doc dr sc andrea russo n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
doc. dr. sc. Andrea Russo PowerPoint Presentation
Download Presentation
doc. dr. sc. Andrea Russo

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 27

doc. dr. sc. Andrea Russo - PowerPoint PPT Presentation


  • 126 Views
  • Uploaded on

SOCIJALNA SPOZNAJA I PERCEPCIJA. doc. dr. sc. Andrea Russo. Socijalna percepcija. Prema svijetu budi onakav kakav bi želio da je svijet prema tebi. (Aristotel) Kognitivna psihologija je pravac usredotočen na kognitivne (spoznajne) psihičke procese.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'doc. dr. sc. Andrea Russo' - tova


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
doc dr sc andrea russo

SOCIJALNA SPOZNAJA I PERCEPCIJA

doc. dr. sc. Andrea Russo

slide2

Socijalna percepcija

Prema svijetu budi onakav kakav bi želio da je svijet prema tebi. (Aristotel)

  • Kognitivna psihologijaje pravac usredotočen na kognitivne (spoznajne) psihičke procese.
  • Ona istražuje na koji način ljudi primaju i obrađuju informacije.
  • Pojedine osjete ne doživljavamo izdvojeno. Svaki osjet povezan je s mnoštvom drugih osjeta u cjelovit doživljaj koji nazivamo percepcijom (lat. percipere znači primiti u se, poprimiti).
  • Percepcija je, dakle, aktivan proces organiziranja, integriranja i interpretiranja osjetnih informacija koja omogućuje čovjeku upoznavanje i prepoznavanje značenja predmeta, pojava i događaja u okolini.
slide3
Percepcija je složen proces u kojemu sudjeluju redovito sva osjetna područja u većoj ili manjoj mjeri.

Međutim, relativni doprinos pojedinih osjetnih sustava vrlo je nejednak. Kod čovjeka izrazito dominira vid. Smatra se da je više od 80% informacija na koje se čovjek oslanja u svom odnosu s okolinom vidnog podrijetla. Na drugom je mjestu sluh, a tek onda drugi osjetni sustavi.

To se, dakako, ne odnosi i na osjetni sustav ravnoteže i kretanja, jer su oni stalno aktivni i prisutni i, osim toga, automatizirani.

Socijalna percepcija

slide4
Stvarni svijet percipiramo našim osjetilnim sistemom, a to su vid, opip, sluh, njuh i okus.
  • Tako primljena slika stvarnog svijeta doživljava daljnje promjene prolazom kroz naše filtre potpunog znanja i filtre naših vrijednosti.
  • Upravo to što je prošlo u prethodnom sustavu, postaje značajna kvaliteta našeg unutarnjeg svijeta – to je naš zamijećeni svijet odnosno svijet imam, koji se istovremeno odmah komparira s našim unutarnjim svijetom – unutarnjim albumom sličica – svijet želim, u nastojanju da se pronađe djelotvorna kontrola kojom bismo zadovoljili svoje osnovne potrebe.
  • Različitost viđenja i doživljavanja istog realiteta vanjskog svijeta Teorija izboratumači upravo postojanjem jednog paralelnog, jedinstvenog svijeta samo za nas, sastavljenog od sličica svijeta kakvog mi želimo, pohranjenog u našem albumu sličica, u našem svijetu kvalitete. Taj naš osobni i mali svijet, mi započinjemo stvarati u svom pamćenju odmah nakon što smo rođeni, a tijekom cijelog života mi ga stvaramo i mijenjamo, dopunjujemo, preoblikujemo. To pretpostavlja da se mi ne sukobljavamo s vanjskim stvarnim svijetom, već je sukob na relaciji našeg svijeta imam i svijeta želim.
  • Poznata je uzrečica “u strahu su velike oči”, kojom se upravo želi reći da izrazitija emocionalna stanja mogu utjecati na nas tako da vidimo ono čega nema ili da vidne ili slušne podatke tumačimo u skladu s našim očekivanjima ili čuvstvima.
slide5
Kodiranjese ostvaruje u kratkoročnom pamćenju. Zapravo, ono je promjena informacije u obliku koji se može pohraniti i pronaći. Na takav način se informacije pripreme za pohranu u dugoročno pamćenje.
  • Poseban oblik percepcije koji se bavi načinima na koje stvaramo i mijenjamo naše dojmove o drugim ljudima zove se socijalna percepcija.
  • Praktične dimenzije socijalne percepcije vide se kod takozvanog „učinka prvog dojma“. Zašto odlazimo na prvi poslovni ili ljubavni sastanak u najboljem odijelu? Zašto odvjetnici obrane nagovaraju svoje klijente da se uredno odjenu i ošišaju prije nego što se pojave pred porotom? Zato što su prvi dojmovi važni.
  • Posebno važan oblik ponašanja u socijalnoj percepciji je govor tijela. Govorom tijela mogu se prenijeti mnogobrojne poruke čak i kada nema verbalnog sadržaja. Ljudi često koriste govor tijela kako bi pred drugim ljudima prikrili svoje osjećaje ili ih zavarali.
slide6

