1 / 11

DOPUNSKA NASTAVA

DOPUNSKA NASTAVA. DOPUNSKA NASTAVA. organizira se uz redovnu nastavu i to za one učenike koji u redovnoj nastavi teže svladavaju dijelove propisanog programa, pa im je potrebna još naknadna dopunska pomoć učitelja radi normalnog napredovanja u redovnoj nastavi.

reia
Download Presentation

DOPUNSKA NASTAVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. DOPUNSKA NASTAVA

  2. DOPUNSKA NASTAVA • organizira se uz redovnu nastavu i to za one učenike koji u redovnoj nastavi teže svladavaju dijelove propisanog programa, pa im je potrebna još naknadna dopunska pomoć učitelja radi normalnog napredovanja u redovnoj nastavi. • Cilj joj je odgovarajućim organizacijskim oblicima nadoknaditi gubitke u znanju, te tako osposobiti učenika za uspješno učenje u redovnoj nastavi. • Dopunska je nastava sredstvo pedagoške intervencije u onim situacijama gdje se postupcima redovne nastave ne može postići zadovoljavajuće rezultate jednog dijela učenika.

  3. RAZLOZI POSTOJANJA • Praznine koje se pokazuju u redovnoj nastavi onemogućuju učeniku daljnje napredovanje, pa se popunjavaju povremenom dopunskom nastavom. • Program redovne nastave ujedno je i program dopunske. • Problemi učenika koji trebaju dopunsku nastavu veoma su različiti: psiho-motoričke smetnje, dulji izostanci s nastave, problemi emotivne prirode, neadekvatni uvjeti učenja kod kuće,… • Dopunska je nastava potrebna i učenicima koji nemaju potrebno samopouzdanje ili nisu dovoljno motivirani za rad na matematici.

  4. ORGANIZACIJA • Organizira se prema potrebi, a koliko će trajati i koji će učenici biti uključeni varira tijekom godine. • Učenik može biti uključen u dopunsku nastavu jednokratno, kroz dulji vremenski period ili povremeno. • Za kvalitetnu organizaciju dopunske nastave preporučena je i suradnja učitelja istih razreda, na način da osmisle zajedničke pristupe problemima. Time se omogućuje da se određeni učitelj koncentrira na djecu sa sličnim poteškoćama (iz više razreda), da se prenose pozitivna iskustva učitelja, da udruže materijalnu osnovicu rada (knjige, didaktička sredstva i sl.) i drugo.

  5. PRIPREMA DOPUNSKE NASTAVE • Identifikacija učenika kojima je pomoć potrebna i postavljanje dijagnoze, tj. pobliže ispitivanje učenikovih poteškoća i traženje uzroka njihove pojave. • Identificiranje matematičkih sadržaja koje učenik nije usvojio. • Izrada programa za svakog učenika uključenog u dopunsku nastavu u pismenoj formi. • Praćenje i kontroliranje daljnjeg učenikovog napredka u dopunskoj i redovnoj nastavi

  6. REALIZACIJA • Ukoliko postoji više učenika s istim problemima potrebno je ponovo objasniti dani sadržaj. • Primjeri u kojima se primjenjuje učeni matematički sadržaji moraju biti pažljivo odabrani. • Što više koristiti zorna sredstva i pomagala, te objektivnu realnost. • Ako je potrebno, tumačiti i gradivo prethodnih razreda. • Osigurati dovoljno vremena za vježbanje i ponavljanje. • Glavni oblik rada u dopunskoj nastavi je individualni rad učenika, što ne znači da se po potrebi neće koristiti i drugi oblici rada. • Svaki sat dopunske nastave mora biti maksimalno organiziran, što znači da za svakog učenika (ili skupinu učenika) treba odrediti ciljeve i zadatke, sadržaj po etapama, odabrati odgovarajuće metode i oblike rada, nastavna sredstva i slično.

