slide1 n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Strategija Europa 2020 PowerPoint Presentation
Download Presentation
Strategija Europa 2020

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 66

Strategija Europa 2020 - PowerPoint PPT Presentation


  • 137 Views
  • Uploaded on

Europa 2020, Europska krovna strategija za pametan, održiv i uključiv rast: - kako lokalni i regionalni modeli suradnje mogu pridonijeti ciljevima EU 2020? Kornelija Mlinarević, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje Vukovar , 1 3 . lipnja 2013.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Strategija Europa 2020' - vidar


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
slide1

Europa 2020, Europska krovna strategijaza pametan, održiv i uključiv rast: - kako lokalni i regionalni modeli suradnje mogu pridonijeti ciljevima EU 2020?

Kornelija Mlinarević,

Regionalna razvojna agencija

Slavonije i Baranje

Vukovar, 13. lipnja 2013.

slide2

Strategija Europa 2020

desetogodišnja je strategija Europske unije kojom se nastoji premostiti postojeća gospodarska kriza koja je raširena diljem Europe te poticati konkurentnost i zapošljivost.

Strategija adresira nedostatke postojećeg modela rasta i nastoji stvoriti uvjete za drugačiju vrstu rasta – rasta koji je pametan, više održiv i uključiv.

slide3

Europa 2020, krovna Europska strategija

za pametan, održiv i uključiv rast

slide5

Strategija Europa 2020. usvojena je 2010. godine, direktno se nastavlja na Lisabonsku strategiju iz 2000. godine koja je za cilj imala učiniti Europsku uniju najkonkurentnijim i najdinamičnijim svjetskim gospodarstvom temeljenim na znanju do 2010. godine.

  • Nova strategija revidira ciljeve Lisabonske strategije i uvodi nove prioritete i ciljeve, predstavljajući nove smjernice za rast i razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama te za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva i poticanje zapošljivosti europske radne snage.
slide6

U strategiji se navodi kako je stopa nezaposlenosti u EU je dostigla oko 10%, uz prosječne deficite od 7% BDP-a i zaduženja preko 80% BDP-a.

  • Dvije godine krize su izbrisale dvadeset godina fiskalne konsolidacije. Potencijal rasta se prepolovio tijekom krize, a mnogi investicijski planovi, talenti i ideje izgubljeni su zbog neizvjesnosti, smanjene potražnje i manjka izvora financiranja.
slide7

Polazne osnove EU2020

  • Kontinuitet u provedbi – nastavak Lisabonske strategije
  • Izlazna strategija iz gospodarske krize, suočavanje s globalnim izazovima
  • Novi dinamizam, jača financijska podrška, bolja koordinacija s ostalim politikama EU, bolja podjela rada
  • Novi mehanizmi, instrumenti europskog ekonomskog upravljanja
  • Jačanje konkurentnosti na europskoj razini
slide8

Glavni izazovi

Nedovoljno razvijeni faktori rasta temeljeni na znanju i nedostatna infrastruktura

Niska razina sudjelovanja na tržištu rada, neučinkovit sustav obrazovanja i teško socijalno stanje

Očuvanje okoliša i prirodnih resursa i prilagodba klimatskim promjenama

Neučinkovita javna uprava na središnjoj / lokalnoj razini i slaba uključenost partnera

8

slide10

2. Ciljevi strategije i koji programi EU

podupiru ostvarenje tih ciljeva

slide11

Europa 2020 – glavni ciljevi

…i nacionalni ciljevi??Ugraditi u gospodarski program (travanj 2013)

11

slide12

Ciljevi strategije Europa 2020:

  • Zapošljavanje: stopa zaposlenosti populacije u dobi 20-64 = 75%

HR (2011.) = 57%

  • Istraživanje i razvoj: ulaganja u istraživanje i razvoj = 3% BDP-a EU

HR (2010.) = 0,73%

  • Klimatske promjene/energija:

a) Smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% (ako je moguće i 30 %) u odnosu na razine 1990. ; Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji = 20% (HR (2010.) = 14,6% ); b) Povećanje energetske učinkovitosti za 20%

