1 / 21

NACIONALNE MANJINE I FONDOVI EU

NACIONALNE MANJINE I FONDOVI EU. SKENIRANJE JEDNAKOSTI, Vukovar, 30. kolovoza 2011. ZAŠTO FONDOVI EU. Na što će se Savjet ove godine najviše fokusirati?

brent
Download Presentation

NACIONALNE MANJINE I FONDOVI EU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. NACIONALNE MANJINE I FONDOVI EU SKENIRANJE JEDNAKOSTI, Vukovar, 30. kolovoza 2011.

  2. ZAŠTO FONDOVI EU • Na što će se Savjet ove godine najviše fokusirati? • Smatramo da je potrebna daljnja edukacija svih manjinskih sudionika u javnom i političkom životom. U vijeća će nakon izbora doći neki novi ljudi i pomoći ćemo im da nauče kako će konzumirati prava iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Obećali smo i drugi važni segment edukacije koji se tiče upućivanja udruga nacionalnih manjina na europske fondove. Ulaskom Hrvatske u EU smanjivat će se udio državnih proračunskih sredstava, a povećavati potreba za ulaskom u EU-fondove. Na početku djelovanja Savjeta, znači prije devet godina, imali smo na raspolaganju 20-ak milijuna kuna proračunskog novca, a lani smo unatoč krizi raspodijelili više od 40-ak milijuna kuna. Aleksandar Tolnauer, Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Manjinski forum, lipanj 2011, str.5.

  3. NACIONALNE MANJINE U EU Od ekonomske zajednice, preko Kopenhagena (1993) do Lisabona (1/12/2009) Kopenhagenški kriteriji: tri skupine uvjeta koje su države kandidatkinje dužne ispuniti • Prvi uvjet (politički): stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava kao i prava manjina te prihvaćanje političkih ciljeva Unije. • Drugi uvjet (gospodarski ): postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva i sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s tržišnim pritiscima unutar EU. • Treći uvjet (pravni ): usvajanje cjelokupne pravne stečevine Unije. Ovaj uvjet uključuje sposobnost preuzimanja svih obveza koje proizlaze iz članstva, uključujući provedbu ciljeva političke, ekonomske i monetarne Unije. • Ovi kriteriji premašuju dužnost nediskriminiranja: uz zahtjev državama kandidatkinjama o“poštovanju i zaštiti manjina” nalaže se “afirmativna akcija kako bi se zaštitili njihovi očekivani interesi”. • Problemi: dvostruki kriteriji (članice, kandidatkinje...) • Lisabonski ugovor, članak 2 nabraja vrijednosti na kojima se temelji EU: “Unija je utemeljena na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Ove su vrijednosi zajedničke državama članicama u društvu u kojemu prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost između žena i muškaraca.”

  4. (Anti)diskriminacija • Skup načela koja državljanima Unije osiguravaju jednaku pravnu zaštitu od diskriminacije na razini Unije i u zemljama članicama. • Dvije direktive (2000) za zaštitu državljana Europske unije od diskriminacije na temelju rase i etničkog podrijetla (Direktiva o rasnoj jednakosti- zabranjuje izravnu ili neizravnu diskriminaciju u područjima kao što su zapošljavanje, obrazovanje, socijalna i zdravstvena zaštita te pristup uslugama i proizvodima), kao i na temelju vjeroispovijesti, vjerske pripadnosti, invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije (Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju). • Mogućnost poduzimanja dodatnih mjera u svrhu ostvarenja faktičke jednakosti diskriminiranih skupina građana (tzv. affirmative action). • Istraživanje Ureda pučkog pravobranitelja (2009) potvrdilo je da u hrvatskom društvu postoji socijalna distanca prema nekim etničkim skupinama. Jedna četvrtina ispitanih izjavila je da je iskusila diskriminaciju, a više od polovice pripadnika nacionalnih manjina u ispitivanom uzorku tvrdi da je osobno doživjelo neki oblik diskriminacije. Ispitanici koji su prijavili diskriminatorno ponašanje neke od javnih službi navode svoju etničku pripadnost i podrijetlo kao čestu osnovu diskriminiranja. • Recentne studije: Institut Ivo Pilar, UNDP i Ured za nacionalne manjine

