Geometrija u kristalima
Sponsored Links
This presentation is the property of its rightful owner.
1 / 71

GEOMETRIJA U KRISTALIMA PowerPoint PPT Presentation


  • 306 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

GEOMETRIJA U KRISTALIMA. GEOMETRIJA U KRISTALIMA. Prezentaciju pripremio: Filip Korona, učenik II razreda Gimnazije Jurja Barakovića Mentorica: Ružica Milošević, profesorica kemije. Pripremio: Filip Korona , Gimnazija Jurja Barakovića u Zadru. Čvrste tvari.

Download Presentation

GEOMETRIJA U KRISTALIMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


GEOMETRIJA U KRISTALIMA

GEOMETRIJA U KRISTALIMA

Prezentaciju pripremio:

Filip Korona, učenik II razreda Gimnazije Jurja Barakovića

Mentorica:

Ružica Milošević, profesorica kemije

  • Pripremio:

  • Filip Korona , Gimnazija Jurja Barakovića u Zadru


Čvrste tvari

  • Amorfne tvari nemaju pravilnu unutarnju građu, nemaju određeno talište, već pri zagrijavanju postupno mekšaju dok se ne rastale – primjerice staklo i vosak

  • Kristali imaju pravilnu unutarnju građu i točno određeno talište – primjerice kvarc, SiO2.

Struktura stakla

Kristalna struktura SiO2


Što je kristal?

  • Kristal je geometrijsko tijelo pravilne unutarnje građe, omeđeno plohama.

  • Kristali imaju tri vrste elemenata simetrije koje možemo zapaziti kako u njihovoj strukturi, tako i po vanjskom obliku. To su ravnina simetrije, os simetrije i središte simetrije.


Elementi simetrije kristala

  • Ravnina simetrije je zamišljena ravnina koja dijeli kristal na dvije zrcalno jednake polovine. Broj ravnina simetrije u pojedinim vrstama kristala je različit.


Elementi simetrije kristala

  • Os simetrije je zamišljeni pravac koji prolazi središtem kristala i oko kojeg možemo zakretati kristal za određeni broj stupnjeva da dođe u položaj jednak početnom položaju.


Elementi simetrije kristala

  • Središte simetrije je zamišljena točka unutar kristala koja je jednako udaljena od dvije nasuprotne, istovrsne i paralelne plohe.


O kristalima

  • Pravilan raspored građevnih elemenata u kristalu možemo pokazati modelom prostorne rešetke

  • Za kristale je karakterističan najmanji dio koji se periodički ponavlja u prostoru i zove se elementarna ćelija kristalne rešetke

  • Svaka elementarna ćelija određena je bridovima i kutovima među njima

  • Bridovi elementarne ćelije predstavljaju koordinatni sustav koji je određen trima kristalografskim osima (a,b i c) i trima pripadnim kutovima između osi (,  i )


Koordinatni sustav


Odsječci na osima (ovisno o simetriji) mogu i ne moraju biti jednaki.

Sva tri kuta mogu biti prava

Dva kuta mogu biti prava, a jedan različit

Sva tri kuta mogu biti različita

Kristalni sustavi


Kristalni sustavi

Danas je poznato oko 3000 minerala kristalne građe, ali po obliku elementarne ćelije svi oni se mogu svrstati u sedam kristalnih sustava:

  • Kubični sustav

  • Tetragonski sustav

  • Rompski sustav

  • Heksagonski sustav

  • Trigonski sustav/romboedarski

  • Monoklinski sustav

  • Triklinski sustav


Ako su sva tri odsječka jednaka i sva tri kuta prava sustav se naziva kubičnim.

1. Kubični sustav


1. Kubični sustav

Pirit - FeS2


1. Kubični sustav

Još jedan kristal pirita


1. Kubični sustav

Srebro - Ag


1. Kubični sustav

Zlato - Au


1. Kubični sustav

Galenit - PbS


1. Kubični sustav

Sfalerit - ZnS


1. Kubični sustav

Halit - NaCl


1. Kubični sustav

još jedan kristal NaCl


1. Kubični sustav

Fluorit – CaF2


1. Kubični sustav

Magnetit – Fe2O3


1. Kubični sustav

Analcim – NaAlSi2O6·H2O


Ako su dva odsječka jednaka a treći dulji ili kraći od njih i sva tri kuta prava sustav se naziva tetragonskim.

