Strategija Europa 2020

1. Europa 2020, Europska krovna strategijaza pametan, održiv i uključiv rast: - kako lokalni i regionalni modeli suradnje mogu pridonijeti ciljevima EU 2020? Kornelija Mlinarević, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje Vukovar, 13. lipnja 2013.

2. Strategija Europa 2020 desetogodišnja je strategija Europske unije kojom se nastoji premostiti postojeća gospodarska kriza koja je raširena diljem Europe te poticati konkurentnost i zapošljivost. Strategija adresira nedostatke postojećeg modela rasta i nastoji stvoriti uvjete za drugačiju vrstu rasta – rasta koji je pametan, više održiv i uključiv.

3. Europa 2020, krovna Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast

4. 1. 1. Kontekst (iskustvo EU članica i institucionalnog okvira koji su doveli do EU2020);

5. Strategija Europa 2020. usvojena je 2010. godine, direktno se nastavlja na Lisabonsku strategiju iz 2000. godine koja je za cilj imala učiniti Europsku uniju najkonkurentnijim i najdinamičnijim svjetskim gospodarstvom temeljenim na znanju do 2010. godine. • Nova strategija revidira ciljeve Lisabonske strategije i uvodi nove prioritete i ciljeve, predstavljajući nove smjernice za rast i razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama te za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva i poticanje zapošljivosti europske radne snage.

6. U strategiji se navodi kako je stopa nezaposlenosti u EU je dostigla oko 10%, uz prosječne deficite od 7% BDP-a i zaduženja preko 80% BDP-a. • Dvije godine krize su izbrisale dvadeset godina fiskalne konsolidacije. Potencijal rasta se prepolovio tijekom krize, a mnogi investicijski planovi, talenti i ideje izgubljeni su zbog neizvjesnosti, smanjene potražnje i manjka izvora financiranja.

7. Polazne osnove EU2020 • Kontinuitet u provedbi – nastavak Lisabonske strategije • Izlazna strategija iz gospodarske krize, suočavanje s globalnim izazovima • Novi dinamizam, jača financijska podrška, bolja koordinacija s ostalim politikama EU, bolja podjela rada • Novi mehanizmi, instrumenti europskog ekonomskog upravljanja • Jačanje konkurentnosti na europskoj razini

8. Glavni izazovi Nedovoljno razvijeni faktori rasta temeljeni na znanju i nedostatna infrastruktura Niska razina sudjelovanja na tržištu rada, neučinkovit sustav obrazovanja i teško socijalno stanje Očuvanje okoliša i prirodnih resursa i prilagodba klimatskim promjenama Neučinkovita javna uprava na središnjoj / lokalnoj razini i slaba uključenost partnera 8

9. 3 RASTA EUROPE

10. 2. Ciljevi strategije i koji programi EU podupiru ostvarenje tih ciljeva

11. Europa 2020 – glavni ciljevi …i nacionalni ciljevi??Ugraditi u gospodarski program (travanj 2013) 11

12. Ciljevi strategije Europa 2020: • Zapošljavanje: stopa zaposlenosti populacije u dobi 20-64 = 75% HR (2011.) = 57% • Istraživanje i razvoj: ulaganja u istraživanje i razvoj = 3% BDP-a EU HR (2010.) = 0,73% • Klimatske promjene/energija: a) Smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% (ako je moguće i 30 %) u odnosu na razine 1990. ; Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji = 20% (HR (2010.) = 14,6% ); b) Povećanje energetske učinkovitosti za 20% Potrošnja primarne energije (Index 2005. = 100) u HR (2010.) = 96,8 • Obrazovanje: postotak osoba koje rano napuste školovanje = 10%; postotak populacije u dobi 30-34 sa završenim tercijarnim obrazovanjem - 40% Postotak osoba (dob 18-24) koje rano napuste obrazovanje i usavršavanje u HR (2011.) = 4,1; Postotak osoba (dob 30-34) sa završenim tercijarnim obrazovanjem u HR (2011.) = 24,5 • Siromaštvo / socijalna isključenost: 20 milijuna manje ljudi u opasnosti od siromaštva;Broj ljudi u opasnosti od siromaštva u HR (2010.) = 1 321 000 ili 31,3%