  5. PROGRAMI I FONDOVI EU • IPA (Instrument for Pre-Accession assistance) Osnovni su ciljevi programa IPA potpora državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU te provedbi usklađenih propisa, kao i u pripremama za korištenje fondova koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju kao državi članici Unije (strukturni i poljoprivredni fondovi, Kohezijski fond) • Europski regionalni razvojni fond • Kohezijski fond • Europski socijalni fond • Program za cjeloživotno učenje • Mediji • Kultura • Mladi na djelu • Europa za građane • Okvirni program za konkurentnost i inovacije • Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj • Drugi program djelovanja Zajednice na području zdravstva • Financijski instrument za civilnu zaštitu • PROGRESS , program zapošljavanja i socijalne solidarnosti

  6. STRUKTURA UPRAVLJANJA FONDOVIMA EU U RH

  7. TEMELJNI DOKUMENTI • Strateški okvir za razvoj 2006.- 2013; pokriva najviše područja na koje se instrumenti, mjere i akcije razvojne politike trebaju odnositi. Usvojen u kolovozu 2006. godine, SOR predstavlja krovni strateški razvojni dokument na temelju kojega se izrađuju sve buduće sektorske strategije. Dokument definira glavni strateški cilj za razdoblje 2006. - 2013. kao rast i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj državi XXI. stoljeća • Nacionalni strateški referentni okvir, krovni je strateški dokument za programiranje strukturnih fondova EU i Kohezijskog fonda po pristupanju Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske Unije. • NSRO je usko povezan s drugim strateškim dokumentima: SRO, Okvir za usklađenost strategija 2007.-2013. (izrađen kao krovni dokument za Operativne programe komponenti III i IV programa IPA), Pretpristupni ekonomski program, Smjernice ekonomske i fiskalne politike, Strategija Vladinih programa za razdoblje 2010.-2012. • Višegodišnji indikativni planski dokument2011-2013 (IPA i Višekorisnička IPA)

  8. TEMELJNI DOKUMENTI • OP „Promet“: Ministarstvo prometa, mora i infrastrukture • OP „Okoliš i energetika“: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva • OP „Regionalna konkurentnost“: MINGORP • OP „Razvoj ljudskih potencijala“: MINGORP • OP „Razvoj upravnih sposobnosti“:Ministarstvo uprave • Regionalne i županijske razvojne strategije (2011-2013) • Sudjelovanje manjinskih institucija ? • Potrebno znati barem dio stručne terminologije, kako bi se prepoznale svoje potrebe u ciljevima i prioritetima fondova i programa EU, strateškim i drugim dokumentima • Ne mora nužno biti eksplicitno navedena diskriminacija-tražiti druge ključne termine, primjerice, socijalno uključivanje- (nacionalne manjine se izrijekom rijetko ili uopće ne navode u Nacionalnom strateškom referentnom okviru i Operativnim programima, pa čak (n)i u regionalnim operativnim programima)

  9. PRIMJER: IPA IV • IPA IV. komponenta Razvoj ljudskih potencijala • Temelji se na Operativnom programu Razvoja ljudskih potencijala na području zapošljavanja, socijalne uključenosti i obrazovanja. Tijelo nadležno za Operativni program je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), a za pojedine mjere odgovorni su MINGORP, MZSS i MZOŠ. • Hrvatski zavod za zapošljavanja (HZZ, Odjel za financiranje i ugovaranje projekata EU) i Agencija za strukovno obrazovanje (Odjel za financiranje i ugovaranje IPA programa) zaduženi za provedbu odnosno ugovaranje. U uvjetima decentraliziranog sustava provedbe EU projekata, Delegacija Europske unije zadržala je ulogu prethodnog (ex-ante ) odobrenja postupaka natječaja i ugovaranja, korisničke institucije izrađuju Upute za prijavitelje/Opise posla/Tehničke specifikacije, dok su za izradu natječajne dokumentacije odgovorna provedbena tijela. Prioriteti: • Područje socijalne uključenosti -  www.hzz.hr/dfc/, www.mingorp.hr, www.mzss.hr • Jačanje socijalnog uključivanja osoba u nepovoljnom položaju - www.aso.hr, www.mzos.hr, www.mingorp.hr • Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada - www.hzz.hr/dfc, www.mingorp.hr