Moć promjene paradigme

  • Sjećam se jedne mini-promjene paradigme koju sam doživio jednog jutra u podzemnoj željeznici u New Yorku. Ljudi su mirno sjedili – neki su čitali novine, neki bili zamišljeni, neki su se odmarali zatvorenih očiju. Bio je to miran, tih prizor.
  • Onda su odjedanput ušli u vagon neki čovjek i njegova djeca. Djeca su bila tako glasna i razularena da se ugođaj istog trenutka promijenio.
  • Čovjek je sjeo kraj mene i zatvorio oči, naizgled nesvjestan situacije. Djeca su se dovikivala, bacala stvari, čak i grabila novine od putnika. Bilo je to vrlo uznemirujuće. A čovjek kraj mene ništa nije poduzimao.
  • Bilo je teško ne uzrujati se. Nisam mogao vjerovati da on može biti toliko neosjetljiv i dopustiti da njegova djeca tako divljaju, a on ništa ne poduzima, uopće ne preuzima odgovornost. Lako se moglo vidjeti da su i ostali putnici uzrujani. I tako, ja sam se, prema mojem mišljenju vrlo strpljivo i suzdržano, okrenuo i rekao mu: “Gospodine, vaša djeca uznemiruju ljude. Ne biste li ih mogli malo bolje kontrolirati?”
  • Čovjek me pogledao kao da je tek tog trenutka postao svjestan onoga što se događa, i tiho rekao: “Oh, imate pravo. Vjerojatno bih trebao nešto poduzeti. Upravo dolazimo iz bolnice, gdje je njihova mati umrla prije sat vremena. Ne znam što da mislim, a ni oni vjerojatno ne znaju kako to prihvatiti.”
  • Možete li zamisliti kako sam se osjećao u tom trenutku? Moja se paradigma promijenila. Iznenada sam drukčije vidio stvari, i kako sam ih drukčije vidio, drukčije sam i mislio, drukčije osjećao, drukčije se ponašao. Moje razdraženosti je nestalo. Nisam se morao brinuti kako da kontroliram svoje razmišljanje ili svoje ponašanje: moje je srce ispunila njegova bol. Bio sam pun suosjećanja i sućuti. Žena vam je upravo umrla? Oh, tako mi je žao. Možete li pričati o tome...
slide7
Kako je rekao Thoreau: „Na svakih tisuću koji udaraju po lišću zla, dolazi jedan koji udara u korijen.”
  • Kvalitativne promjene u svojem životu možemo postići samo ako prestanemo udarati po lišću stavova i ponašanja i počnemo raditi na korijenju, na paradigmama iz kojih proistječu naši stavovi i ponašanje.
slide8

