1 / 20

UTJECAJ ČOVJEKA NA PEDOSFERU I LITOSFERU

UTJECAJ ČOVJEKA NA PEDOSFERU I LITOSFERU. Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. pedosfera je nastala kao rezultat djelovanja atmosfer e , hidrosfer e i biosfer e na pov ršini litosfere

wylie-evans
Download Presentation

UTJECAJ ČOVJEKA NA PEDOSFERU I LITOSFERU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. UTJECAJ ČOVJEKA NA PEDOSFERU I LITOSFERU Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

  2. pedosferaje nastala kao rezultat djelovanja atmosfere, hidrosfereibiosferenapovršinilitosfere pedosfera je životni prostor za biljke, životinje i ljude danas oko 2 milijarde haili 15% kopna pokazuje znakovedegradacije, većinom u Aziji i Africi glavni uzroci su: krčenješuma, pretjeranaispaša,lošeratarstvo oko 300 milijuna ha jejakodegradirano godišnje se gubi 5 - 6 milijuna ha tlau poljoprivredi radijakedegradacije

  3. Tablica 13. Uzrociantropogenedegradacijetlanakontinentima u milijunima ha

  4. Tablica 14. Glavniuzrocidegradacijetla umilijunimaha

  5. Degradacija tla Slika 126 . Degradacijatlauzrokovanaantropogenimučinkom

  6. Slika 127.

  7. Znanstveni savjet Njemačkevlade navodi12 uzrokadegradacije zemljinogpokrova: 1.Huang He sindrom - Žutarijeka(promjenatradicionalnognačina korištenjatla) 2. Dust bowl sindrom(degradacijatlaindustrijskimnačinompoljoprivredne proizvodnje) 3. Sahel sindrom(prekomjernapoljoprivrednaobradasiromašnihpovršina u aridnimisemiaridnimpodručjima) 4. Saravaksindrom(preobrazba, prekomjernaeksploatacijašumai drugih ekoloških sustava) 5. Aralskojezerosindrom(pogrešnoplaniranjevelikih poljoprivrednih projekata) Slika 128. Huang He sindrom Slika 129. Aralskojezerosindrom

  8. 6. Kiselekišesindrom ili sindromvisokihdimnjaka(unosatmosferskih polutanata u ekološki sustav) 7. Bitterfeldsindrom(lokalnakontaminacija, nezbrinjavanjeotpada, akumulacija otpadaka) 8. Sao Paolo sindrom(neplanska, kaotičnaurbanizacija) 9.Los Angeles sindrom(raspršenanaseljaiglomaznainfrastruktura) 10. Katanga sindrom(velikipovršinskikopoviruda) 11. Alpskisindrom(degradacijatlazbogturizma) 12. Spaljenazemljasindrom(posljediceratnihrazaranja) Slika 130. Sindrom visokihdimnjaka Slika 131. Spaljenazemljasindrom

  9. Planetarnadegradacijapedosfere obuhvaća oko 2 milijarde ha: Azija39%, Afrika25%, JužnaAmerika12%, Europa11%, SjevernaAmerika8%, Australijai Oceanija 5% 1.Sindrom Huang He- Žutarijekaduga5500 km (Kina) odnosi oko1,6 milijardi t zemlje godišnje 2. Dust - bowl sindrom(pšeničnipojas) prisutan u SAD, Europi, Kanadi, Kini, Australiji, i Argentini degradacija tla nastaje zbog visokomehanizirane poljoprivredne proizvodnje odlikuje ga:krajobraznajednolikost, erozijavjetromivodom, unosgnojivaipesticida, akumulacijaštetnihtvari, emisijastakleničkihplinova, regionalna onečišćenosthidrosfereiatmosfere tijekom 1980. na polja se iznosilo umjetnog gnojiva do 230 kg/ha