  10. PRIMJERI OSTALIH DOSTUPNIH PROGRAMA EU • Program Kultura 2007-2013razvoj kulturne politike EU i promicanje zajedničke kulturne vrijednosti u cilju unaprijeđenja zajedničke kulturne baštine svih europskih naroda. • Mladi na djelu (Youth in Action)program EU namijenjen mladima i organizacijama aktivnim u radu s mladima s ciljem promicanja aktivnog (europskog)građanstva mladih, razvijanja solidarnosti, promicanja tolerancije među mladima, poticanja uzajamnog razumijevanja među mladima iz različitih zemalja, razvijanja kvalitetnih sustava potpore aktivnostima mladih i mogućnostima organizacijama civilnog društva na polju mladih. • Program PROGRESS potpora dosezanju ciljeva Unije na području zapošljavanja, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti u skladu sa Socijalnom agendom, dok se aktivnosti  većinom odnose na oblike informiranja i analiziranja politika i razvoja. Koordinator cjelokupnog programa je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), dok su za pojedine komponente odgovorni: • Zapošljavanje: MINGORP, Hrvatski zavod za zapošljavanje • Socijalna zaštita i uključivanje: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi • Uvjeti rada: MINGORP • Raznolikost i borba protiv diskriminacije: Ured za ljudska prava VRH • Ravnopravnost spolova: Ured za ravnopravnost spolova

  11. PRIMJERI RELEVANTNIH NATJEČAJA - URED ZA UDRUGE • IPA 2008      -       Jačanje kapacitete organizacija civilnog društva za praćenje provedbe Acquisa - Shema bespovratnih sredstava za područja: borba protiv korupcije, prava na dostupnost informacija i otvorenosti, odgovornosti javnih administrativnih institucija; Anti-diskriminacijske strategije i usklađivanja s Pravnom stečevinom EU; Održivo upravljanje prirodnim izvorima i regionalni održivi razvoj u urbanim i ruralnim područjima. • IPA 2009       -     Jačanje održivosti i razvoj organizacija civilnog društva kao pro-aktivnih društvenih dionika pri provedbi pravne stečevine EU - Shema bespovratnih sredstava u područjima: Programi pružanja inovativnih socijalnih usluga u područjima od posebne državne skrbi; Praćenje i zagovaranje na području demokratizacije, ljudskih prava, integracije manjina i održivog povratka prognanika u područjima od posebne državne skrb • Slični natječaji očekuju se i za IPA 2010, 2011...

  12. VRSTE UGOVORA BESPOVRATNA SREDSTVA (GRANTOVI) • izravno financiraju neprofitne aktivnosti krajnjih korisnika • korisnici sami razvijaju projektni prijedlog i mogu imati partnere na projektu • korisnici gotovo uvijek sufinanciraju projekt (5% – 50%) • nije dozvoljeno stvaranje profita već se pokrivaju samo troškovi nastali tijekom provedbe projekta • poziv na dostavu prijedloga projekata – u zadanom roku (cca 60 dana) prijava prijedloga projekata i podnošenje cjelokupne natječajne dokumentacije sa svim obrascima potrebnim za prijavu projekata • dodjela bespovratnih sredstava provodi se u skladu s pravilima i procedurama Praktičnog vodiča kroz procedure ugovaranja pomoći Europske zajednice trećim zemljama (PRAG) • za svaki natječaj određena su područja djelovanja, ciljane skupine, prihvatljivi prijavitelji, minimalni i maksimalni iznos koji se dodjeljuje za pojedini grant, traženi postotak sufinanciranja, postupak i kriteriji za ocjenjivanje projektnih prijedloga te vremenski okvir za provedbu natječaja i odabranih projekata