13. 1.3. „Flagship inicijative“ u okviru EU2020

14. Europe 2020 “vodeće” inicijative (“flagship initiatives”) 1 Unija inovacija • preusmjeriti politike istraživanja, razvoja i inovacija na nove izazove društva (klimatske promjene, energetska i resursna učinkovitost, zdravlje, demografske promjene); ojačati veze u inovacijskom lancu (od istraživanja do komercijalizacije) 2 Mladost u pokretu • ojačati privlačnost europskog visokog obrazovnog sustava, podići kvalitetu obrazovanja i usavršavanja u EU; promovirati mobilnost, unaprijeditimogućnosti zapošljavanja mladih 3 Europska digitalna agenda • trajno unapređivati gospodarske i socijalne koristi na digitalnom unutarnjem tržištu (brzi i ultra brzi Internet, širokopojasni pristup, pristup većim internetskimbrzinama)

15. 4 Resursno učinkovita Europa • poduprijeti prijelaz na resursno učinkovitu, nisko-ugljičnu ekonomiju, uz smanjivanje emisija CO2; unaprijediti konkurentnost i energetsku sigurnost 5 Industrijska politika za globalizacijsku eru • usmjeravanje elemenata rastućeg menunarodnog vrijednosnog lanca od pristupa sirovinama ka uslugama dorade i održavanja 6 Agenda za nove vještine i poslove • stvoriti uvjete za moderniziranje tržišta rada, povećanje stope zapošljavanja i osiguranje funkcioniranja socijalnih modela 7 Europska platforma protiv siromaštva • osiguravanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije; jačanje svijesti i unaprenenje temeljnih ljudskih prava osoba suočenih sa siromaštvom i socijalnom isključenosti, osiguravanje aktivnog sudjelovanja u društvu

16. Značaj provedbenih mehanizama EU2020 za Hrvatsku u razdoblju pristupanja: • EU2020 katalizator reformi u EU i Hrvatskoj • Pristup iz perspektive budućeg članstva u EU • Identificiranje vlastitih prioriteta; identificiranje ciljeva na pojedinim područjima • Usvajanje dobre prakse drugih zemalja • Strateški dokumenti, policy paperi, akcijski planovi, provedba • Unapređivanje sustava prikupljanja i praćenja kvalitativnih i kvantitativnih indikatora, usklanenih sa strukturnim indikatorima EU (EUROSTAT) • Izgradnja administrativnih i apsorpcijskih kapaciteta za korištenje EU programa i fondova

17. 2. Regionalna politika EU i RH: što konkretno znači regionalna politika za regionalnu i lokalnu razinu i sve sektore u RH?

18. Gospodarska situacija u Hrvatskoj • Hrvatsko gospodarsko je u recesiji od 2008. godine • razina BDP-a smanjena za više od 10% • uska izvozna baza i nedovoljna konkurentnost • nepovoljna investicijska klima • Stopa nezaposlenosti blizu 15% u 2012 • Učinkovitostjavnepotrošnjeostajeizazov • Regionalne razlike postoje • Ratom pogođena područja • Udaljena područja • Podijeljenost između urbanog i ruralnog 18

19. Hrvatska 2020 • Ciljevi RH u velikoj mjeri komplementarni s ciljevima Europa 2020 strategije • Velik dio nacionalnih investicijskih prioriteta moći će se sufinancirati iz fondova EU • Ne možemo uložiti u sve – Operativnim programima određuju se prioriteti za sufinanciranje iz fondova EU

