NASTAVA UPRAVLJANA KOMPJUTEROM

1. NASTAVA UPRAVLJANA KOMPJUTEROM

2. PREDNOSTI RAČUNARA U UČENJU • Računari mogu olakšati učenje po sopstvenom tempu. Na primjer, računari individualizuju učenje, pri tome pružajući trenutno poboljšanje i povratnu informaciju. • Računari predstavljaju multimedijalni alat. Zahvaljujući integrisanim grafičkim, mogućnostima štampe, audio i video mogućnostima, računari mogu efikasno spajati različite tehnologije. Interaktivne video i CD-ROM tehnologije mogu biti umetnute u okviru računarskih nastavnih jedinica, lekcija i okruženja za učenje.

3. PREDNOSTI RAČUNARA U UČENJU • Računarska tehnologija ubrzano napreduje. Stalno se pojavljuju inovacije, dok odgovarajući troškovi opadaju. Razumijevanjem trenutnih potreba i budućih tehničkih zahteva, predavač koji je svjestan troškova može se efikasno snalaziti na promenljivom tržištu hardvera i softvera. • Računari povećavaju mogućnost pristupa. Lokalne, regionalne i državne mreže povezuju resurse i pojedince, gdje god oni bili. Zapravo, mnoge institucije sada nude cjelokupne programe za više škole i fakultete koji se skoro u potpunosti oslanjaju na računarske resurse.

4. PREDNOSTI RAČUNARA U UČENJU • U oblasti obrazovanja, personalni računari su našli značajnu primjenu. Klasične metode prenošenja znanja danas su u velikoj mjeri potpomognute i/ili potpuno zamijenjene novim sredstvima i metodama baziranim na primjeni personalnih računara i informaciono-telekomunikacionih tehno­logija (ICT). Elektronska izdanja knjiga, on-line kursevi, testovi, virtuelne laboratorije, elektronske biblioteke te mnogi drugi resursi koji se danas koriste u obrazovanju omogućili su da obrazovanje bude dostupno svima i na bilo kome nivou, bez obzira na granice regionalnog, državnog ili drugog ka­raktera. Svakodnevno se susrećemo sa naprednim metodama učenja, E-learning, Distancе learning, Virtual laboratory, Remote laboratory.

5. OGRANIČENJA ZA PRIMJENU RAČUNARA U UČENJU • Računarske mreže su skupe za izgradnju. Iako su pojedinačni računari relativno jeftini, a računarsko tržište hardvera i softvera je vrlo konkurentno, i dalje je skupo razvijati i praviti nastavne mreže i nabaviti sistemski softver za njihovo funkcionisanje. • Računarska tehnologija se toliko brzo mijenja da će predavač na daljinu, koji je usredsređen jedino na inovacije koje ne izlaze u susret stvarnim potrebama, stalno mijenjati opremu kako bi održao korak sa najnovijim tehničkim dostignućima. • Učenici moraju biti izuzetno motivisani i obučeni za rad sa računarom prije nego što mogu uspešno funkcionisati u računarskom okruženju za učenje na daljinu. • Ipak, navedena ograničenja su mala u odnosu na prednosti korištenja računara u obrazovanju.

6. ZAŠTO SE KORISTE RAČUNARI U OBRAZOVANJU NA DALJINU? Posljednjih godina, pedagozi i edukatori su svjedoci ubrzanog razvoja računarskih mreža, dramatičnog poboljšanja u količini obrade podataka personalnih računara i izvanrednih napredovanja u tehnologiji skladištenja podataka na magnetni medijum. Ovi razvoji načinili su od računara dinamičnu silu u oblasti obrazovanja na daljinu, pružajući nove i interaktivne načine za premošćavanje vremena i distance kako bi se doprlo do onih koji uče.

7. PRIMJENE RAČUNARA ZA OBRAZOVANJE NA DALJINU MOGU SE PODIJELITI U ČETIRI ŠIROKE KATEGORIJE: 1.Nastava potpomognuta računarom (Computer Assisted Instruction - CAI) - koristi računar kao samostalnu mašinu za predavanje kojom se izlažu pojedinačne lekcije da bi se postigli određeni, ali ograničeni, ciljevi u obrazovanju. 2. Nastava upravljana računarom (Computer Managed Instruction - CMI) - oslanja se na osobine računara kao što su mogućnost povezivanja, skladištenje i pronalaženje podataka što se koristi za organizovanje nastave i praćenje rezultata i napredovanja učenika. Često se kombinuju CAI i CMI kategorije.