Paradigma koja se temelji na načelima

  • Dva bojna broda u službi eskadre za vojnu vježbu bila su nekoliko dana na manevrima po lošem vremenu. Služio sam na glavnom brodu i bio na straži na mostu kad se spuštala noć. Vidljivost je bila slaba, bilo je mjestimice magle, pa je kapetan ostao na mostu i promatrao sve što se zbiva.
  • Ubrzo pošto se smračilo, stražar s osmatračnice na krilu mosta izvijestio je: “Svjetlo s desne strane.”
  • “Kreće li se ili miruje?” viknuo je kapetan.
  • Stražar je odgovorio: “Miruje, kapetane”, što je značilo da smo u opasnosti od sudara s tim brodom.
  • Kapetan je zatim pozvao signalista. “Pošalji signal tom brodu: Sudarit ćemo se. Savjetujem da promijenite smjer kretanja za 20 stupnjeva.”
  • Kapetan je rekao: “Signaliziraj: Ja sam kapetan. Promijenite smjer za 20 stupnjeva.”
  • “Ja sam pomorac druge klase”, došao je odgovor. “Promijenite smjer za 20 stupnjeva.”
  • Od njih je došao signal: «Savjetujemo da vi promijenite smjer kretanja za 20 stupnjeva.»
  • Sad je kapetan već bio bijesan. Proskitao je: «Šalji: Ja sam bojni brod. Promijeni smjer za 20 stupnjeva.»Vratio se svjetlosni signal: “Ja sam svjetionik.”
  • Promijenili smo smjer.
slide9
Promjena paradigme koju je doživio kapetan – i mi dok čitamo tu priču – na nov način objašnjava situaciju. Vidimo stvarnost koja je bila zanemarena njegovom ograničenom percepcijom, stvarnost koju je jednako važno shvatiti u svakodnevnom životu kao što je to važno našem kapetanu u magli.
  • U svemu živome postoje faze rasta i razvoja koje slijede jedna drugu određenim redom. Dijete se nauči preokrenuti, sjesti, puzati, a onda hodati i trčati. Svaki je korak važan i za svaki je potrebno vrijeme. Nijedan se korak ne može preskočiti. To vrijedi u svim životnim dobima, za sva područja razvitka, bilo da učimo svirati glasovir ili djelotvorno surađivati s kolegom. Vrijedi za pojedince, za brakove, za obitelji i za organizacije.
  • Znamo i prihvaćamo tu činjenicu ili načelo procesa u području fizičkog svijeta, ali je teže i rjeđe shvaćamo na području osjećaja, u ljudskim odnosima, pa i na području osobnog karaktera. Priznati neznanje često je prvi korak u izobrazbi. Thoreau je poučavao: “Kako da se sjetimo svog neznanja, koje je potrebno za rast, kad se stalno služimo svojim znanjem?”
slide10

Međusobno privlačenje: sviđanje i naklonost

  • Privlačenje u psihologiji može se definirati silom koja privlači ljude slično pojavama privlačenja tijela u fizici pod utjecajem privlačne magnetske sile. Ta sila je stav sviđanja ili naklonosti. Kada se dogodi susretanje dvaju umova, ljudi doživljavaju pozitivno privlačenje. U suprotnom slučaju, ako nam se stavovi neke osobe ne sviđaju ili čak smatramo „glupima“, doživljavamo negativnu privlačnost – odbojnost.
  • Istraživanja pokazuju da je tjelesna privlačnost ključni čimbenik privlačnosti i razmatranju partnera za „hodanje“ i brak. Fizička privlačnost utječe tijekom intervjua za zaposlenje i na moguće poslodavce.
  • Međutim, tjelesna privlačnost ovisi često i o kulturnim standardima, pa i o našem ponašanju. Ljudi općenito postaju privlačniji kada se smiješe. Također, istraživanja pokazuju da i druge vrste ponašanja utječu na privlačnost.
slide11
Privlačnost je često povezana sa sličnošću. Često se govori o „privlačenju suprotnosti“, kao i „svaka ptica svome jatu leti“. Iako se radi o dva različita koncepta, oba na određeni način imaju vezu sa stvarnošću. Istraživanja pokazuju da ljudi ne biraju najljepše partnere u mjestu, već najčešće „sebi ravne“ osobe.
  • Sličnost koju tražimo ne zaustavlja se samo na tjelesnoj privlačnosti. Istraživanja potvrđuju da se većina ispitanika ipak radije odlučuje za spolnog i bračnog partnera izabrati osobu iste rase/nacionalnosti, dobi, razine obrazovanja i vjere. Razlog zbog kojeg se brakovi najčešće sklapaju među ljudima istog porijekla jest zbog činjenice da se brakovi sklapaju u susjedstvu, a ne na nebu. Drugim riječima, obično živimo među ljudima čije porijeklo sliči našem.
  • Drugi je razlog da nas privlače ljudi sličnih stavova, a vjerojatnije je da će ljudi sličnog porijekla imati i slične stavove. Sličnost u stavovima ključna je za privlačnost, prijateljstvo i ljubavni odnos.
  • Osoba koja je u radnom okruženju optimistična, veselo hoda, ima sjaj u očima obično je privlačnija za svoje suradnike nego osobe koje su pesimistične ili kritički raspoložene. Takve osobe pokazuju i viši stupanj tolerancije, višu razinu učinkovitosti («klikeri bolje rade»), te općenito imaju veći radni učinak nego osobe koje njeguju negativne osjećaje, razmišljanja i stavove.
slide12
Psihologija na koju smo do sada bili orijentirani, psihologija izvanjske kontrole, s postavkom u tumačenju našeg ponašanja prema modelu Stimulis – Respos (podražaj – odražaj), utemeljuje odnos prema ljudskom ponašanju tvrdeći da se nešto dešava kao reakcija na određena događanja u našem okruženju, lišavajući nas najčešće upravo Naše moći odlučivanja i izbora, te pune odgovornosti da bez obzira na vanjske stimulanse, mi odlučujemo kako ćemo i kojim ponašanjem nastojati rješavati nastalu problemsku situaciju.
  • Teorija izbora nove psihologije osobne slobode, dr. William Glassera, tumači ljudsko ponašanje kao individualni izbor svakoga od nas, i to izbor koji se u konfliktu odvija u nama, jer jedino Mi možemo djelovati prema sebi, kontrolirati sami sebe, i nemamo moć kontrole drugih, a kada to činimo, tada gubimo kompetentnost i primjenjujemo prisilu.
  • Teorija izbora shvaća čovjeka kao slobodno, odgovorno biće, koje je motivirano iznutra i čije je ponašanje uvijek svrhovito te vrlo raznovrsno i fleksibilno.
slide13