20. Tematski ciljevi - usmjeravanje investicija iz strukturnih instrumenata

21. Mogućnosti financiranja razvojnih projekata u narednom financijskom razdoblju EU 2014-2020 (Relevantni ciljevi EU 2020) • Infrastruktura za razvoj i istraživanje (npr. centri izvrsnosti) • Investicije u inovacije i razvoj uključujući i razvoj informatičkih proizvoda i usluga (npr. javne službe i usluge) • Promoviranje poduzetništva (npr. poslovni inkubatori) • Potpora energetskoj učinkovitosti i uporabi obnovljivih izvora u javnoj infrastrukturi i stambenom sektoru • Promocija održivog gradskog prometa s niskom emisijom CO2 • Potpora investicijama u sustave i infrastrukturu koji povećavaju otpornost na prirodne i ljudski izazvane kataklizme

22. Mogućnosti u narednom financijskom razdoblju EU 2014-2020 (Relevantni ciljevi EU 2020) • Investicije u vodni sektor i sektor otpada kako bi se zadovoljio acquis • Aktivnosti poboljšanja gradskog okruženja – regeneracija “brownfield” područja i redukcija zagađenja zraka • Pretvorba industrijskih područja u stagnaciji i razvoj specifičnih prirodnih i kulturnih bogatstava • Investicije u zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu

23. JESSICA: Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (Potpora održivim investicijama u gradovima) • Inicijativa EK u suradnji s EuropeanInvestment Bank (EIB) i Councilof Europe Development Bank (CEB) namijenjeno zemljama članicama EU • Koristi mehanizme financijskog inženjeringa – “revolving” fond, uključuje strukturne instrumente (ERDF) Područja potpore: • infrastruktura – promet, vodovod, otpad, energija • kulturni objekti – za turizam i druge održive namjene • regeneracija “ brownfield” područja – uključujući raščišćavanje i dekontaminaciju • kreiranje novih komercijalnih zona za SME, IT i/ili R&D sektore • objekti sveučilišta – medicinski, biotehnološki i dr. specijalizirani objekti • poboljšavanje energetske učinkovitosti

24. EUSTRATEŠKI OKVIR 2020 EUROPA 2020 Nacionalne razvojne strategije Nacionalni programi reformi 5 „GLAVNIH CILJEVA“ ZAJEDNIČKI STRATEŠKI OKVIR (Common strategic framework) Druge EU inicijative i programi EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ I KOHEZIJSKI FOND EUROPSKI FOND ZA RURALNI RAZVOJ EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO EUROSPSKI SOCIJALNI FOND PARTNERSKI UGOVOR Operativniprogami Operativni programi Operativni programi Operativni programi projekti projekti projekti projekti projekti

25. Učinkovitije korištenje raspoloživih EU fondova Sveobuhvatna strategija ulaganja: usklađena s ciljevimaEuropa 2020 Usklađenost s Nacionalnimprogramimareforme Usklađenost: kohezijska politika, ruralni razvoj, fondovi pomorstva i ribarstva Ciljeviipokazateljiza mjerenjenapretkau smjeru ciljevaEuropa 2020 Uspješnost: Uvođenje izvedbenog okvira Učinkovitost: Jačanje administrativnih kapaciteta, smanjenje birokracije Ugovor o partnerstvu Zajednički Strateški okvir Operativni programi 25

26. Lista tematskih ciljeva Istraživanje i inovacije Informatičkeikomunikacijsketehnologije (IT) Konkurentnostmalih i srednjih poduzeća (SMEs) Pomak u smjeru gospodarstva s niskom razinom ugljičnog monoksida Prilagodba klimatskim promjenama, prevencija iupravljanje rizicima Zaštita okolišaiučinkovitost resursa Održivi transport iuklanjanjezagušenjauključnim infrastrukturnim mrežama Zapošljavanjeipotpora mobilnosti radne snage Socijalna uključenost i borba protiv siromaštva Obrazovanje, razvoj vještinaicjeloživotno učenje Institucionalno jačanje kapaciteta i učinkovitost javnih uprava 26

27. 2.1. Institucionalni okvir regionalnog razvoja: koristi i kontroverze

28. Izraz „politika regionalnog razvoja“ odnosi se na regionalni pristup razvoju cjelokupnog nacionalnog gospodarstva. Politika regionalnog razvoja temelji se na dva cilja: - povećanja učinkovitosti nacionalnog gospodarstva, s jedne strane, - i uravnoteženog razvoja pojedinih područja, važnog čimbenika tradicionalne regionalne politike, s druge. Na taj način suvremena regionalna politika, ili politika regionalnog razvoja („kohezijska politika“ u EU), objedinjuje dvije politike – regionalnu i razvojnu.