2. Tetragonski sustav


2. Tetragonski sustav

Cirkon – ZrSiO4


2. Tetragonski sustav

Halkopirit – CuFeS2


2. Tetragonski sustav

Urea – CO(NH2)2


2. Tetragonski sustav

Vulfenit – Pb[MoO4]


2. Tetragonski sustav

Vezuvijan – Ca10(Mg,Fe)2Al4[(OH)4|(SiO4)5(Si2O7)2]


Ako su svi odsječci različitih duljina i sva tri kuta prava sustav se naziva rompskim (ortorompskim)

3. Rompski (ortorompski) sustav


3. Rompski sustav

Aragonit –CaCO3


3. Rompski sustav

Rompski sumpor– S


3. Rompski sustav

Jod – I2


3. Rompski sustav

Barit – BaSO4


3. Rompski sustav

Topaz – Al2SiO4F2


3. Rompski sustav

Antimonit – Sb2S3


3. Rompski sustav

Bakrov(II) klorid dihidrat – CuCl2·2H2O


4. Heksagonski sustav

  • Ako su dva odsječka jednaka a treći dulji ili kraći od njih i dva kuta prava a treći je 120˚ sustav naziva heksagonskim


4. Heksagonski sustav

Beril – Al2Be3[Si6O18]


4. Heksagonski sustav

Korund – Al2O3


4. Heksagonski sustav

Apatit – Ca5(PO4)3F


4. Heksagonski sustav

Piromorfit - Pb5(PO4)3Cl


5. Trigonski/romboedarski sustav

  • Ako su sva tri odsječka jednaka i svi kutovi jednaki ali n pravi, tada je sustav trigonski ili romboedarski


5. Trigonski (romboedarski) sustav

Kalcit– CaCO3


5. Trigonski (romboedarski) sustav

Prustit – Ag3AsS3


5. Trigonski (romboedarski) sustav

Hematit – Fe2O3


5. Trigonski (romboedarski) sustav

Kremen ili kvarc– SiO2


5. Trigonski (romboedarski) sustav

još jedan kristal kvarca


6. Monoklinski sustav

  • Ako su svi tri odsječka različitih duljina i dva kuta prava a treći može biti koji, tada je sustav monoklinski


6. Monoklinski sustav

Gips – CaSO4·2H2O


6. Monoklinski sustav

monoklinski sumpor, S


6. Monoklinski sustav

još jedan kristal gipsa


6. Monoklinski sustav

Arsenopirit – FeAsS


6. Monoklinski sustav

Auripigment – AsS2


6. Monoklinski sustav

Azurit – Cu3 (CO3)2 (OH)2


6. Monoklinski sustav

Još jedan kristal azurita


6. Monoklinski sustav

Malahitit – Cu2 CO3(OH)2


6. Monoklinski sustav

još jedan kristal malahita


6. Monoklinski sustav

Vivijanit – Fe2 (PO4)2·8H2O


6. Monoklinski sustav

Vavelit – Al3(PO4)2(OH)3·5H2O


6. Monoklinski sustav

Volframit – (Fe,Mn)WO4


6. Monoklinski sustav

Epidot – Ca2(Fe,Al)Al2(SiO4)(Si2O7)O(OH)


6. Monoklinski sustav

Muskovit – KAl2[(OH,F)2|AlSi3O10]


6. Monoklinski sustav

Adular – K[AlSi3O8]


7.Triklinski sustav

  • Ako su svi odsječci različitih duljina i svi kutovi različiti tada je sustav triklinski


7. Triklinski sustav

Modra galica – CuSO4·5H2O


7. Triklinski sustav

Još jedan kristal modre galice


7. Triklinski sustav

Disten ili kianit - Al2(SiO4)O


7. Triklinski sustav

Još jedan kristal distena ili kianita


7. Triklinski sustav

Albit - Na[AlSi3O8]


7. Triklinski sustav

Još jedan kristal albita


Literatura

Martin Šoufek: Svijet minerala, Školska knjiga Zagreb i Hrvatski prirodoslovni muzej, 1991. Aleksandra Habuš - Vera Tomašić: OPĆA KEMIJA 1, udžbenik za prvi razred gimnazije, Profil International Zagreb, 6.izdanje, 2012.http://webmineral.com/


  • Login