Prof.dr. sc. Vidoje Vujić

1. NOVA POSLOVNA FILOZOFIJA Prof.dr. sc. Vidoje Vujić

2. TEMATSKA PODRUČJA • DRUŠTVENE I PROFESIONALNE PROMJENE POČETKOM 21. STOLJEĆA • NOVE PRIVREDNE INDUSTRIJE I OBILJEŽJA DRŠTVA ZNANJA • NOVA PRAVILA I PODRUČJA RADNOG ANGAŽIRANJA • PREDUZETNIČKO UPRAVLJANJE I PRILAGODBA PROMJENAMA

3. DRUŠTVENE I PROFESIONALNE PROMJENE POČETKOM 21. STOLJEĆA ·ekspanzija znanosti i obrazovanja · informatizacija većine poslova · decentralizacija i regionalizacija · stvaranje partnerskih odnosa i civilnog društva ·novi modeli organizacijskog ustroja · promjena navika, karaktera rada i zanimanja · razumno korištenje raspoloživih resursa · odanost zakonitosti i etici, a ne politici · timski rad i koordinacija djelovanja · selektivnost u zapošljavanju i fleksibilnost rada · kvaliteta i zadovoljstvo zainteresiranih strana

4. SOCIJALNE OVISNOSTI I POJAVE PUŠENJE KAVA ALKOHOL SEDATIVI RASTAVE BRAKOVA KRIMINALITET SUDSKI PROCESI SAOBRAĆAJNE NEZGODE POVREDE NA RADU DROGA DIJABETES UBOJSTVA I SAMOUBOJSTVA

5. Materijalna imovina oprema i strojevi gotovi proizvodi nekretnine obrtna sredstva ljudski kapital (Nematerijalna imovina) intelektualni kapital (kvaliteta kadrova) strukturni kapital (org. ustroj, upravljanje procesima i odnosima) tržišni kapital (korisnici i dobavljači) UPRAVLJANJE POSLOVNIM SUSTAVOMImovina poduzeća

6. NOVE PRIVREDNE INDUSTRIJE • Informatička – softverska industrija • Farmaceutska industrija • Zdravstvena industrija • Obrazovna industrija • Industrija zabave i doživljaja • Financijska industrija • Nano materijali i tehnologije • Zelena industrija i eko proizvodi • Turistička industrija

7. Nova pravila i područja radnog angažiranja mladihVeći pomaci u razvitku poduzetništva i porastu zapošljavanja vezani su uz prijelaz iz agrarne u industrijsku, a iz ove u digitalno - informatičko doba i društvo znanja.

8. AGRARNO DOBA Agrarno doba počinje u ranom srednjem vijeku i traje do Kolumbovog otkrića Amerike 1492., godine. U agrarnom dobu važila su slijedeća pravila: • 10% bogatih plemića bili su vlasnici 90% posjeda zemlje, • na cijeni je bila plodna zemlja i muljevite ravnice, • kmetovi i seljaci su obrađivali zemlju plemića i ništa nisu imali osim hrane i podmirenja osnovnih životnih potreba, • novac i financijska pismenost za njih nije značilo ništa.

9. INDUSTRIJSKO DOBA • Prije cca 500 godina, kada je Kolumbo otkrio Ameriku, nastaje novo doba u kojem dolazi do bitnih promjena: • VREMENA SU SE PROMIJENILA. • PRAVILA SU SE PROMIJENILA. • Plodna zemlja za poljoprivrednu obradu odjednom je izgubila svoju vrijednost. • Bogatstvo se prebacuje na vlasnike zgrada i kamenitu zemlju koja nije bila za poljoprivrednu obradu već za izgradnju zgrada i industrijskih hala. • U industrijskom dobu ljudi se pretežno zapošljavaju i rade cijeli život u jednoj tvrtki. • Nastala su nova pravila. DRŽAVA, TVRTKA i SINDIKAT svakom zaposleniku su garantirali: • REDOVITU PLAĆU, • SOCIJALNO OSIGURANJE • PENZIJU DO KRAJA ŽIVOTA.

10. INDUSTRIJSKO DOBA • U industrijskom dobu ljudi nisu morali «misliti na sutra», za njih je MISLILA DRŽAVA. • U industrijskom dobu roditeljski savjet djeci, kao pravilo, je bio: «IDI U ŠKOLU, STUDIRAJ, DOBRO UČI I NAĐI DOBAR I SIGURAN POSAO». Standard i kvaliteta života većine ljudi u industrijskom dobu znatno je porastao. • Financijsko pravilo 90:10 i dalje je ostalo. Kontrola ukupnog bogatstva je kod 10% ljudi.

