Najpoznatije životinje prašume

1. Najpoznatije životinje prašume Prašuma, što doslovno znači 'stara šuma' , tip je vegetacije kojim se nazivaju one šume koje su se od svog nastanka razvijala uz malo (sekundarne) ili bez utjecaja čovjeka (primarne)

2. Bogatstva prašume: • Tropske prašume podržavaju veliku raznolikost živih organizama na svijetu. Iako prašume zauzimaju manje od 2% površine na Zemlji, prašume udomljuju više od 50% biljaka i životinja na svijetu.

3. Mjesta na kojima prevladavaju prašume

4. Uvjeti prašume i prašumska klima Uvjeti prašume Prašumska klima • U tropskim krajevima i njihovim prašumama, kiše su vrlo obilne. Najveća prašuma na svijetu je tropska Amazonija, velika kao Europa, daje 40% zemaljskog kisika. Na području prašuma uvjeti su slabi zbog kiše koja ponekad napravi poplavu i tlo učini neplodnim.Tamo ujedno prevladava prašumska klima.Ima ponekad i zagušujući zrak zbog truljenja biljaka.Iako pada puno kiša ta voda nije pitka,ali zato ima vode i za piće.Tamo je i sunce i kiša,ali većinom kiša zbog visokih temperatura . • Prašumska klima nalazi se od ekvatora do otprilike 10-12 stupnjeva južne i sjeverne geografske širine. Na područjima s prašumskom klimom rastu prašume ili tropska kišna šuma. Dijele se na takozvane "katove". Prašume čine vazdazeleno drveće (koje je katkad više od 50 m), lijane, puzavice, paprati, cvjetnice i mahovine. Zrak je vlažan i zagušljiv zbog stalnog truljenja biljnog svijeta. Najveće prašume nalaze se u slijevu rijeke Amazonas (Brazil) i u slijevu rijeke Kongo ili Zaire (Afrika). Slična područja nalaze se u Indokini, na Cejlonu, Malajskom otočju, duž Gvinejskog zaljeva i drugdje.

5. U Europi je prašuma stara oko 10 000 godina, što znači da se pojavljuje nakon ledenog doba koje je tu vladalo prije 15000 godina. Prašume po geografsko-klimatskim karakteristikama dijelimo na nekoliko vrsta, osnovne su tropske kišne šume u tropskim područjima (najpoznatija vrsta), i umjerene (skandinavske, europske i prašume umjerenih i hladnih zona).

6. 14.Rujna se održava Dan Prašume

7. Prašume Amazone

9. Bengalski tigar Bengalski tigar je najbrojnija podvrsta tigra i druga po veličini poslije sibirskog. • Mužjak bengalskog tigra dosiže dužinu od 275 do 295 cm, ali ima i primjeraka koji i duži od 305 cm. Ženke su manje i duge su između 240 i 265 cm. Težina im se kreće od 130 pa do 265 kg, no i tu može biti iznimaka na više. U ramenima im je visina od 90 cm pa do 1 m. • Osnovna boja im je crveno zlatna. Donji dio tijela im je bijel. Relativno široke crne poprečne pruge se protežu od glave pa sve do vrha repa, a i noge su im jednako tako prugaste.Zanimljivo Bengalski tigrovi su najbrža podvrsta tigrova koji mogu doseći brzinu od 90km/h. • Bengalski tigar živi u Indiji i na obližnjim otocima, te u Bangladešu, Butanu, Mianmarui Nepalu, pa čak i u Kini. U Indiji najveća populacija bengalskih tigrova živi uSundarbanu, najvećoj šumi mangrova na svijetu, ali nastanjuje i sjevernu i središnju Indiju. • Veličina populacije od oko 2.500 jedinki pokazuje da je bengalski tigar prilično ugrožen, no ipak nije ni blizu tako ugrožen kao druge podvrste tigrova. Iako postoji međunarodna zabrana, trgovinu tigrovim krznom vode kriminalne organizacije i vrsta je sve bliže istijebljenju.