29. Da bi se na razini EU omogućila analiza i utvrđivanje stupnja gospodarskog razvitka neke zemlje odnosno regije, kreiranje i provedba regionalne politike, kao i praćenje učinaka tih mjera regionalne politike na daljnji razvitak, bilo je potrebno stvoriti usklađeni sustav statističkih regija koji će omogućiti prikupljanje i obradu usporedivih podataka.

30. U okviru regionalne (kohezijske) politike EU, statističke jedinice NUTS služe i utvrđivanju razina i vrsta pomoći kojom EU financira kohezijsku politiku tj. razvojne aktivnosti zemalja članica, sukladno strateškim smjernicama donesenim na razini EU. • Statističke prostorne jedinice ne predstavljaju pravnu niti administrativnu podjelu teritorija države, a sukladno pravnoj stečevini EU niti obaveznu osnovu za vođenje i osmišljavanje politike nacionalnog regionalnog razvoja – međutim zahtijeva se usklađivanja ovih dviju politika regionalnog razvoja (EU i nacionalna razina).

31. Korištenje sredstava SFs i CF Usmjeravanje na statističke regije (NUTS) Hrvatska je trebala temeljiti svoju regionalnu razvojnu politiku, kao i povlačenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a na 3 NUTS II regije: sjeverozapadnu Hrvatsku u koju ulaze Grad Zagreb, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka te Međimurska županija, središnju i istočnu (Panonsku) Hrvatsku koja uz pet slavonskih županija uključuje i Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju te jadransku Hrvatsku u koju ulaze sve županije s izlazom na more. NUTS 1 (stanovništvo: 3 – 7 milijuna) NUTS 2 (stanovništvo: 800.000 – 3 milijuna) NUTS 3 (stanovništvo: 150.000 – 800.000)

32. NUTS II Regije u RH-prva varijanta

33. Kao najvažniji nedostaci prethodne statističke podjele NUTS 2 regija koji su prezentirani kao direktni uzroci nove podjele su: - Nepovoljni financijski učinci za županije Sjeverozapadne Hrvatske (SZH) – ‘taoci’ visokog BDP-a po stanovniku grada Zagreba - Obzirom na BDP po stanovniku, SZH bi u financijskoj perspektivi 2014.-2020. izgubila status područja koje potpada pod cilj 1 Kohezijske politike (Konvergencija). Posljedice takve kategorizacije za SZH bi bile: Manji iznos dostupnih sredstava (otprilike 30% manje nego u slučaju da zadrži status područja cilja 1); niža stopa sufinanciranja projekata iz Strukturnih fondova (oko 50% umjesto prosječnih 75-80%); niža razina dozvoljenih državnih potpora (tzv. ‘regionalnih potpora’) za gospodarstvo; smanjenje apsorpcijskog kapaciteta (grad Zagreb kao najrazvijenije područje ne bi više • bio u prilici apsorbirati značajna sredstva); otežano praćenje provedbe Operativnog programa zbog potrebe vođenja posebne evidencije za projekte iz SZH

34. Nova statistička klasifikacija prostornih jedinica RH - NUTS 2 Preuzeto s: http://www.mrrsvg.hr/default.aspx?id=1112

35. Kao osnovne prednosti nove podjele na dvije statističke regije, Kontinentalnu i Jadransku, navodi se sljedeće: - Sva područja RH će moći koristiti sredstva iz Strukturnih fondova s najvećim stupnjem povoljnosti najmanje do 2027. godine - Omogućuje se veća razina državnih potpora korisnicima na području sjeverozapadne Hrvatske - Olakšava planiranje i provedbu razvojnih projekata zbog jednakih pravila na cijelom teritoriju RH - Zbog uključenosti grada Zagreba povećava ukupni apsorpcijski kapacitet RH - Olakšava administrativno praćenje provedbe Operativnih programa.

