1 / 10

STRATEGIJA NOVIH POSLOVA

Prof. dr. sc. Želimir Dulčić. STRATEGIJA NOVIH POSLOVA. Predavanja. ožujak 2006. MALO PODUZETNIŠTVO “Poduzetne osobe su najmirnije kada nemaju mira” (N. Berac) UVODNE NAZNAKE

enan
Download Presentation

STRATEGIJA NOVIH POSLOVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Prof. dr. sc. Želimir Dulčić STRATEGIJA NOVIH POSLOVA Predavanja ožujak 2006.

  2. MALO PODUZETNIŠTVO “Poduzetne osobe su najmirnije kada nemaju mira” (N. Berac) UVODNE NAZNAKE Zemlje razvijenih tržišnih gospodarstava, prosperitet svojih gospodarstava zahvaljuju upravo malome poduzetništvu, pa zbog toga i ulažu velika sredstva i potporne napore za svekoliki razvitak malog poduzetništva, odnosno za poticanje najrazličitijih individualnih poduzetničkih inicijativa. Da bismo neki biznis proglasili malim poduzetništvom (u pravno-organizacijskoj formi male tvrtke) on se veličinom mora uklapati u uvriježene ili propisane standarde domicilna gospodarstva.

  3. POJAM I ZNAČENJE MALOGA BIZNISA • U svjetskoj praksi nailazimo na vrlo različita određenja malog poduzetništva, a razlike se uglavnom temelje na raznolikosti kriterija koji se uzimaju određujuće relevantnima. • Među inima se u literaturi i praksi obično rabe slijedeće odrednice – kriteriji. • ukupna vrijednost imovine, • vrijednost dioničkog kapitala, • visina prihoda od prodaje, • vrijednost stalnih sredstava, • djelatno područje tvrtke, • veličina potrebitih ulaganja, • obujam energetskog potencijala, • visina čiste dobiti, • gospodarsko značenje projekta – poduzetničkog pothvata, • ukupan broj zaposlenika.

  4. U SAD-u malim se tvrtkama drže one koje imaju do 1500 zaposlenika, u računalnoj industriji do 1000… • U Austriji, Belgiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji za granicu određenja malog poduzetništva uzima se 100 zaposlenika. • U Francuskoj se govori o sasvim malim tvrtkama koje angažiraju do 10 zaposlenika, te o tzv. malim tvrtkama s uposlenih do 500 radnika. • U Japanu ovisno o grani određuje se veličina male tvrtke u proizvodnji, građevinarstvu, rudarstvu do 300 radnika… • U Švedskoj se granica malog poduzetništva određuje na relativno specifičnoj razini od 200 zaposlenika. • U Švicarskoj imamo male tvrtke do 49 zaposlenika, srednje velike od 50 do 499, te sasvim velike sa više od 500 zaposlenika. • U nekim razvijenim zemljama glede formalno-pravne osobnosti male tvrtke nalazimo i mnoštvo posebnih naziva i najčešćih pravnih oblika njezina organiziranja kao što su: • tvrtka malog biznisa • obiteljska korporacija • zatvorena korporacija • partnerska korporacija • društvo ograničene odgovornosti • javno trgovačko društvo • korporacija ili društvo jednog čovjeka • komanditno društvo i sl.

  5. AUSTRIJA Sudjelovanje malih tvrtki u ukupnome broju tvrtki između 98 i 99 postotaka BELGIJA Male tvrtke predstavljaju 98 posto svih tvrtki FRANCUSKA Male tvrtke do 500 zaposlenika čine 99.9 posto svih tvrtki NIZOZEMSKA Male tvrtke u ukupnome broju tvrtki sudjeluju sa 98,5 posto ŠVICARSKA Male tvrtke do 49 zaposlenika u ukupnome broju svih tvrtki sudjeluju sa čak 97.1 postotaka SAD Tvrtke do 500 zaposlenika u ukupnome broju američkih tvrtki sudjeluju s točno 99.8 postotaka Gornji navodi više su nego očevidne poruke i pouke o tome u kojem pravcu bi se trebala kretati gospodarstva tranzicijskih zemalja. Hrvatska kao mala zemlja ima čak i niz komparacijskih prednosti i realnih pogodnosti, jer turizam, ugostiteljstvo, hotelijerstvo, trgovina i poljodjeljstvo, kao najperspektivnije djelatnosti našega budućeg razvitka, najpogodnije su za bujanje najrazličitijih oblika malog poduzetništva.

  6. MALO PODUZETNIŠTVO U HRVATSKOJ Hrvatski zakon o računovodstvu poduzetnika definira kao osobu koja obavlja gospodarsku djelatnost sa ciljem postizanja dobiti. Polazeći od kriterija visine aktive, godišnjeg prihoda i godišnjega prosjeka zaposlenih, Zakon poduzetnika klasificira u tri skupine. MALI SU PODUZETNICI oni koji udovoljavaju barem dvama od tri zadana kriterija (zbroj bilance nakon odbitka gubitka iskazana u aktivi ne veći od dva milijuna DEM (ili 1,020.000 EUR); dvanaestomjesečni prihod prije sastavljanja bilance ne veći od 2,040.000 EUR te trogodišnji prosjek do 50 zaposlenika SREDNJI SU PODUZETNICI oni koji premašuju bar dva kriterija određena za male poduzetnike. VELIKI SU PODUZETNICI oni koji premašuju bar dva od tri kriterija određena za srednje poduzetnike. U 1999. godini u Hrvatskoj je poslovalo 59.972 tvrtki, najviše je bilo malih 95.6 posto, zatim srednjih 3,5 posto i velikih 0.9 posto Od ukupnoga broja tvrtki najviše je onih iz oblasti trgovine 44,9 posto, zatim slijede tvrtke iz oblasti poslovanja s nekretninama i iz područja iznajmljivanja 15,7 posto a na trećem su mjestu tvrtke iz prerađivačke industrije 14.5 posto itd.