Potrošnja primarne energije (Index 2005. = 100) u HR (2010.) = 96,8

  • Obrazovanje: postotak osoba koje rano napuste školovanje = 10%; postotak populacije u dobi 30-34 sa završenim tercijarnim obrazovanjem - 40% Postotak osoba (dob 18-24) koje rano napuste obrazovanje i usavršavanje u HR (2011.) = 4,1; Postotak osoba (dob 30-34) sa završenim tercijarnim obrazovanjem u HR (2011.) = 24,5
  • Siromaštvo / socijalna isključenost: 20 milijuna manje ljudi u opasnosti od siromaštva;Broj ljudi u opasnosti od siromaštva u HR (2010.) = 1 321 000 ili 31,3%
slide14

Europe 2020 “vodeće” inicijative (“flagship initiatives”)

1 Unija inovacija

  • preusmjeriti politike istraživanja, razvoja i inovacija na nove izazove društva (klimatske promjene, energetska i resursna učinkovitost, zdravlje, demografske promjene); ojačati veze u inovacijskom lancu (od istraživanja do komercijalizacije)

2 Mladost u pokretu

  • ojačati privlačnost europskog visokog obrazovnog sustava, podići kvalitetu obrazovanja i usavršavanja u EU; promovirati mobilnost, unaprijeditimogućnosti zapošljavanja mladih

3 Europska digitalna agenda

  • trajno unapređivati gospodarske i socijalne koristi na digitalnom unutarnjem tržištu (brzi i ultra brzi Internet, širokopojasni pristup, pristup većim internetskimbrzinama)
slide15

4 Resursno učinkovita Europa

  • poduprijeti prijelaz na resursno učinkovitu, nisko-ugljičnu ekonomiju, uz smanjivanje emisija CO2; unaprijediti konkurentnost i energetsku sigurnost

5 Industrijska politika za globalizacijsku eru

  • usmjeravanje elemenata rastućeg menunarodnog vrijednosnog lanca od pristupa sirovinama ka uslugama dorade i održavanja

6 Agenda za nove vještine i poslove

  • stvoriti uvjete za moderniziranje tržišta rada, povećanje stope zapošljavanja i osiguranje funkcioniranja socijalnih modela

7 Europska platforma protiv siromaštva

  • osiguravanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije; jačanje svijesti i unaprenenje temeljnih ljudskih prava osoba suočenih sa siromaštvom i socijalnom isključenosti, osiguravanje aktivnog sudjelovanja u društvu
slide16

Značaj provedbenih mehanizama EU2020 za Hrvatsku u razdoblju pristupanja:

  • EU2020 katalizator reformi u EU i Hrvatskoj
  • Pristup iz perspektive budućeg članstva u EU
  • Identificiranje vlastitih prioriteta; identificiranje ciljeva na pojedinim područjima
  • Usvajanje dobre prakse drugih zemalja
  • Strateški dokumenti, policy paperi, akcijski planovi, provedba
  • Unapređivanje sustava prikupljanja i praćenja kvalitativnih i kvantitativnih indikatora, usklanenih sa strukturnim indikatorima EU (EUROSTAT)
  • Izgradnja administrativnih i apsorpcijskih kapaciteta za korištenje EU programa i fondova
slide17

2. Regionalna politika EU i RH: što konkretno znači regionalna politika za regionalnu i lokalnu razinu i sve sektore u RH?

slide18

Gospodarska situacija u Hrvatskoj

  • Hrvatsko gospodarsko je u recesiji od 2008. godine
    • razina BDP-a smanjena za više od 10%
    • uska izvozna baza i nedovoljna konkurentnost
    • nepovoljna investicijska klima
  • Stopa nezaposlenosti blizu 15% u 2012
  • Učinkovitostjavnepotrošnjeostajeizazov
  • Regionalne razlike postoje
    • Ratom pogođena područja
    • Udaljena područja
    • Podijeljenost između urbanog i ruralnog

