Tržište rada - PowerPoint PPT Presentation

ashanti
tr i te rada n.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Tržište rada PowerPoint Presentation
Download Presentation
Tržište rada

play fullscreen
1 / 14
Download Presentation
Presentation Description
255 Views
Download Presentation

Tržište rada

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. Tržište rada Blanchard: Poglavlje 6. Tržište rada

  2. Tržište rada Outline predavanja: 1. pregled tržišta rada 2. određivanje nadnica 3. određivanje cijena 4. prirodna stopa nezaposlenosti • utjecaj povećanja potražnje u srednjem roku • povećanje proizvodnje vodi k povećanju zaposlenosti • povećanje zaposlenosti reducira nezaposlenost • niža nezaposlenost stvara pritisak na plaće • više plaće povećavaju trošak proizvodnje, što dovodi do povećanja cijena • više cijene tjeraju radnike da traže više plaće…. • dosad pretpostavka o konstantnoj razini cijena  u srednjem roku cijene i plaće se prilagođavaju i utječu na output  u središtu tržište rada (na njemu se određuju nadnice) Tržište rada

  3. Pregled tržišta rada • stanovništvo u radnoj dobi = radna snaga + izvan radne snage • radna snaga (L) = zaposleni (N) + nezaposleni (U) • stopa nezaposlenosti u = U/ L • mjerenje nezaposlenosti: • ILO (Anketa o radnoj snazi) • nemaju posao u anketnom tjednu, traže ga u posljednja 4 tjedna i spremni su ga prihvatiti u sljedeća 2 tjedna • oni koji aktivno ne traže posao ne ulaze u radnu snagu • kad je nezaposlenost velika pojedini radnici odustanu od traženja posla obeshrabreni radnici • DZS – prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje • stopa participacije = L / stanovništvo u radnoj dobi • viša stopa nezaposlenosti obično je povezana s nižom stopom participacije • stopa pojedinaca koji ne rade (nonemployment rate) = (stanovništvo u radnoj dobi – N)/ stanovništvo u radnoj dobi Tržište rada

  4. Pregled tržišta rada • tržište rada: • aktivno  visoka razina napuštanja posla (otkazi i ostavke) i novih zapošljavanja • neaktivno  niska razina napuštanja posla i novih zapošljavanja • tokovi: • stopa fluktuacije  stopa napuštanja posla (otkazi i ostavke) • stopa fluktuacije↑ kako ↑u zbog veće mogućnosti gubitka posla (otkazi) • visoka nezaposlenost: • povećava mogućnost gubitka posla • smanjuje vjerojatnost da nezaposleni nađu posao • povećava trajanje nezaposlenosti • prosječno trajanje nezaposlenosti = 1/ udio onih koji izlaze iz statusa nezaposlenih prema ukupnom broju nezaposlenih • nezaposlenost je visoka za vrijeme recesija, niska za vrijeme ekspanzija  odnos između promjene nezaposlenosti i rasta BDP-a  Okunov zakon Zaposlenost Nezaposlenost Izvan radne snage Tržište rada

  5. Određivanje nadnica • kolektivno pregovaranje (pregovaranje između sindikata i poduzeća) • poslodavci • pregovaranje poslodavaca i pojedinačnih radnika • Postoji li opća teorija određivanja nadnica? Da. Pojedini elementi zajednički svim zemljama. • radnicima se plaća nadnica koja obično prelazi graničnu nadnicu (nadnica pri kojoj je radniku svejedno je li zaposlen ili nezaposlen) • nadnice obično ovise o uvjetima na tržištu rada; što je niža stopa nezaposlenosti, nadnice su veće • pregovaračka moć ovisi o: • koliko je skupo zamijeniti radnika – priroda posla • koliko je teško naći novi posao – uvjeti na tržištu Tržište rada


  6. Određivanje nadnica • stimulativna nadnica - nadnica efikasnosti* (efficiency wage) • plaće iznad granične povećavaju učinkovitost i smanjuju broj ostavki • teorije efikasnosti rada (povezuju učinkovitost radnika s nadnicama) • niska nezaposlenost povećava nadnice jer poslodavci žele zadržati zaposlene • poduzeća koja zahtijevaju kreativnost plaćaju više od onih u kojima je obavljanje posla više rutinsko • određivanje nadnica definirano: W = Pe F(u, z) (-, +) • W = nominalna nadnica • Pe = očekivana razina cijena • u = stopa nezaposlenosti • z = ostali faktori koji utječu na određivanje nadnica * efiksnost= produktivnost= učinkovitost Tržište rada