36. Statistička regionalizacija RH na 2 statističke regije – Kontinentalnu i Jadransku regiju, primjenjuje se od 1. siječnja 2013. (DZS), te za potrebe Kohezijske politike od 1. srpnja 2013. (nakon pristupanja Europskoj uniji). • Što se tiče Vlade RH, realiziran je cilj Programa Vlade RH - dogovor s Europskom unijom o novom preustroju statističkih regija u Hrvatskoj za ravnomjeran i „brz regionalni razvoj na temelju korištenja fondova EU“, a sve hrvatske regije bit će pogodne za financiranje u okviru cilja 1 Kohezijske politike (Konvergencija) najmanje do 2027.g. • Nova klasifikacija omogućit će korištenje 450 milijuna eura do kraja 2013. te preko 1 milijardu eura svake iduće godine, te će osigurati veću ukupnu apsorpciju sredstava iz EU fondova

37. Institucije na kojima se temelji nova regionalna politika sukladno Strategiji i Zakonu o regionalnom razvoju Vlada RH Partnersko vijeće za regionalni razvoj Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU Vijeće za regionalni razvoj Agencija za regionalni razvoj RH Partnersko vijeće statističkih regija Županija Županijsko partnersko vijeće Županijska razvojna agencija

38. Razvojne agencije i regionalni razvoj Regional Development Agency of Slavonia and Baranja Nakon donošenja Zakona o regionalnom razvoju i Strategije regionalnog razvoja, svaka županija je kandidirala jednu (neprofitnu) pravnu osobu akreditirane su ŽUPANIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE koje postepeno preuzimaju koordinacijsku ulogu u pogledu regionalnog razvoja na području jedinica područne (regionalne) samouprave.

39. Strukturni fondovi Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) Ključni strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti korištenja sredstava i strukturnih instrumenata EU Temelj za izradu Operativnih programa (OP) do 2013. godine. Operativni programi će odrediti mjere ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih NSRO-om i način njihove provedbe. NSRO + OP = programska bazu za upravljanje Strukturnim instrumentima EU nakon ulaska RH u punopravno članstvo EU.

40. Strukturni fondovi Kako do EU sredstava? NSROOperativni program  usvajanje od strane EK  raspisivanje natječaja, odabir, potpisivanje ugovora s krajnjim korisnicima, provedba projekata Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava (grant) krajnji korisnik predlaže projekt na zadanu tematiku natječajna dokumentacija obuhvaća: opis projekta, prijavni obrazac, priloge (proračun, logička matrica, građevinska dozvola, cost-benefit analiza, ocjena učinka na okoliš i dr. prema potrebi)

41. IZ STRATEGIJE REGIONALNOG RAZVOJA RH: ...Međutim istovremeno financijski i administrativni kapaciteti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razvoj projektnih ideja u tehnički spremne projekte za financiranje kroz EU fondove te kasnije, za njihovo sufinanciranje i provedbu, na različitoj su razini razvijenosti. Budući da je MRRŠVG kao nositelj regionalne politike svjestan problema, posebnu će pozornost u razdoblju do ulaska u Europsku Uniju usmjeriti prema jačanju ulaganja u lokalne i regionalne kapacitete za povlačenje sredstava iz EU fondova.... Ministarstvo, u suradnji s drugim tijelima, razmotrit će mogućnosti osiguravanja tehničke pomoći za pripremu i provedbu projekata, koje potencijalno mogu uključivati i sufinanciranja izrade projektne dokumentacije te pružanje kvalitetne podrške lokalnim i regionalnim akterima za povlačenje što većih sredstava iz EU fondova.