  10. 3.Sahel sindromje primjer za antropogenu preopterećenost pedosfere u klimatski nepovoljnim krajevima, aridnimisemiaridnim odlikuju ga: nepogodnastaništazaintenzivnu poljoprivredu, nomadskinačinživota, neiskorištenost vegetacijskog pokrivača pašom, degradacijapostojećih ekoloških sustava, nedostatakpitkeipotrošnevode, intenziviranjemonokultura, erozijatla, osiromašenosttlahranjivima, pogoršanjeklimatskihuvjeta globalnim stakleničkim učinkom i time širenjepolupustinjaipustinja, nedostatak infrastrukture za gospodarski razvoj godišnje se gubioko 6 milijuna ha ratarskogzemljišta

  11. Slika 132. Dust - bowl sindrom Slika133. Aridno područje

  12. 4. Sarawaksindrom– prekomjerno iskorištavanje šumskihekoloških sustava, savana, močvara (JužnaAmerika iAzija) na Tibetu, gdje izvire sedam najvećih azijskih rijeka, koje opskrbljuju 47% svjetskog stanovništva H2O iskrčeno je 45% šumskihpovršina prema podacima FAO -agodišnje sešumskapovršinasmanjuje za15,5 milijuna ha Sarawak sindrom označava i poremećenu ravnotežu izmeđubiosfere, pedosfere, i hidrosfere, ovdje pripada i degradacijamediteranskihi submediteranskihšumskihtala (sječom, požarima, pašom) Slika 134. Tibet

  13. Slika135.

  14. 5. SindromAralskogjezeraprimjer je za promašeneprojekte upoljoprivredi i vodoprivredi),Aralskojezero 1957. sadržavalo je 1075 km3vode i pokrivalo je površinu od 66.085 km2,dubina jezera iznosila je 53 m,navodnjavanjemratarskih površinajezero jesmanjeno za 60%,a volumenza 80% došlo je do porasta slanosti, unosa pesticida i gnojiva 6. Bitterfeldsindromili Leipzig - Halle - Bitterfeldsindromoznačava ranokapitalističkai socijalističkaindustrijskapodručjas velikom koncentracijom površinskih i podzemnih kopovaugljena, termoelektrana,kemijskeindustrije takva su područja: Brazil (Cubatao), Ukrajina(Donjec), Poljska (Katowice),Belgija(Valonija), Engleska(Manchester, Liverpool, Birmingham), Indija(Bopal), SAD (Hanford, Pittsburgh)

  15. Slika136. Aralsko jezero Slika 137. Termoelektrana

  16. 7. Sao Paolo sindromjesindromvelegrada s 10ivišemilijunastanovnika, do 1950. samo New York, London iTokio, danas se računa sa 25 velegrada u Sao Paolo živi13 milijunaljudi odnosno10% stanovništva Brazila na površini od7.970km2 problemi: opskrba pitkom vodom, kanalizacija, slamovi, kaotičan gradski promet 8. Kiselekiše– posljedica su antropogeneemisije(NOx) i(SO2) 9. Sindromumjetnihradionuklida,postoji 440 nuklearnihelektrana diljem svijeta, problem je zbrinjavanje visokoradioaktivnog otpada 19 njemačkihnuklearki godišnje proizvede17.000 m3otpada NE Krškolančanomfisijomspaljuje oko 27 tnuklearnoggoriva godišnje

  17. Slika138.

  18. Slika 139.

  19. Konačno trajno odlaganje visoko i srednje radioaktivnog otpada Spremanje nisko radioaktivnog otpada Iskop rude urana Obrada rude Dugotrajno skladištenje dugoživećeg otpada Obogaćivanje urana Sigurnosna obrada otpada Recikliranje Proizvodnja gorivih elemenata od urana i plutonija Proizvodnja gorivih elemenata Privremeno pohranjivanje iskorištenog goriva NUKLEARNA ELEKTRANA Korištenje nuklearnog goriva Tehnološki otpad ; razgradnja i raspremanje zagađenog postrojenja Slika 140. Putevi i postaje pri proizvodnji, upotrebi, preradi i zbrinjavanju nuklearnog goriva

  20. Literatura: • Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. Zagreb, 211 pp. • http://images.google.hr/ (2.10.2012.). • http://homepages.see.leeds.ac.uk/ (2.10.2012.).

More Related