  7. Određivanje nadnica • Očekivana razina cijena • radnicima i poduzećima bitne realne nadnice  W/P • Pe↑ → W↑ • nadnice ovise o očekivanim cijenama (a ne tekućim) jer se nadnice određuju u nominalnom iznosu kad još nije poznato koja će biti relevantna razina cijena; nadnice su određene ugovorom na neko vrijeme i u tom roku se ne mogu mijenjati • Stopa nezaposlenosti • u↑ → W↓ • smanjena pregovaračka moć (nadnice formirane pregovorima) • poduzeća mogu plaćati nižu nadnicu, a da radnici i dalje budu spremni raditi za njih (formiranje nadnica prema teorijama efikasnosti rada) • Ostali faktori • z↑ → W↑ (uz dane Pe & u) • naknade za nezaposlene, minimalne nadnice, zaštita zaposlenja, strukturne ekonomske promjene Tržište rada

  8. Određivanje cijena • cijene  troškovi  proizvodna funkcija (odnos između inputa i outputa, te cijene inputa) • pretpostavke: 1.) rad jedini faktor proizvodnje Y = AN • Y = output • A = produktivnost rada = output po radniku = konstanta • N = zaposlenost 2.) 1 radnik proizvodi jednu jedinicu outputa, A = 1 Y = N • Y = N  trošak proizvodnje dodatne jedinice outputa = trošak upošljavanja dodatnog radnika pri nadnici W (granični trošak proizvodnje je W) • savršena konkurencija: P = W, ali u realnosti poduzeća dodaju maržu P = (1 + μ)W Tržište rada

  9. Prirodna stopa nezaposlenosti • Pretpostavka: P=Pe Relacija određivanja nadnica (wage-setting relation = WS) W = P F(u, z) W/P = F (u, z) (-,+) • u W/P jer viša nezaposlenost smanjuje pregovaračku moć • realna nadnica je opadajuća funkcija stope nezaposlenosti Relacija određivanja cijena (price-setting relation = PS) P = (1 + μ)W P/W = (1 + μ) W/P = 1/(1 + μ) • odluke o cijenama određuju realne nadnice koje će plaćati poduzeća • μ  P, što uz danu W W/P • određivanje cijene (W/P) je funkcija marže (µ), ne stope nezaposlenosti Tržište rada

  10. Prirodna stopa nezaposlenosti • Graf Ravnoteža tržišta rada Realna nadnica (W/P) A 1/(1 + μ) PS WS Stopa nezaposlenosti (u) un Tržište rada

  11. Prirodna stopa nezaposlenosti • ravnoteža na tržištu rada zahtijeva da je realna nadnica koja proizlazi iz relacije određivanja nadnica jednaka realnoj nadnici koja proizlazi iz relacije određivanja cijena un = ravnotežna stopa nezaposlenosti = prirodna stopa nezaposlenosti = stopa nezaposlenosti pri kojoj je tržište rada u ravnoteži F(un, z) = 1/(1 + μ) • prirodna stopa nije u potpunosti adekvatan izbor riječi; bolji izraz bi bila strukturalna stopa nezaposlenosti (ovisi o strukturi gospodarstva), ali nije prihvaćen • položaj krivulja određuje ravnotežnu stopu, a one pak ovise o marži i ostalim faktorima (z) Tržište rada

  12. Prirodna stopa nezaposlenosti • Graf Povećanje naknada za nezaposlene i prirodna stopa nezaposlenosti Realna nadnica (W/P) A A’ 1/(1 + μ) PS WS’ WS Stopa nezaposlenosti (u) un un’ Tržište rada

  13. Prirodna stopa nezaposlenosti • Graf Povećanje marže i prirodna stopa nezaposlenosti Realna nadnica (W/P) A 1/(1 + μ) PS A’ 1/(1 + μ)’ PS’ WS Stopa nezaposlenosti (u) un un’ Tržište rada

  14. Prirodna stopa nezaposlenosti Od nezaposlenosti do zaposlenosti • prirodna razina zaposlenosti = razina zaposlenosti pri kojoj je nezaposlenost jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti u ≡ U/L = (L – N)/L = 1 – N/L N = L(1 – u) Nn = L(1 – un) Od zaposlenosti do outputa • prirodna razina outputa = razina proizvodnje pri kojoj je zaposlenost jednaka prirodnoj stopi zaposlenosti Yn = Nn = L(1 – un) F(1 – Yn/L, z) = 1/(1 + μ) • u srednjem roku output je na prirodnoj razini i određen varijablama iz gore navedenih relacija. U kratkom roku output ne mora biti na prirodnoj razini i tada je određen monetarnom politikom, fiskalnom politikom itd. Tržište rada