18

hrvatska 2020
Hrvatska 2020
  • Ciljevi RH u velikoj mjeri komplementarni s ciljevima Europa 2020 strategije
  • Velik dio nacionalnih investicijskih prioriteta moći će se sufinancirati iz fondova EU
  • Ne možemo uložiti u sve – Operativnim programima određuju se prioriteti za sufinanciranje iz fondova EU
slide21
Mogućnosti financiranja razvojnih projekata u narednom financijskom razdoblju EU 2014-2020 (Relevantni ciljevi EU 2020)
  • Infrastruktura za razvoj i istraživanje (npr. centri izvrsnosti)
  • Investicije u inovacije i razvoj uključujući i razvoj informatičkih proizvoda i usluga (npr. javne službe i usluge)
  • Promoviranje poduzetništva (npr. poslovni inkubatori)
  • Potpora energetskoj učinkovitosti i uporabi obnovljivih izvora u javnoj infrastrukturi i stambenom sektoru
  • Promocija održivog gradskog prometa s niskom emisijom CO2
  • Potpora investicijama u sustave i infrastrukturu koji povećavaju otpornost na prirodne i ljudski izazvane kataklizme
mogu nosti u narednom financijskom razdoblju eu 2014 2020 relevantni ciljevi eu 2020
Mogućnosti u narednom financijskom razdoblju EU 2014-2020 (Relevantni ciljevi EU 2020)
  • Investicije u vodni sektor i sektor otpada kako bi se zadovoljio acquis
  • Aktivnosti poboljšanja gradskog okruženja – regeneracija “brownfield” područja i redukcija zagađenja zraka
  • Pretvorba industrijskih područja u stagnaciji i razvoj specifičnih prirodnih i kulturnih bogatstava
  • Investicije u zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu
slide23
JESSICA: Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (Potpora održivim investicijama u gradovima)
  • Inicijativa EK u suradnji s EuropeanInvestment Bank (EIB) i Councilof Europe Development Bank (CEB) namijenjeno zemljama članicama EU
  • Koristi mehanizme financijskog inženjeringa – “revolving” fond, uključuje strukturne instrumente (ERDF)

Područja potpore:

  • infrastruktura – promet, vodovod, otpad, energija
  • kulturni objekti – za turizam i druge održive namjene
  • regeneracija “ brownfield” područja – uključujući raščišćavanje i dekontaminaciju
  • kreiranje novih komercijalnih zona za SME, IT i/ili R&D sektore
  • objekti sveučilišta – medicinski, biotehnološki i dr. specijalizirani objekti
  • poboljšavanje energetske učinkovitosti
slide24

EUSTRATEŠKI OKVIR 2020

EUROPA 2020

Nacionalne razvojne strategije

Nacionalni programi reformi

5 „GLAVNIH CILJEVA“

ZAJEDNIČKI STRATEŠKI OKVIR

(Common strategic framework)

Druge EU inicijative i programi

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ I KOHEZIJSKI FOND

EUROPSKI FOND ZA RURALNI RAZVOJ

EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO

EUROSPSKI SOCIJALNI FOND

PARTNERSKI UGOVOR

Operativniprogami

Operativni programi

Operativni programi

Operativni programi

projekti

projekti

projekti

projekti

projekti

u inkovitije kori tenje raspolo ivih eu fondova
Učinkovitije korištenje raspoloživih EU fondova

Sveobuhvatna strategija ulaganja: usklađena s ciljevimaEuropa 2020

Usklađenost s Nacionalnimprogramimareforme

Usklađenost: kohezijska politika, ruralni razvoj, fondovi pomorstva i ribarstva

Ciljeviipokazateljiza mjerenjenapretkau smjeru ciljevaEuropa 2020

Uspješnost: Uvođenje izvedbenog okvira

Učinkovitost: Jačanje administrativnih kapaciteta, smanjenje birokracije

Ugovor o partnerstvu

Zajednički Strateški okvir

Operativni programi

25

lista tematskih ciljeva
Lista tematskih ciljeva

Istraživanje i inovacije

Informatičkeikomunikacijsketehnologije (IT)

Konkurentnostmalih i srednjih poduzeća (SMEs)