2. FUNKCIJE MOZGA KAO KONTROLNOG - IZBORNOG SISTEMA

  • Slijedeća značajna razlika u tumačenju ljudskog ponašanja psihologije izvanjske kontrole kao službenog modaliteta tumačenja ponašanja čovjeka, kao i svih ostalih pojava u modaliteti i kvaliteti ponašanja kod ljudi, s načinom tumačenja u Teoriji izbora - psihologiji unutarnje kontrole, najočitije se sagledava u prikazu funkcioniranja – DIJAGRAMA MOZGAkao kontrolnog-izbornog sistema.

2.1. Stvarni, zajamčeni,unutarnji svijet

slide14
STVARNI SVIJETzamjećujemo odnosno percipiramo našim osjetilnim sistemom, a to su vid, opip, sluh, njuh, okus. Tako primljena slika stvarnog svijeta doživljava daljnje promjene prolazom kroz naše filtre potpunog znanja i filtre naših vrijednosti. Upravo to što je prošlo u prethodnom sustavu, postaje značajna kvaliteta našeg unutarnjeg svijeta – to je naš ZAMIJEĆENI SVIJETodnosno SVIJET IMAM, koji se istovremeno odmah komparira s našim nutarnjim svijetom - unutarnjim ALBUMOM SLIČICA – SVIJET ŽELIM, u nastojanju da se pronađe djelotvorna kontrola kojoj bismo zadovoljili svoje osnovne potrebe.

Naše potrebe su:

potrebe za Preživljavanjem – da smo uopće živi,

Pripadanjem/ljubavi – osjećaj da negdje gdje jesmo da smo dobrodošli, da se osjećamo dobro, da imamo osjećaj pripadnosti,

potreba za Moći – uvažavanjem, samoaktuelizacijom i takmičenjem,

Slobodom – punjenjem naših „baterija“ te

Zabavom - u aktivnostima odmora, rada i učenja.

slide15
Ovakav pristup ljudskoj aktivnosti predstavlja upravo tu novu kvalitetu koja određuje Teoriju izbora, jer ukazuje na istinsku kvalitetu naših aktivnosti, upravo kroz funkciju mozga, da su svi nesporazumi i konflikti u našim nastojanjima postizanja punog zadovoljstva, ustvari naš unutarnji konflikt.
  • To pretpostavlja da se mi ne sukobljavamo s vanjskim stvarnim svijetom, već je sukob na relaciji našeg svijeta imam i svijeta želim.
  • Nadalje valja naglasiti da su sva naša ponašanja izabrana ponašanja, bila ona svrsishodna ili nesvrsishodna, jer se ponašanjem nastojimo u cijelosti naći u kvaliteti zadovoljenih potreba. Svrsishodnim ponašanjem postižemo očekivanu i željenu kvalitetu zadovoljena potreba, ali i kada ponavljamo nesvrsishodna ponašanja mi u stvari tragamo i nastojimo postići zadovoljene naših potreba u skladu sa našim pojmom kvalitete iz Našeg svijeta kvalitete - svijeta želim. Naše cjelovito ponašanje jeste rezultat naših aktivnosti, mišljenja, naše fiziologije i osjećaja. Ono na što mi osobno možemo djelovati jeste Naša aktivnost i Naše mišljenje, te time određujemo kvalitetu zadovoljenja Naših potreba, u kvaliteti koju želimo postići.
slide16