  7. DOBRE I LOŠE STRANE MALOGA BUSINESSA • Dobre strane: • Primamljivost i dostupnost. Iako se za ništa, nigdje i nikada ne može reći da svi interesenti imaju iste šanse, malo je poduzetništvo osobito zanimljivo po tome što je relativno dostupno svim slojevima pučanstva, jer se mnoge tržišne ideje mogu realizirati s relativno malim ulaganjima kapitala i uz angažman vlastite obitelji ili pak malog broja zaposlenika. • Tržišna prilagodljivost. Za razliku od srednjih i velikih male tvrtke se brzo prilagođavaju tržišnim promjenama i bez većih potresa svoju djelatnost lakše preorijentiraju ka tržišnim zahtjevima. • Inovativnost i motivacija. Male tvrtke su znatno tržišno kreativnije, a znatno lakše i prihvaćaju i brže realiziraju različite inovacije u području proizvodnje, trženja ili usluživanja.

  8. Mogućnost zapošljavanja. U malim tvrtkama brži je rast zaposlenosti te znatno manja ulaganja po novozaposlenome, to više što je obično riječ o pretežito radno-intenzivnim, odnosno projektima koji zahtijevaju manje sofisticiranu opremu, odnosno jednostavnije tehnološke postupke s većim sudjelovanjem ljudskog rada u odnosu na strojni rad. Mogućnost (samo)zapošljavanja. Osim angažmana vanjskih zaposlenika i utjecaja na zapošljavanje na svim razinama, malo je poduzetništvo najbolja prigoda samozapošljavanja pučanstva obaju spolova. Kooperativnost s velikim. Male su tvrtke od vitalnoga značenja za život velikih, jer velike tvrtke svoj opstanak često i uvelike zahvaljuju malima koje su zapravo njihovi pretežiti podugovarači, kooperanti, dobavljači ili kupci, posebice na tržištima tzv. poslovne potrošnje. Izravnost kontakata. Mali je poduzetnik najčešće vlasnik tvrtke i sve konce drži u svojim rukama. Ima izravne kontakte sa zaposlenicima i s većinom kupaca. Veća učinkovitost. Promatrano sa stajališta veličine i rezultata poslovanja, male su tvrtke učinkovitije od velikih, jer ulažu manje kapitala po novozaposlenome ostvaruju bolje financijske rezultate po zaposleniku ili pak po jedinici uložena kapitala nego što je slučaj kod velikih tvrtki. Psihološke pogodnosti. Nevjerojatnu radnu snagu i energiju mali poduzetnici crpe iz činjenice što su sami svoji gospodari, što su kovači svoje sreće, što sami odlučuju o načinu vođenja posla, zapošljavaju druge ljude i rješavaju im egzistencijalne probleme.

  9. Loše strane Mogućnosti propasti. Male tvrtke u daleko većem postotku propadaju i bankrotiraju, nego što je to slučaj s velikima jer sve leži na plećima jednog čovjeka ili obitelji. Izostanak društvene skrbi. O malima društvo ne vodi skrb kakvu poklanja velikim tvrtkama, jer se malo poduzetništvo još uvijek promatra kao privatna stvar poduzetnika i njegove obitelji. Nedostatnost informacija. Mali poduzetnik sve odluke donosi na brzinu i prema vlastitu predmnijevanju, odnosno bez dostatna broje kvalitetnih informacija, pa ne može kvalitetno razmišljati o razvojnoj strategiji i često griješi u globalnim procjenama. Nedostatnost kapitala. Zbog velikih rizika i neizvjesnosti vezanih uz malo poduzetništvo, male tvrtke teško dolaze do potrebita kapitala iz eksternih izvora financiranja. Nedostatnost stručnosti. Male su tvrtke obično insuficijentne dobrim menadžerima, jer većina malih poduzetnika ne može stalno angažirati vrhunske stručnjake i znalce, pa i sasvim stručne poslove koje objektivno ne mogu sami uraditi mali poduzetnici pokušavaju obavljati u vlastitoj režiji.

  10. Ekonomija obujma. Zbog svoje veličine , odnosno financijske snage, male tvrtke ne mogu koristiti pogodnosti tzv. Ekonomije obujma. Psihološke nepogodnosti. Dobro je ako dobro krene i dobro se nastavi, ali u protivnome mali poduzetnik živi pod stalnim stresovima glede mogućeg bankrota, nemogućnosti željena razvitka, eventualnog otpuštanja zaposlenika, izglednih financijskih gubitaka… Poduzetnička etika. Konačno valja reći da zaposlenici u malim tvrtkama mogu biti izloženi različitim oblicima samovolje njihovih vlasnika, posebice u slučajevima kada oni spadaju u kategoriju poduzetnički neetičkih osoba, odnosno osoba niske moralne, kulturne i poduzetničke razine.

More Related