Pomak u smjeru gospodarstva s niskom razinom ugljičnog monoksida

Prilagodba klimatskim promjenama, prevencija iupravljanje rizicima

Zaštita okolišaiučinkovitost resursa

Održivi transport iuklanjanjezagušenjauključnim infrastrukturnim mrežama

Zapošljavanjeipotpora mobilnosti radne snage

Socijalna uključenost i borba protiv siromaštva

Obrazovanje, razvoj vještinaicjeloživotno učenje

Institucionalno jačanje kapaciteta i učinkovitost javnih uprava

26

slide28

Izraz „politika regionalnog razvoja“ odnosi se na regionalni pristup razvoju cjelokupnog nacionalnog gospodarstva.

Politika regionalnog razvoja temelji se na dva cilja:

- povećanja učinkovitosti nacionalnog gospodarstva, s jedne strane,

- i uravnoteženog razvoja pojedinih područja, važnog čimbenika tradicionalne regionalne politike, s druge.

Na taj način suvremena regionalna politika, ili politika regionalnog razvoja („kohezijska politika“ u EU), objedinjuje dvije politike – regionalnu i razvojnu.

slide29

Da bi se na razini EU omogućila analiza i utvrđivanje stupnja gospodarskog razvitka neke zemlje odnosno regije, kreiranje i provedba regionalne politike, kao i praćenje učinaka tih mjera regionalne politike na daljnji razvitak, bilo je potrebno stvoriti usklađeni sustav statističkih regija koji će omogućiti prikupljanje i obradu usporedivih podataka.

slide30

U okviru regionalne (kohezijske) politike EU, statističke jedinice NUTS služe i utvrđivanju razina i vrsta pomoći kojom EU financira kohezijsku politiku tj. razvojne aktivnosti zemalja članica, sukladno strateškim smjernicama donesenim na razini EU.

  • Statističke prostorne jedinice ne predstavljaju pravnu niti administrativnu podjelu teritorija države, a sukladno pravnoj stečevini EU niti obaveznu osnovu za vođenje i osmišljavanje politike nacionalnog regionalnog razvoja – međutim zahtijeva se usklađivanja ovih dviju politika regionalnog razvoja (EU i nacionalna razina).
kori tenje sredstava sfs i cf
Korištenje sredstava SFs i CF

Usmjeravanje na statističke regije (NUTS)

Hrvatska je trebala temeljiti svoju regionalnu razvojnu politiku, kao i povlačenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a na 3 NUTS II regije:

sjeverozapadnu Hrvatsku u koju ulaze Grad Zagreb, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka te Međimurska županija,

središnju i istočnu (Panonsku) Hrvatsku koja uz pet slavonskih županija uključuje i Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju te

jadransku Hrvatsku u koju ulaze sve županije s izlazom na more.

NUTS 1 (stanovništvo: 3 – 7 milijuna)

NUTS 2 (stanovništvo: 800.000 – 3 milijuna)

NUTS 3 (stanovništvo: 150.000 – 800.000)

slide33

Kao najvažniji nedostaci prethodne statističke podjele NUTS 2 regija koji su prezentirani kao direktni uzroci nove podjele su:

- Nepovoljni financijski učinci za županije Sjeverozapadne Hrvatske (SZH) – ‘taoci’ visokog BDP-a po stanovniku grada Zagreba

- Obzirom na BDP po stanovniku, SZH bi u financijskoj perspektivi 2014.-2020. izgubila status područja koje potpada pod cilj 1 Kohezijske politike (Konvergencija).

Posljedice takve kategorizacije za SZH bi bile:

Manji iznos dostupnih sredstava (otprilike 30% manje nego u slučaju da zadrži status područja cilja 1); niža stopa sufinanciranja projekata iz Strukturnih fondova (oko 50% umjesto prosječnih 75-80%); niža razina dozvoljenih državnih potpora (tzv. ‘regionalnih potpora’) za gospodarstvo; smanjenje apsorpcijskog kapaciteta (grad Zagreb kao najrazvijenije područje ne bi više