2. 2. Razlike i pogreške u vidnoj i slušnoj percepciji

  • U određivanju osobnog ponašanja, ovisi kako smo percipirali, odnosno s kojom točnošću smo prepoznali stvarnu vizualno i slušnu informaciju, izbjegavajući realnu mogućnost pogreške u vidnoj i slušnoj percepciji i procjeni.
  • Dijelimo iskustvo iz svakodnevnog života koliko je nesporazuma iz pogrešno saslušane nečije poruke, riječi, ili cijelog sklopa rečenica, krivo protumačene geste. Jednako tako imamo iskustvo razlika i pogrešaka u vidnoj percepciji.
  • No upravo te vidne i slušne razlike i pogreške, znaju biti vrlo odlučujuće za kvalitetu našeg izbora modaliteta ponašanja, ali i izgradnje odnosa s drugim ljudima.
  • Stoga valja u komunikaciji biti otvoren za primanje informacija, znači biti spreman pažljivo i aktivno slušati, ne donositi brzoplete zaključke o onom što smo čuli pa i vidjeli, već si dati vremena provjeriti istinitost – valjanost viđenog i sluhom registriranih informacija, s našim sugovornikom, jer je to daleko korisniji nego graditi mišljenje pa i odnos na krivo shvaćenoj i protumačenoj informaciji.
slide17