10. Potrebno mu je oko 9 kilograma mesa dnevno. On je prašumska životinja, lovi tako da se skrije iza grmlja i gustog lišća, te kad lovina prođe kraj njega, skoči na nju i ugrizom u grlo ili šiju slama joj vrat. Bengalski se tigrovi hrane najčešće bivolima i jelenima, zna pojesti zmije, žabe, miševe, dikobraze, ribea poneki i ljude[što se rijetko dešava].

11. Gorile Gorile  su primati iz porodice čovjekolikih majmuna  i najveći su živući primati. • Gorile su stanovnici tropskih kišnih šuma(prašuma) i brdskih kišnih šuma u središnjem dijelu Afrike. Zapadni nizinski gorila živi na području koje se prostire od jugoistoka Nigerije preko Ekvatorske Gvineje i Gabona do Republike Kongo.  • Uspravljeni, gorile mogu doseći visinu do 1,75 m, no stvarna dužina tijela im je nešto veća, jer stoje uvijek malo povijenih koljena. Raspon ruku im nadmašuje dužinu tijela i iznosi do 2,75 m. Između spolova postoje značajne razlike u težini. Dok su ženke teške između 70 i 90 kg, mužjaci zanju težiti i do 275 kg, dok dobro hranjeni gorile u zatočeništvu mogu imati čak i 350 kg. • Boja krzna je uglavnom crna, a s godinama se kod starijih mužjaka krzno na leđima oboji srebrno sivkasto. Po tom obilježju ih se često naziva i "srebrnoleđi" mužjak. Krzno brdskih gorila ima duže svilenkaste dlake od dlake nizinskih gorila. Kao i svi čovjekoliki majmuni ni gorila nema rep. Gorile su robustno građeni, a lice i uške nemaju dlaku. Luk iznad očiju im je vrlo izražen.

12. Gorile su dnevne šumske životinje. Nizinski gorile žive u tropskim kišnim šumama dok brdski gorile žive uglavnom u sekundarnim šumama. Brdski gorile žive na tlu, dok se nizinski gorile, čak i teški mužjaci, često u potrazi za hranom penju na drveće i do 20 m visoko.

13. Papige[Ara] Papige, papagaji porodica su ptica iz reda papigašica.One se sporazumijevaju glasnim kriještanjem U ovu porodicu ubraja se najveći dio vrsta iz ovog reda, iznimka su samo kakadui. • Prave papige razlikuju se od kakadua nedostatkom kukmice koju mogu uspraviti, što je odlika svih kakadua. Umjesto toga, niz vrsta pravih papiga može uspravitiperje na zatiljku i/ili vratu. Boja perja ovih ptica jako varira, od jednobojnih zagasito smeđih, pa do vrlo živih i sjajnih boja. Većina vrsta je uglavnom zelene boje s mrljama izraženih boja, svijetložute, crvene ili plave. Druge su većinom bijele i žute, a nekoliko ih je i plave boje. 

14. Tukan Tukani  su porodica ptica iz reda Piciformes. Imaju izuzetno velik kljun, a vrsta sa najvećim kljunom je toko tukan (Ramphastots toco), sa duljinom kljuna od 23 cm. U bliskom su srodstvu sa barbetima i potiču od zajedničkog pretka. • Tukani su nezgrapne ptice veličine od 29 cm i 130 g kod vrste Pteroglossus inscriptus do 63 cm i 680 g kod toko tukana. Imaju upadljiv veliki kljun koji je kod mužjaka obično duži. Iako izgleda težak, vrlo je lagan jer tanka rožnata prevlaka prekriva šuplju unutrašnjost kljuna, u kojoj su isprepletene brojne potporne palice.Ponekada se kljun slomi, ali neke ptice uspjevaju dugo preživjeti, pa čak i kada im je slomljen velik dio kljuna. • Tukani se hrane uglavnom voćem ali također i kukcima i nekim kralježnjacimaneke vrste i aktivno love guštere, zmije, ptiće i ptičija jaja .Tijekom pljačkanja gnijezda veliki kljun prestraši roditelje ptića i oni ne napadaju tukana; u napad kreću tek kada tukan odleti i pokaže svoja nezaštićena leđa. Kljun tukanima omogućava i da budu dominantni u odnosu na druge ptice koje se hrane voćem. Imaju dug jezik i nazubljen kljun i često su im goli dijelovi kožena licima jarko obojeni. Neke vrste blijedih očiju imaju tamne šare ispred i iza crne zjenice te zbog toga izgleda kao da imaju vodoravni prorez. • Perjetukana je šareno i postoje razne kombinacije: crna sa crvenom, žutom i bijelom, crna i zelena sa žutom crvenom i kestenjastom bojom itd. 