  • bio u prilici apsorbirati značajna sredstva); otežano praćenje provedbe Operativnog programa zbog potrebe vođenja posebne evidencije za projekte iz SZH
nova statisti ka klasifikacija prostornih jedinica rh nuts 2
Nova statistička klasifikacija prostornih jedinica RH - NUTS 2

Preuzeto s: http://www.mrrsvg.hr/default.aspx?id=1112

slide35

Kao osnovne prednosti nove podjele na dvije statističke regije, Kontinentalnu i Jadransku, navodi se sljedeće:

- Sva područja RH će moći koristiti sredstva iz Strukturnih fondova s najvećim stupnjem povoljnosti najmanje do 2027. godine

- Omogućuje se veća razina državnih potpora korisnicima na području sjeverozapadne Hrvatske

- Olakšava planiranje i provedbu razvojnih projekata zbog jednakih pravila na cijelom teritoriju RH

- Zbog uključenosti grada Zagreba povećava ukupni apsorpcijski kapacitet RH

- Olakšava administrativno praćenje provedbe Operativnih programa.

slide36

Statistička regionalizacija RH na 2 statističke regije – Kontinentalnu i Jadransku regiju, primjenjuje se od 1. siječnja 2013. (DZS), te za potrebe Kohezijske politike od 1. srpnja 2013. (nakon pristupanja Europskoj uniji).

  • Što se tiče Vlade RH, realiziran je cilj Programa Vlade RH - dogovor s Europskom unijom o novom preustroju statističkih regija u Hrvatskoj za ravnomjeran i „brz regionalni razvoj na temelju korištenja fondova EU“, a sve hrvatske regije bit će pogodne za financiranje u okviru cilja 1 Kohezijske politike (Konvergencija) najmanje do 2027.g.
  • Nova klasifikacija omogućit će korištenje 450 milijuna eura do kraja 2013. te preko 1 milijardu eura svake iduće godine, te će osigurati veću ukupnu apsorpciju sredstava iz EU fondova
slide37

Institucije na kojima se temelji nova regionalna politika

sukladno Strategiji i Zakonu o regionalnom razvoju

Vlada RH

Partnersko vijeće za

regionalni razvoj

Ministarstvo regionalnog razvoja

i fondova EU

Vijeće za regionalni razvoj

Agencija za regionalni razvoj RH

Partnersko vijeće

statističkih regija

Županija

Županijsko partnersko vijeće

Županijska razvojna agencija

razvojne agencije i regionalni razvoj
Razvojne agencije i regionalni razvoj

Regional Development Agency of Slavonia and Baranja

Nakon donošenja Zakona o regionalnom razvoju i Strategije regionalnog razvoja, svaka županija je kandidirala jednu (neprofitnu) pravnu osobu

akreditirane su ŽUPANIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE koje postepeno preuzimaju koordinacijsku ulogu u pogledu regionalnog razvoja na području jedinica područne (regionalne) samouprave.

strukturni fondovi
Strukturni fondovi

Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO)

Ključni strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti korištenja sredstava i strukturnih instrumenata EU

Temelj za izradu Operativnih programa (OP) do 2013. godine.

Operativni programi će odrediti mjere ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih NSRO-om i način njihove provedbe.

NSRO + OP = programska bazu za upravljanje Strukturnim instrumentima EU nakon ulaska RH u punopravno članstvo EU.

strukturni fondovi1
Strukturni fondovi

Kako do EU sredstava?

NSROOperativni program  usvajanje od strane EK  raspisivanje natječaja, odabir, potpisivanje ugovora s krajnjim korisnicima, provedba projekata

Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava (grant)

krajnji korisnik predlaže projekt na zadanu tematiku

natječajna dokumentacija obuhvaća: opis projekta, prijavni obrazac, priloge (proračun, logička matrica, građevinska dozvola, cost-benefit analiza, ocjena učinka na okoliš i dr. prema potrebi)

slide41

IZ STRATEGIJE REGIONALNOG RAZVOJA RH:

...Međutim istovremeno financijski i administrativni kapaciteti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razvoj projektnih ideja u tehnički spremne projekte za financiranje kroz EU fondove te kasnije, za njihovo sufinanciranje i provedbu, na različitoj su razini razvijenosti. Budući da je MRRŠVG kao nositelj regionalne politike svjestan problema, posebnu će pozornost u razdoblju do ulaska u Europsku Uniju usmjeriti prema jačanju ulaganja u lokalne i regionalne kapacitete za povlačenje sredstava iz EU fondova....