11. INFORMATIČKO DOBA • Padom berlinskog zida 1989. godine i pojavom «World Wide Web»-a (www), nastaje novo, INFORMATIČKO DOBA. • Dolazi do bitnih promjena: • VREMENA SU SE PROMIJENILA. • PRAVILA SU SE PROMIJENILA • U informatičkom dobu ništa nije tako moćno kao ideja čije je vrijeme došlo.

12. INFORMATIČKO DOBA • Po prvi puta u povijesti, pravilo bogatstva 90:10 više ne funkcionira. • Više nije potreban novac da se stvori bogatstvo. • Bogatstvo i novac postaje IDEJA. • Danas više ne vrijedi roditeljski savjet djeci: «IDI U ŠKOLU, STUDIRAJ, DOBRO UČI I NAĐI DOBAR I SIGURAN POSAO». • Vrijedi NOVO ZNANJE koje se sastoji iz: • VIZIJE ŽIVOTNE I RADNE KARIJERE, • OSOBNE ODGOVORNOSTI I UPORNOSTI, • SPOSOBNOSTI, • HRABROSTI, • KREATIVNOSTI, • LUCIDNOSTI, • PODNOŠENJA RIZIKA.

13. INFORMATIČKO DOBA • Danas DRŽAVA, TVRTKA I SINDIKAT nikome ne jamči: • ni STALAN POSAO, • ni STALNU PLAĆU, • ni SOCIJALNU SKRB, • niti PENZIJU DO KRAJA ŽIVOTA. • ŠTO SADA RADITI?IMA LI IZLAZA? Ako naučimo i prihvatimo novu poslovnu filozofiju: • NOVOG RADNOG ANGAŽIRANJA • NOVIH POREZA • KREDITA • KAMATA • ŠTEDNJE • PODUZETNIČKOG RAZVOJA ONDA IMA IZLAZA!

14. KVADRATURA RADNOG ANGAŽIRANJA U kvadrantu «Z» nalaze se zaposlenici koji rade u nekoj tvrtki, ustanovi ili instituciji.U kvadrantu «S» nalazi se osobe, u svom obrtu, ordinaciji, agenciji, ili drugoj pravnoj osobi.U kvadrantu «P» nalaze se poduzetnici u svojim tvrtkama, dioničkim društvima i slično.U kvadrantu «U» nalaze se ulagači koji svoj zarađeni novac ulažu u nekretnine, dionice i vrijednosne papire. Za njih kažemo da oni ne rade, za njih radi njihov novac.

15. Za sve nas nije važno što radimo i čime se bavimo, važno je kako ostvarujemo svoje prihode. • Svoje prihode, svaki od nas, možemo ostvarivati u više kvadranta. Recimo, jedan kuhar mogao bi istovremeno raditi u hotelu kao «Z», u svom restoranu kao «S», biti suvlasnik neke tvrtke kao «P» i ulagati svoj zarađeni novac kao «U» . • Važno je iz koga kvadranta nam dolazi većina zarade.

16. Studenti i mladi zaposlenici o ovome ne razmišljaju. Misle: «Ne moram brinuti za budućnost, još sam mlad». • U mladosti žive dobro jer su mladi, pametni i privlačni. Ali godine dolaze i prolaze, a danas nitko nikome ne garantira ni STALNO RADNO MJESTO, ni PLAĆU, ni SOCJALNO OSIGURANJE, niti PENZIJU DO KRAJA ŽIVOTA.

17. Veliki je problem što ljudi s lijeve strane kvadranta ne mogu vidjeti što rade ljudi s desne strane kvadranta, dok ljudi s desne strane dobro znaju što rade oni na lijevoj strani. • Većina ljudi, iz straha, ne želi se upuštati u kvadrante «P» i «U». Ti ljudi u principu neće krenuti dok SVA SVJETLA NA SEMAFORIMA NE BUDU ZELENA. Zato oni nikada niti ne krenu, niti što u životu ostvare. • Tajna znanja je u tome da djelujemo u više od jednog kvadranta. Ono što se NALAZI U NAŠOJ GLAVI, to će se naći i u našim rukama.