15. Tukani nastanjuju Južnu Ameriku od Meksikado sjeverne Argentine. Staništa su im prašume i savane. Rijetko ih se viđa iznad 3650 m nadmorske visine.

16. Orangutan Orangutan (Pongo pygmaeus) je vrsta primata iz porodice čovjekolikih majmuna. Njegovo ime na malajskom znači "šumski čovjek". Živi u Jugoistočnoj Aziji i jedini je čovjekoliki majmun koji živi samotnjački i na stablima najveći dio života. • Već na prvi pogled se orangutan razlikuje od svih drugih drugih čovjekolikih majmuna cvenkasto smeđom bojom svog krzna i vrlo dugim rukama. Odrasla životinja je visoka između 1,2 i 1,5 m, dok im je raspon ruku do 2,2 m. Mužjaci svojom težinom od 50 do 90kg su značajno teži od ženki koje dosežu samo 30 do 50 kg. (Ove vrijednosti se odnose na životinje koje žive slobodno u prirodi, dok dobro hranjene životinje koje su na skrbi ljudi mogu doseći i do 150 kg). • Ruke su im duge i snažne, a kao kod svih majmuna koji žive na drveću, palčevi su im zakržljali, a noge su im kratke i relativno slabe. Lica im obilježava visoko čelo i izbočene vilice. Osim toga, odrasli mužjaci imaju izrasline na obrazima koje rastu čitav život, pa te izrasline kod starih mužjaka djeluju vrlo impresivno. • Orangutani se hrane pretežno voćem, lišćem i korom, a uz to i kukcima kao na primjer termitima ,ptičjim jajima i malenim kralježnjacima .Širenjem sjemenja pojedenog voća orangutan je vrlo važna karika u održavanju raznovrsnosti kišnih šuma. Upravo zato se orangutan smatra ključnom vrstom za preživljavanje tropskih kišnih šuma.

17. Orangutan je stanovnik tropskih kišnih šuma i danas živi još samo na Borneu i Sumatri. Orangutan je ugrožena vrsta životinja.

18. Ljenjivac (tipavac) Ljenivci nastanjuju isključivo krošnje stabala tropskih kišnih šuma Srednje Amerike i područja Amazonije pa do južnih područja Brazila • Životinje dosižu dužinu tijela od najmanje pola metra i težinu do 5 kg, dok dvoprsti mogu težiti i do devet kilograma. • Prednji udovi su im duži od stražnjih, što je kod troprstih izraženije nego kod dvoprstih ljenivaca. Kao što govore njihovi nazivi, razlikuju se brojem prstiju na prednjim udovima. Na stražnjim, obje porodice imaju tri prsta, tako da ovo razlikovanje može dovesti do zabune. Prsti i prednjih i stražnjih udova završavaju snažnim i dugimkandžamaoblikovanim poput srpova. Podlaktice su im dulje od nadlaktica i tako prilagodljive da se ni ne moraju okretati kako bi sa grana skinuli lišće. Stražnje noge su im kratke. • Ljenivci su najsporiji sisavci na Zemlji. Najveća brzina kojom se ljenjivac kreće je 1,5 m u 1 minuti. Na tlu ne može uspravno stajati, već se povlači pomoću kandži. • Umjesto sedam, koliko ih imaju drugi sisavci, troprsti ljenivac ima devet vratnih pršljenova. To im omogućava veću pokretljivost glave (može ju okrenuti do 270°). Za razliku od vrata, glava im je kratka a lice okruglasto. Malene oči su vrlo razmaknute, okrugli nos nije istaknut, a uške su se sasvim povukle. • Krzno se sastoji od dva sloja: unutrašnji je kratak i vrlo gust, dok su duge dlake koje čine vanjski sloj krzna slamaste i imaju neobične vrlo tanke uzdužne žljebove . Rep im je batrljak ili ga uopće nemaju. Smjer rasta dlake im je obrnut od drugih sisavaca i ide od sredine trbuha prema leđima. Kako cijeli život provode viseći na granama, takav rast krzna omogućuje bolje otjecanje vode s njih.