Ministarstvo, u suradnji s drugim tijelima, razmotrit će mogućnosti osiguravanja tehničke pomoći za pripremu i provedbu projekata, koje potencijalno mogu uključivati i sufinanciranja izrade projektne dokumentacije te pružanje kvalitetne podrške lokalnim i regionalnim akterima za povlačenje što većih sredstava iz EU fondova.

status pripremljenosti rh
Status pripremljenosti RH
  • Dobra apsorpcijska sposobnost, za sada
    • provedba uvelike tek predstoji
    • ulaskom u EU, bitno veća sredstva!
  • U tijeku jačanje administrativne sposobnosti
    • izazov paralelnih programa i priprema
    • izazov očuvanja kadrova i upošljavanja novih
  • Rastući izazov koordinacije (SDU za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU – SDURF)
  • Socio-ekonomski učinak ovisi o kvaliteti posredničkih tijela (stupovi tržišta, provoditelji politika itd.)
    • projekti financirani EU sredstvima  jačanje sustava privlačenja ulaganja, poslovne klime, savjetodavnih usluga, intelektualnog vlasništva, tehnološkog transfera, poticanja poduzetništva, regionalnog razvoja itd.
slide44

(i) Iskustva iz Slovenije (RRA Gorenjske) kažu sljedeće:

- potrebno je uključivanje region./lok.razine u programiranje OP-ova (visoko-centralizirani sustav ne brine o potrebama lokalnih zajednica – potrebno se nametnuti i osigurati da prioriteti s lokalne i regionalne razine budu ugrađeni ne samo u njihove strateške dokumente nego i u OP-ove)

- projekti za SF-ove se u prosjeku pripremaju od 2-4 god.

- potrebno je “okrupnjavati” projektne ideje i realizirati šira partnerstva – projekti šireg značaja imaju veći prolaz

slide45

(ii) Iskustva iz Slovenije (RRA Gorenjske) kažu da je potrebno sljedeće:

- fokusirati se na stvarne potrebe zajednice i dogovarati na vrijeme pripremu projekata

- pripremati potrebnu dokumentaciju (to najdulje traje) i rješavati imovinsko-pravne pdnose

- angažirati se na pronalaženju najpovoljnijih financijskih izvora i opcija zaduživanja, te kombinirati izvore

- lobirati za projekte na nacionalnoj razini

slide46

2.3. Kako se pripremamo za ulazak u EU i

korištenje strukturnih fondova za financiranje

razvojnih projekata

eu odnos izme u politika programa i projekata
EU odnos između politika, programa i projekata
  • Projekti financirani iz EU programa moraju biti sukladni s :
    • EU razvojnim politikama i državnim strategijama
    • Vladinim programima
    • Nacionalnom razvojnom politikom
    • Projekti usklađeni sa regionalnim strateškim dokumentima
nacionalni strate ki referentni okvir za 20 07 2013
Nacionalni strateški referentni okvir za 2007-2013

Definira šire ciljeve korištenja Strukturnih fondova, broj i sadržaj operativnih programa

Ključni strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti korištenja sredstava i strukturnih instrumenata EU

Temelj za izradu Operativnih programa (OP) do 2013. godine.

Operativni programi će odrediti mjere ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih NSRO-om i način njihove provedbe.

NSRO + OP = programska bazu za upravljanje Strukturnim instrumentima EU nakon ulaska RH u punopravno članstvo EU.

priprema rh za ulazak u eu
Priprema RH za ulazak u EU

Što sve treba imati u vidu?