42. Status pripremljenosti RH • Dobra apsorpcijska sposobnost, za sada • provedba uvelike tek predstoji • ulaskom u EU, bitno veća sredstva! • U tijeku jačanje administrativne sposobnosti • izazov paralelnih programa i priprema • izazov očuvanja kadrova i upošljavanja novih • Rastući izazov koordinacije (SDU za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU – SDURF) • Socio-ekonomski učinak ovisi o kvaliteti posredničkih tijela (stupovi tržišta, provoditelji politika itd.) • projekti financirani EU sredstvima  jačanje sustava privlačenja ulaganja, poslovne klime, savjetodavnih usluga, intelektualnog vlasništva, tehnološkog transfera, poticanja poduzetništva, regionalnog razvoja itd.

43. 2.2. Iskustva zemalja članica i da li ih koristimo

44. (i) Iskustva iz Slovenije (RRA Gorenjske) kažu sljedeće: - potrebno je uključivanje region./lok.razine u programiranje OP-ova (visoko-centralizirani sustav ne brine o potrebama lokalnih zajednica – potrebno se nametnuti i osigurati da prioriteti s lokalne i regionalne razine budu ugrađeni ne samo u njihove strateške dokumente nego i u OP-ove) - projekti za SF-ove se u prosjeku pripremaju od 2-4 god. - potrebno je “okrupnjavati” projektne ideje i realizirati šira partnerstva – projekti šireg značaja imaju veći prolaz

45. (ii) Iskustva iz Slovenije (RRA Gorenjske) kažu da je potrebno sljedeće: - fokusirati se na stvarne potrebe zajednice i dogovarati na vrijeme pripremu projekata - pripremati potrebnu dokumentaciju (to najdulje traje) i rješavati imovinsko-pravne pdnose - angažirati se na pronalaženju najpovoljnijih financijskih izvora i opcija zaduživanja, te kombinirati izvore - lobirati za projekte na nacionalnoj razini

46. 2.3. Kako se pripremamo za ulazak u EU i korištenje strukturnih fondova za financiranje razvojnih projekata

47. EU odnos između politika, programa i projekata • Projekti financirani iz EU programa moraju biti sukladni s : • EU razvojnim politikama i državnim strategijama • Vladinim programima • Nacionalnom razvojnom politikom • Projekti usklađeni sa regionalnim strateškim dokumentima

48. Nacionalni strateški referentni okvir za 2007-2013 Definira šire ciljeve korištenja Strukturnih fondova, broj i sadržaj operativnih programa Ključni strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti korištenja sredstava i strukturnih instrumenata EU Temelj za izradu Operativnih programa (OP) do 2013. godine. Operativni programi će odrediti mjere ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih NSRO-om i način njihove provedbe. NSRO + OP = programska bazu za upravljanje Strukturnim instrumentima EU nakon ulaska RH u punopravno članstvo EU.

49. Priprema RH za ulazak u EU Što sve treba imati u vidu? • NUTS podjela u svrhu maksimalnog iskorištavanja sredstava Strukturnih fondova • Planirati korištenje EU sredstava temeljem ograničenog broja programa • Osigurati proračunska sredstva i provedbene kapacitete • Jasna i jednostavna provedbena struktura • Čim bolje iskoristiti pretpristupnu pomoć EU kao pripremu za Strukturne fondove • Jačati stručnost i učinkovitost uprave • Informirati moguće korisnike • Zaliha projekata (eng. Project pipeline)

50. Što se može dogoditi Strukturni fondovi / činjenice o iskorištenosti STRUKTURNI FONDOVI ISKORIŠTENOST EU27 prosjek 87% RUMUNJSKA Ušla u Europsku uniju 1.1.2007, te godine iskoristila samo 21,2% strukturnih fondova. Ukoliko Hrvatska iskoristi samo toliko posto to će značiti bačenih 300 milijuna EURA!!!!