18. PODUZETNICI U PROTEKLIH 100 GODINA INDUSTRIJSKOG DOBA Ukupno bogastvo: 8,2 milijardi $

19. NAJBOGATI PODUZETNICI U RAZDOBLJU 2001 DO 2010 GODINE U INFORMATIČKOM DOBU Ime Starost Bogatstvo Biznis • Bill Gates 38 27,0 milijardi $ kompjuterski programi • Michael Dell 3421,5 milijardi $ kompjuterski programi • Jeff Bezos 35 5,7 milijardi $ internet • Ted Wait 36 5,4 milijardi $ kompjuterski programi • Piere Omidyar32 3,7 milijardi $ internetska prodaja • David Filo 33 3,1 milijardi $ internet pretraživač • David Yang 30 3,0 milijardi $ internet pretraživač • Henry Nicholas39 2,4 milijardi $ internetska oprema • Rob Glaser 37 2,3 milijardi $ internetske mreže • Scott Blum 35 1,7 milijardi $ internetska prodaja • Jeff Skoll 33 1,4 milijardi $ internetska prodaja • John Schattner37 403 milijuna $ prodaja pizza • Master P. 29 361 milijuna $ glazbenik • Michael Jordan36 357 milijuna $ košarkaš Ukupno bogatstvo: 78,3 milijardi $

20. POREDAK NAJBOGATIJUH NA POČETKU 2014. Ova skupina milijardera ima 480 milijardi. Njih nazivaju EKONOMSKO KRDO.

21. EKONOMSKO KRDO • EKONOMSKO KRDO dnevno u eteru elektronski vrti od 5 do 10 milijardi $. • Jednim “klikom” miša mogu prebaciti svoj kapital iz jedne zemlje u drugu, ekonomski je uništiti ili uzdignuti. • Ekonomska moć KRDA danas je jača od VEĆINE DRŽAVA u svijetu. • Pravilo bogatstva 10:90 nam govori da 10% ljudi zarađuje 90% novca: • 10% glumaca zarađuje 90% novca. • 10% sportaša zarađuje 90% novca. • 10% glazbenika zarađuje 90% novca, itd. • Bogati postaju sve bogatiji, a siromašni i srednja klasa sve siromašniji.

22. OBILJEŽJA GLOBALNIH PROMJENA • Odlučujuću ulogu poprima znanje i nove tehnologije • Mjesto i uloga čovjeka u proizvodnom procesu se mijenjaju • Fizički rad ustupa mjesto umnom djelovanju • U proizvodnom procesu sve više dominiraju samokontrola, timski rad, projektiranje, programiranje • Znanost i informatička tehnologija prodiru u gotovo svaku djelatnost u društvu

23. PRILAGODBA JE NUŽNA ZA PREŽIVLJAVANJE “Svi misle da je potrebno mijenjati svijet ali nitko pritom ne misli da treba mijenjati sebe.” Ne preživljava najjača vrsta,niti najinteligentnija, već ona koja najbolje odgovara na promjene. Charles Darwin

24. SVI MORAMO TRČATI U DRUŠTVO ZNANJA Svejedno jesi li lav ili gazela, svakog jutra kad izađe sunce moraš trčati.

25. UPRAVLJANJE PROMJENAMA

26. Filozofija upravljanja promjenama

27. GLOBALNI TRENDOVI PODUZETNIŠTVA I EKONOMIJE ZNANJA • od industrijskog društva do društva znanja • od učenja od prošlosti do učenja od budućnosti • od obrazovanja za zvanje do obrazovanja za znanje • od specijalističkog do holističkog obrazovanja • od rada i kapitala do informacije i znanstvene komunikacije • od društva nejednakih do zajednice jednakih • od razdvojenih naroda do globalnog zajedništva • od suprotstavljenih država do ujedinjenog čovječanstva • od hijerarhije dijelova do umreženog totaliteta • od posjedovanja dobara do čovjekova zadovoljstva

28. ZAKLJUČAK • ŽIVOT JE ONAKAV KAKVIM GA SAMI NAPRAVIMO • NE ČEKAJTE DRUGE DA VAM NEŠTO POKLONI • SVAKI DAN RADITE I INOVIRAJTE SVOJE ZNANJE • MISLITE POZITIVNO I NE GLEDAJTE TAMO GDJE NE ŽELITE IĆI • BUDITE SRETNI, PROAKTIVNI I ZADOVOLJNI U 21 STOLJEĆU

29. HVALA NA PAŽNJI  vvujic@fthm.hr