //www.portal.hr/lifestile/obitelj/fset.html


  • Login