  7. RAZLOZI NEUSPJEHA DOPUNSKE NASTAVE • Nedovoljan broj sati u kojem se realizira (1 sat tjedno). • Kratkoća trajanja (45 minuta), te relativno veliki vremenski razmak među satovima (tjedan dana). • Stabiliziran i akumuliran obrazovni manjak u matematici vrlo je otporan, te se samo dugotrajnim i permanentnim utjecajima može odstraniti. • Nepravilna organizacija dopunske nastave zbog didaktičke, metodičke i psihološke nespremnosti učitelja (npr. učitelj radi frontalno sa svim učenicima, umjesto da radi individualno i individualizirano). • Često se događa da učitelji dopunsku nastavu pretvaraju u mehanički produžetak redovne nastave po sistemu "neće mu škoditi još vježbanja i ponavljanja“, pa dopunska nastava postaje dodatni prostor za vježbanje istih sadržaja kao u redovnoj nastavi.

  8. Također je česta pojava da učitelj učeniku pojašnjava matematičke sadržaje na istim primjerima i na isti način kao što je to radio u redovnoj nastavi. Ukoliko učenik prvi put nije uspio svladati gradivo na taj način, velika je vjerojatnost da to neće uspjeti ni u ponovljenom pokušaju. • Kada se identificiraju učenici za dodatnu nastavu, ne traži se uzrok poteškoća, tj. ne postavlja se dijagnoza. Razlog tome je često činjenica da su učenikove poteškoće uzrokovane neki psihološkim problemima, a za što učitelji nisu dovoljno educirani. • Kada potreba za dopunskom nastavom prestane, ne prati se dovoljno daljnji napredak tog učenika u redovnoj nastavi sve dok se problemi ponovo ozbiljnije ne akumuliraju.

  9. UKLJUČIVANJE RODITELJA • Neuspjeh učenika u nastavi matematike uspješno se može suzbijati samo permanentnim i sistematičnim nadoknađivanjem deficita. • Roditeljeva uključenost u učenikovo obrazovanje bitan je čimbenik učenikova uspjeha i napredovanja. • Poželjno je uključiti i roditelje u dopunski rad s djetetom, na način da se roditelju daju točne upute što i na koji način da s djetetom kući radi.

  10. ŠTO MOŽE RODITELJ? • Pomoći djetetu oko domaće zadaće, što ne znači riješiti je umjesto njih, već mu pomoći postavljanjem pitanja koja vode do rješenja. • Pomoći djetetu da izgradi samopouzdanje, te ohrabriti njihovo matematičko mišljenje i komunikaciju. Izuzetno je važno da roditelj bude zainteresiran za djetetove rezultate i da s njime razgovara o tome što je u školi radio i naučio. • Roditelj može pomoći djetetu da stvori pozitivan odnos prema matematici, jer roditeljski stavovi utječu na važnost koju će učenik pridavati učenju matematike. Stoga je važno da roditelj ne koristi izjave poput "ni meni nije išla", "nisam volio matematiku", "matematika je teška", i sl.

  11. Pomoći djetetu da se organizira, na način da mu se osigura mjesto za učenje, da su mu svi potrebni materijali pri ruci. Djelotvorna organizacija i uredna bilježnica olakšat će rad u matematici i spriječiti nepotrebne gubitke vremena i koncentracije. • Poticati djecu da rade redovito i da posao obave na vrijeme, a ne da se nesvladani matematički sadržaji akumuliraju. • Dobro je poticati dijete da uči uz prijatelja jer se tako potiče matematička konverzacija, a ideje se kristaliziraju u međusobnom prenošenju. • Matematika je svuda oko nas, i roditelj može to isticati djetetu kad god je moguće. Neki članci iz novina u kojima se pojavljuju aritmetički ili geometrijski pojmovi također mogu biti sredstvo poticanja matematičke radoznalosti i razgovora s djetetom. • Roditelj se može igrati s djetetom matematičkih igara. Danas postoje i razni softweari za učenje matematike koji mogu djetetu pomoći.

More Related