8. 3. Komunikacija posredovana računarom (Computer Mediated Communication - CMC) - opisuje primene računara koje olakšavaju komunikciju. Kao primjeri mogu se navesti elektronska pošta, konferenciranje putem računara i elektronske oglasne table. 4. Računarska multimedija - Hiper kartica, hiper medij i generacija moćnih, sofisticiranih i fleksibilnih računarskih alata, koja se i dalje razvija, je posljednjih godina privukla pažnju edukatora na daljinu. Cilj računarske multimedije jeste integrisanje različitih glasovnih, video i računarskih tehnologija u jedinstven i vrlo pristupačan sistem za prenos i izlaganje.

9. INTERNET I OBRAZOVANJE NA DALJINU Internet predstavlja najveću i najmoćniju računarsku mrežu na svijetu. Ona оbuhvata milione računara sa Internet adresama koje koriste ljudi u skoro svim zemljama svijeta. Povezivanjem sve većeg broja koledža, univerziteta, škola, kompanija i građana na Internet, bilo pristupanjem preko regionalnih neprofitnih mreža ili pretplatom na informacione servise koje obezbeđuju kompanije koje zarađuju na tome, predavačima na daljinu otvara se više mogućnosti da premoste vrijeme i udaljenost kako bi doprli do učenika. Sa pristupom internetu, predavači na daljinu i njihovi učenici mogu koristiti: • Elektronsku poštu (e-mail) • Oglasne table • World-Wide Web (WWW) - WWW predstavlja uzbudljiv i inovativan periferijski interfejs Interneta. • Telnet – pristup udaljenim računarima • Društvene mreže • On–line računare za arhiviranje podataka (npr. Google servisi za e-mail i slike,...)

10. NASTAVNE MOGUĆNOSTIINTERNETA

11. Predavači na daljinu mogu koristiti Internet i WWW da bi pomogli učenicima da steknu osnovno razumijevanje načina na koji se treba kretati i kako da u potpunosti iskoriste prednosti umreženog sveta u kome će diplomirati. U neke od nastavnih mogućnosti Interneta, spadaju: • Upotreba e-mail-a za neformalnu prepisku između dva lica. Povratnu informaciju od nastavnika je moguće mnogo brže primiti nego poruke poslate poštom. Učenici mogu čitati poruke onda kada im je to zgodno i jednostavno ih mogu sačuvati za kasniji provratak na njih. • Postavljanje oglasne table učionice. Udaljeni učenici često rade u izolaciji, bez pomoći i podrške kolega učenika. Postavljanje oglasne table razreda može ohrabriti interakciju između učenika. Pomoću računarske konferencijske veze razreda, pojedini učenici mogu postavljati svoje komentare ili pitanja razredu, a svaki drugi pojedinac može slobodno da odgovori. Konferencijska veza može se takođe koristiti za postavljanje svih modifikacija vezanih za raspored časova ili nastavni plan, zadatke/testove i rješenja zadataka/testova.

12. Angažovanje učenika u dijalogu sa ostalim učenicima, nastavnim osobljem i istraživačima ohrabrivanjem da se uključe u okviru oglasne(nih) tabli za temu(e) koje su u vezi sa predavanjima. • Kreiranje referentne stranice učionice. Referentna stranica može pokrivati informacije o časovima kao što su plan i program, vežbe, literatura, reference i biografija nastavnika. Nastavnik takođe može da postavi linkove za informacije koje se mogu naći na WWW-u a koje bi bile od koristi učenicima na predavanju (npr. stvarni podaci istraživanja o tržištu poljoprivrednih proizvoda, promeni globalne klime ili misijama u svemiru). Preko drugih linkova moglo bi se pristupati katalozima biblioteka ili pojedinačnoj referentnoj stranici svakog učenika.