  13. PRIMJERI NATJEČAJA - PREKOGRANIČNI PROGRAMI • IPA prekogranični program Mađarska-Hrvatska usmjeren je na poticanje uravnoteženog održivog razvoja pograničnih područja RH i Mađarske kroz uspješno upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom te intenzivne društveno-gospodarske odnose. Prioriteti za dodjelu sredstava su: održivi razvoj i turizam, razvoj gospodarstva i ljudskih kapaciteta i tehnička pomoć. • Opći ciljevi Prekograničnog programa Hrvatska-Srbijasu poticanje raznolikosti i poboljšanja stanja u regionalnom gospodarstvu na za društvo i okoliš, održiv način i izgradnja kapaciteta lokalnih, regionalnih i državnih institucija za upravljanje programima EU, dok su prioriteti natječaja: održivi gospodarski razvoj i tehnička pomoć. • Cilj Prekograničnogprograma Hrvatska-Bosna i Hercegovina je poduprijeti osnivanje prekograničnih mreža i partnerstava te razvoj zajedničkih prekograničnih aktivnosti kako bi se revitaliziralo gospodarstvo, zaštitila priroda i okoliš te povećala socijalna kohezija i izgraditi sposobnost lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija radi upravljanja programima EU i pripremiti ih za upravljanje budućim prekograničnim programima u okviru strukturnih fondova EU uz sljedeće prioritete: stvaranje zajedničkog privrednog prostora, poboljšana kvaliteta života i socijalna kohezija i tehnička pomoć

  14. NACIONALNE MANJINE I FONDOVI EU MOGUĆNOSTI SUDJELOVANJA: • REGIONALNA / LOKALNA SAMOUPRAVA • VIJEĆA NACIONALNIH MANJINA • MANJINSKE UDRUGE • POJEDINCI, PRIPADNICI NACIONALNIH MANJINA DOSADAŠNJA PRAKSA: • IZRAVNO SUDJELOVANJE VIJEĆA U SURADNJI S PARTNERIMA • MANJINSKE UDRUGE U SURADNJI S DRUGIMA (postoje primjeri, analiza MinorityRights Group,Ured za nacionalne manjine) • OSTALE UDRUGE I INSTITUCIJE U KORIST MANJINA (najčešći model, nedostupnost podataka)

  15. NACIONALNE MANJINE I FONDOVI EU NAČINI SUDJELOVANJA: • U IZRADI STRATEŠKIH /PROGRAMSKIH DOKUMENATA NA SVIM RAZINAMA (PRIMJERICE ODREĐIVANJE CILJEVA, MJERA, INDIKATORA) • U PRIPREMI PROJEKATA • U PROVEDBI PROJEKATA • U MONITORINGU I EVALUACIJI PROJEKATA

  16. UOBIČAJENE GREŠKE • PRVI DIO – ADMINISTRATIVNA PROVJERA • 10 % nije prihvaćeno u daljnji postupak zbog administrativnih grešaka - nepotpisana partnerska izjava, - u sporazumu između prijavitelja projekta nije naveden naziv projekta , - dio obrasca u kojem se opisuju prijavitelji projekta nije u cijelosti ispunjen - neusklađenost podataka unutar obrasca (broj partnera u projektu, ukupna vrijednost prijedloga projekta), - proračun prijedloga projekta nije potpisan i pečatiran, - elektronska verzija prijave projekta nije priložena, - nedostaje dio proračunskih tablica, najčešće obrazloženje troškova. (izvatci iz komentara na prvi natječajni krug prekograničnog programa RH-RS)

  17. UOBIČAJENE GREŠKE DRUGI DIO – OCJENJIVANJE KVALITETE PROJEKTA • “ selection criteria”: procjena financijskog i operativnog kapaciteta predlagatelja Kod financijskog i provedbenog kapaciteta ocjenjuje se iskustvo u upravljanju projektima na relevantnom području, stručnost aplikanata i partnera u odobranom području, njihovi kapaciteti za upravljanje te stabilnost i dostatnost izvora financiranja • u nekim slučajevima navedeno je iskustvo u vođenju projekata čija je vrijednost višestruko manja od vrijednosti prijavljenog prijedloga projekta, • prijavitelji često imaju premalo ili uopće nemaju iskustva u provođenju projekata koje su financirali međunarodni donatori • godišnji promet prijavitelja projekata malen je u odnosu na ukupnu vrijednost projekta. • Najčešći problem: nedostatak iskustva i nedovoljno osoblja koje je stalno zaposleno ili koje radi puno radno vrijeme. Takav nedostatak prijavitelji mogu ublažiti, na primjer, tako da za projekt odaberu partnere koji imaju dovoljno iskustva i kapaciteta za provedbu projekta, a ne partnere koji imaju slične nedostatke.