  • NUTS podjela u svrhu maksimalnog iskorištavanja sredstava Strukturnih fondova
  • Planirati korištenje EU sredstava temeljem ograničenog broja programa
  • Osigurati proračunska sredstva i provedbene kapacitete
  • Jasna i jednostavna provedbena struktura
  • Čim bolje iskoristiti pretpristupnu pomoć EU kao pripremu za Strukturne fondove
  • Jačati stručnost i učinkovitost uprave
  • Informirati moguće korisnike
  • Zaliha projekata (eng. Project pipeline)
to se mo e dogoditi
Što se može dogoditi

Strukturni fondovi / činjenice o iskorištenosti

STRUKTURNI FONDOVI ISKORIŠTENOST

EU27 prosjek 87%

RUMUNJSKA

Ušla u Europsku uniju 1.1.2007, te godine iskoristila samo 21,2% strukturnih fondova. Ukoliko Hrvatska iskoristi samo toliko posto to će značiti bačenih 300 milijuna EURA!!!!

slide51

IPA će se koristiti do ulaska Hrvatske u EU

  • RH će plaćati godišnju članarinu EU u iznosu od cirka 610 milijuna eura
  • NEMA VIŠE KAPITALNIH INVESTICIJA I POTPORA OD STRANE RH!!!
  • ulaskom RH u EU imati ćemo mogućnost u prve 2. god korištenja oko 3,5 milijarde €
  • Razlika između pretpristupnih i strukturnih fondova je u procedurama, ulogama i odgovornostima svih razina
  • KF nalažu stroži režim!!!
slide52

5. Kako se pripremiti na regionalnoj i lokalnoj razini za korištenje financiranja iz Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU

slide53
Mijenjati mentalitet

Strateško planiranje: izrada Strategija – uzeti u obzir specifičnosti, npr.razminiranje; lokalni kontekst i lokalne resurse

jačanje kapaciteta na županijskoj razini (razvojne agencije, “projekt menadžeri”, lokalna/regionalna samouprava, upravni odjeli, tvrtke, institucije)

jačanje i pozicioniranje međužupanijskih partnerstava

Usuglašavanje razvojnih prioriteta na regionalnoj razini

Pravljenje baze podataka projekata, ne samo ideja!!

Korištenje iskustava zemalja članica EU (korak ispred; primjeri dobre i loše prakse)

slide58
Izazovi učinkovitog korištenja EU sredstava

Odgovarajući kadrovski kapaciteti

Stručnost svih sudionika (acquis, pravila kohezijske politike, engleski jezik)

Fleksibilnost sustava (brojnost sudionika, složenost procedura)

Potrebna financijska sredstva (predfinanciranje i sufinanciranje)

Strategija razvoja i odgovarajuća nacionalna proračunska sredstva

Informiranje i pomoć krajnjim korisnicima

Razmjena informacija i iskustava

povjerenje i kontinuirana komunikacija razvojnih dionika potrebna je radi
Povjerenje i kontinuirana komunikacija razvojnih dionika potrebna je radi:

1. Podizanja apsorpcijskih kapaciteta dionika u razvoju

2. Umrežavanja, timskog rada i optimizacije resursa

3. Pronalaženja kvalitetnih partnera

4. Prikupljanja projektnih ideja za sveobuhvatnu bazu projektnih ideja županije

5. Stvaranja baze raspoloživih resursa (stručnjaci iz spec.područja; izvori financiranja; konzult.tvrtke i dr.)

6. Izgradnje klime partnerstva kao dugoročne investicije

7. Korištenja prilike financiranja iz EU programa za realizaciju kvalitetnih razvojnih projekata

59

slide62

3. Da li je moguća sinergija ključnih dionika radi ostvarenja efikasnih modela suradnje sa svrhom razvoja lokalnih zajednica

slide64

Regionalne i lokalne vlasti su prepoznate kao dionici koji mogu napraviti ključni doprinos strategije kroz aktivnosti koje spadaju u područje njihove odgovornosti.

  • Pitanje za Hrvatsku je da li svi preduvjeti će biti na mjestu iu vrijeme kako bi mogli napraviti najbolje od dati priliku i da li su pripremljeni i spremni da ga koristiti.
slide65

3.2. Primjeri modela suradnje

(projekti pripremani u okviru CBC programa; ”regionalni projekti”)