13. ŠTA PREDSTAVLJA OBRAZOVANJE NA DALJINU (DISTANCE LEARNING)? • Zbog ubrzanog tehnološkog razvoja i uslova tržišta koji se stalno mijenjaju, američki i evropski obrazovni sistemi primorani su da pruže bolje mogućnosti za obrazovanje bez povećanja troškova. Mnoge obrazovne institucije odgovaraju na ovaj izazov razvijanjem programa za obrazovanje na daljinu. Obrazovanje na daljinu, u svom osnovnom obliku, podrazumeva da su nastavnik i učenik (učenici) fizički udaljeni a tehnologija (tj. glas, video, podaci i štampani materijal), često usklađeni komunikacijom lice u lice, koristi se da premosti jaz koji postoji u nastavi. Ove vrste programa mogu pružiti starijima drugu šansu za više obrazovanje, omogućiti obrazovanje onih koji nisu mogli to sebi da priušte zbog ograničenog vremena, udaljenosti ili fizičke nesposobnosti, kao i da omogući ažuriranje i obnavljanje fonda znanja radnika na njihovim radnim mestima • Istraživanja koja porede obrazovanje na daljinu i nastavu licem u lice, pokazuju da predavanje i učenje na daljinu može biti jednako efikasno kao i tradicionalna nastava, pošto metode i tehnike koje se koriste odgovaraju zadacima nastave, postoji interakcija između studenata a postoji i blagovremena povratna veza između predavača i učenika

14. KAKO SE OBAVLJA OBRAZOVANJE NA DALJINU? Osobi koja obavlja obrazovanje na daljinu stoji na raspolaganje široka paleta tehničkih mogućnosti. One se mogu podvesti u četiri glavne kategorije: • Glas – Audio alati za nastavu obuhvataju interaktivne tehnologije kao što su telefon, audiokonferenciranje i kratkotalasni radio. Pasivni (tj. jednosmjerni) audio alati podrazumevaju trake i radio. • Video– Video alati za nastavu obuhvataju nepokretne slike kao što su slajdovi, prethodno pripremljene pokretne slike (npr. film, video traka) i pokretne slike u realnom vremenu kombinovane sa audiokonferenciranjem (jednosmjerni ili dvosmjerni video sa dvosmjernom audio komunikacijom).

15. Podaci – Računari šalju i primaju informacije elektronskim putem, te se zbog toga izraz “podatak” koristi da opiše ovu široku katergoriju alata za predavanje. Primjer: elektronska pošta, faks, konferencijska veza pomoću računara u realnom vremenu i World-Wide Web aplikacije. • Štampani materijal – je osnovni element programa za obrazovanje na daljinu i baza iz koje su svi ostali sistemi proistekli. Na raspolaganju su štampani materijali u različitim oblicima, uključujući: udžbenike, priručnike, knjige sa vežbama, programe kurseva i materijale za detaljna proučavanja.

16. Dobar primjer učenja na daljinu je web stranica studenata pedagogije u Sarajevu koja ima linkove: BAZA ZNANJA, ISPITI, KONTAKTI, NASTAVA, NEWSLETTER(OBAVIJESTI), ARHIVA, INTERACTIVE, VIJESTI,... Korištenje ovakvih kvalitetnih web stranica omogućava efikasnije obrazovanje i interakciju studenata sa predavačima sa krajnjim ciljem: uspješno polaganje ispita. PRIMJERI UČENJA NA DALJINUprimjer 1.

17. ZAKLJUČAK Efikasno obrazovanje na daljinu • Bez izuzetka, efikasni programi za obrazovanje na daljinu počinju pažljivim planiranjem i usredsređenim razumijevanjem potreba kurseva i potreba učenika. Odgovarajuća tehnologija se jedino može odabrati nakon što se ovi elementi razumiju do detalja. Nema nikakve misterije u načinu na koji se vrši razvoj efikasnih programa za obrazovanje na daljinu. To se ne dešava spontano. Oni se razvijaju kroz naporan rad i posvećen trud mnogih pojedinaca i organizacija. • Zapravo, uspješni programi za obrazovanje na daljinu počivaju na stalnom i zajedničkom trudu studenata, škola i fakulteta, pomagača, osoblja za podršku i administratora.

18. Primjer 2.: www.multitehnika.t35.comWeb stranica sadrži linkove za upoznavanje elektronike, mašinstva, konstruktorstva i saobraćaja. Testovi i video spotovi čine veoma pristupačnu multimedijalnu učionicu za učenike osnovne škole u cilju uspješnog i lakšeg savladavanja gradiva nastavnih predmeta tehničkog odgoja i informatike.

19. HVALA NA PAŽNJI! Pitanja? Priredio:Damir Spahić , prof. Informatike i tehničkog odgoja