19. Gotovo čitav svoj samotnjački život ljenivac provodi ovješen svojim kandžama na grani s leđima prema tlu. Kandže pri tome djeluju kao kuke. Hrane se gotovo isključivo lišćem, samo dvoprsti ljenivci pojedu nekad neku voćku ili malenoga beskralježnjaka.

20. Kapucin • Kapucin živi u južnoameričkim šumama. • Kapucin ima spretno i okretljivo tijelo te se vješto penje a ponekad i skače po granama.Utome mu pomaže i okretljiv rep.U prihvaćanju mu mofu pomoći i njegove nažne pandže.

21. Poneki ljudi imaju kapucina kao kućnog ljubimca.

22. Leopard Leopard (Panthera pardus) životinja je iz porodice mačaka. Leopardi su ugrožena vrsta, a žive u Africi i Aziji u prašumama • Veličina i težina leoparda je unutar vrlo velikog područja na kojem su rasprostranjeni vrlo različita. Tako su leopardi na jugu Afrike teški između 20 i 30 kg, dok oni koji žive na sjeveru Afrike mogu biti i teži od 60 kg. U ramenima su visoki 70 do 80 cm, a pri tome su mužjaci znatno veći od ženki. • Leopard ima srednje dugačke, snažne noge koje završavaju šapama velike površine. Oči imaju, kao i sve mačke, usmjerene prema naprijed, a uške su mu okruglaste. • Obilježje leopardovog krzna su "rozete". To su manje-više pravilno prstenasto jedna do druge složene mrlje, u čijoj je sredini boja malo tamnija od osnovne boje krzna. Rozete su složene u redovima, naročito duž leđa. Na prsima i grlu su umjesto rozeta pjege složene jedna do druge, tako da podsjećaju na ogrlicu. Na gornjoj strani repa se rozete nastavljaju njegovom sredinom. Prema kraju repa rozete su sve manje izražene i ponekad se mogu spojiti u više poprečnih pruga. Donji dio repa je prema kraju sve svjetliji, ponekad sve do bijele boje. Trbuh i unutrašnja strana bedara također nema rozete te je bijele, žućkasto bijele ili sivkasto bijele boje. Vanjska strana nogu prekrivena je pjegama iste boje kao i rozete, koje su prema šapama sve manje. Glava i gornja strana vrata su također prekrivene pjegama.

23. U povijesno vrijeme leopard je nastanjivao cijelu Afriku s obje strane Sahare kao i velike dijelove Azije. U Africi živi kako u središnjim dijelovima u tropskim šumama, tako i u brdima, savanama i polupustinjama od Maroka pa sve do Rta Dobre nade na krajnjem jugu. Leopard izbjegava samo velika, vrlo suha područja, pa ih tako nema u Sahari niti u najsušim dijelovima Namiba.

24. Crna pantera Na većim visinama i u kišnim šumama se nerijetko može naići na crnu panteru  • Kod njih je izražena crna boja krzna, koja se nasljeđuje recesivnim genom, što je pojava koja se naziva melanizam. To znači da ova nasljedna osobina može biti prisutna i kod jednog standardno obojenog leoparda, ali i da u jednom leglu može biti i standardno obojenih mladunaca i malih crnih pantera.

25. ŽiVoTiNjE Životinje su se prilagodile načinu života u prašumama jer su tamo rođene i tražile svoj pljen.Od prvog dana kad su prašumske životinje počele loviti upoznale su prašumu i “svoj teritorij”.Njihovo krzno,perje se prilagodilo prašumskoj klimi i naučene su živjeti u kišnim i tropskim uvjetima.