  18. DRUGI DIO – OCJENJIVANJE KVALITETE PROJEKTA b) “award criteria”: procjena kvalitete projekta u smislu relevatnosti za ciljeve programa, metodologije, učinkovitosti, isplativosti i održivosti • Primjenjivost za postizanje ciljeva i prioriteta objavljenog poziva te ima li dodanu vrijednost, poput promicanja rodne ravnopravnosti i jednako dostupnih prilika. Koliko je prijedlog projekta prikladan odgovor na potrebe i ograničenja u odabranom području djelovanja, pri čemu treba izbjegavati preklapanja projekata ali je sinergija s drugim inicijativama DEU poželjna. Jasno definirane i strateški odabrane ciljane skupine, s jasno definiranim potrebama i rješenjima za ciljane skupine s obje strane granice. Istinska prekogranična suradnja te, jasna prekogranična dobrobit predloženih aktivnosti. . • nedovoljno jasno definirane ciljane skupine i krajnji korisnici; samim time analiza njihovih potreba nije kvalitetna: postavlja se pitanje za koga se radi projekt, odnosno je li se dovoljno kontaktiralo s ciljanim skupinama i krajnjim korisnicima tijekom pripreme prijedloga projekta • nedovoljno jasno definirane potrebe i ograničenja ciljanih skupina; osim samog spominjanja korisnika i ciljanih skupina te ostalih dionika potrebno je osvrnuti se i na njihovu ulogu u projektu kao i na utjecaj koji će projekt imati na njih • korištenje neprovjerenih podataka za društveno-gospodarske pokazatelje ili potpuni nedostatak takvih konkretnih podataka • nedovoljan opis aktivnosti, ciljeva, rezultata te ciljanih skupina; ili, suprotno, dugačak ali preopćenit opis koji objašnjava široku društvenu i gospodarsku pozadinu, ali bez navođenja konkretnih projektnih ciljeva te aktivnosti i rezultata zbog čega projektna ideja i sadržaj prijedloga projekta ostaje nejasan

  19. Umjesto zaključka • Poštena (pr)ocjena i ulaganje u izgradnju vlastitih kapaciteta • Aktivizam (ulaganje napora) • Sudjelovanje u kreiranju javnih politika, ali i njihovoj provedbi i evaluaciji-primjer Općih načela uključivanja Roma • Suradnja: horizontalna i vertikalna (regionalna/ lokalna samouprava, interesne skupine, druga vijeća i koordinacije vijeća, udruge) • Antidiskriminacija: Ured pučkog pravobranitelja kao središnja institucija • Primjer prepoznate potrebe: suradnja Ureda pučkog pravobranitelja – lokalnih vijeća nacionalnih manjina –udruga, s ciljem uspostave djelotvornog sustava za nadzor i registraciju pritužbi na povrede ljudskih prava (uz mogućnost rješavanja, pravne pomoći itd)

  20. Poveznice • Ured za udruge http://www.uzuvrh.hr/defaulthrv.aspx • SAFU http://www.safu.hr/ • SDURF http://www.strategija.hr/ • Ured za nacionalne manjine http://www.nacionalnemanjine.vlada.hr/ • Savjet za nacionalne manjine http://www.nacionalne-manjine.info/; http://www.savjet.nacionalne-manjine.info/ • Ured pučkog pravobranitelja http://www.ombudsman.hr/ • Delegacija Europske unije u RH http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr

  21. SKENIRANJE JEDNAKOSTI HVALA NA POZORNOSTI aleksadokic@yahoo.com

More Related