3. OSNOVNE POTREBE I OSJEĆAJI

3.1. Preživljavanje

  • Najstarija potreba jeste potreba Preživljavanje (održavanje vrste), odnosno fiziološka potreba, koja je vrlo značajna kvaliteta našeg cjelokupnog ponašanja u osiguranju svih pretpostavki zadovoljenja tjelesnih zahtjeva za održanjem života.
  • Važno nam je zadovoljiti potrebu za redovitim uzimanjem hrane i tekućina, osiguranjem uvjeta održanja životnih funkcija, u zaštiti od prekomjernih hladnoća ili vrućina, odnosno od ostalih izvanjskih utjecaja koji imaju snagu nanošenja ozljeda ili unošenja neravnoteže, odnosno umanjenja naše fizičke kondicije, za prosto fizičkim opstankom i kvalitetnim funkcioniranjem, pa do održanja svih vitalno potrebnih sposobnosti održanja i zdrave reprodukcije vrste kojoj pripadamo, imati osobnog potomka, o kojem skrbimo i preko njega zadovoljavamo sve ostale potrebe uz već fiziološku potrebu.
slide18
3.2. Pripadanje
  • Ova potreba pripada krugu osnovnih psiholoških potreba, a formirana je u evolucijskom razvoju puno kasnije kao nova kvaliteta od fiziološke potrebe preživljavanja.
  • I ova je potreba snažno poticana genetskim porukama, te se u potpunosti ostvaruje kroz odnos s drugom osobom i/ili osobama. Znači naši nas geni potiču da tražeći ljubav i pripadanje to činimo i volimo kroz cijeli život.
  • Važno je reći da kad razmišljamo o pripadanju, češće mislimo na dobivanje nego na naše davanje.
  • Osjećaj pripadanja nam je potreban u svim socijalnim skupinama u kojima se krećemo.
  • U ovisnosti od značaja kojeg skupina ili pojedinac imaju za nas to nam je osjećaj pripadanja manje ili više važni.
  • U slučaju da duže vremena izostane osjećaj pripadanja odnosno da se u toj socijalnoj skupini u kojoj boravimo vremena ne osjećamo dobro, iz bilo kojeg razloga, s vremenom se počinju javljati problemi i s drugim potrebama te ako ništa ne poduzmemo počinju nam se pojavljivati prvi psihosomatski simptomi (neka akutna bolest, npr. učestale viroze, vrtoglavice, problemi s dišnim, probavnim, lokomotornim sustavom, itd.).
  • Ovaj mehanizam funkcionira na isti način i kad su nam druge potrebe ugrožene odnosno neispunjene.
slide19
3.3. Moć
  • Ono što razlikuje ljude od ostalih živih bića, jeste upravo snažno izražena potreba posjedovanja moći, imati moć.
  • Agresija se pojavljuje kod životinja kad im se prijeti, kad žele spolne odnose, kad žele hranu za sebe i svoje mlade. Vrlo je lako prepoznati u takvom ponašanju da je ono motivirano zadovoljenje potrebe preživljavanja, a ne samo zadovoljenje potrebe moći.
  • U zadovoljavanju potrebe moći kod čovjeka svojstveno je, da je ta želja povezana uz osjećaj zadovoljstva u kvaliteti dobivanja, pa kad dobivati znači još više dobivati, to neosporno povlači da bi zbog toga drugi trebali dobiti manje. Točno je, da pohlepa i pod svaku cijenu posjedovanje statusa snažno hrani nezasitnu potrebu zadovoljavanja moći, apsolutnom kontrolom drugih.
  • U modalitetu želim pobijediti, želim imati kontrolu nad stvarima, raditi apsolutno na svoj način, govoriti samo drugima što da rade, te utjecati da to što rade, da upravo rade onako kako mi mislimo da je najbolje.
slide20
Dobivanje moći isto je tako naš osobni izbor.
  • Na načelima Teorije izbora biti jači i uspješniji, biti moćniji, ne podrazumijeva posjedovati moć samo za sebe, već upravo suprotno, posjedovati osobnu snagu dijeliti moć sa drugima, jer u tom trenutku kad spoznamo i prepoznajemo da smo koristeći i zadovoljavajući osobnu potrebu moći uspjeli u odnosu sa drugima ne ugroziti njihovu potrebu zadovoljavanja moći, mi se osobno osjećamo bolje i sigurnije.
  • U društvu koje poštuje načela Teorije izbora, u kojem se zadovoljavanje moći odvija u suglasju drugima, mnogo bi se rjeđe vršili izbori prisile, kontrole drugih, s manje razloga da jedni drugima sudimo, ali bi se istovremeno naša snaga usmjeravala na prevladavanje svega što je u nama različito.
  • Ako smo u stanju promijeniti svoju osobnu psihologiju tada ostvarujemo pretpostavke za izgrađivanje društvenih odnosa i samog društva u kojem će se potreba moći sve više pretvarati u jakost i snagu samokontrole, a ne u slabost i neefikasnost kontrole moćnika nad drugima.
slide21
3.4. Sloboda
  • To bi značilo da je naša potreba za slobodom proizašla iz pokušaja evolucije da osigura valjanu ravnotežu između Tvoje potrebe da me pokušaš prisiliti da živim život onako kako ti hoćeš i moje potrebe da se oslobodim prisile.
  • Gubitak slobode nadalje znači i gubitak naše slobode da smo konstruktivno kreativni. To ima za posljedicu da pod pritiskom izvanjske kontrole, prisile i tuđe moći nad nama naš doživljaj gubitka slobode mi doživljavamo kao osobnu patnju, te naš kreativni sustav može prouzročiti bol i/ili nas odvesti u bolest.
  • Što imamo više slobode i mogućnosti njena zadovoljenja s ostalim potrebama, a da pri tom ne gušimo i ne omogućujemo drugim osobama na kvalitetnom zadovoljavanju svojih potreba, potvrđujemo još jedno zlatno pravilo: Sposobniji smo koristiti svoju kreativnost ne samo za vlastitu korist, nego i za korist svih drugih.
  • Kreativni ljudi koji se osjećaju slobodnima kreirati rijetko su sebični. Dijeleći sa drugima svoju darovitost i sami pri tom dobivaju mnogo zadovoljstva.
slide22
3.5. Zabava
  • Ako vjerujemo, a ne bi trebalo biti razloga da ne vjerujemo, kako zadovoljenje potrebe zabave jeste Nagrada genetike za učenje, mi smo ustvari potomci ljudi koji su učili više ili bolje od drugih.
  • Tako su ti ljudi imali mogućnost kroz avanturu preživljavanja zadovoljavajući potrebu za zabavom također ugrađenoj u naše gene, učvrstiti u svom svijetu kvalitete kao potrebu od značajne važnosti. Upravo zbog toga što se cijelog života znamo i imamo potrebu igrati se, mi cijeli svoj život i učimo.
  • Tako bismo mogli i kazati da zabavu najbolje možemo objasniti smijehom, a ljudi u kvaliteti zaljubljenosti obilato uče jedni o drugome, a sve je to popraćeno naravno smijehom.
slide23
U igri odraslih i bebe «Sad me ima, sad me nema», gdje beba to doživljava kao igru i korisnu lekciju: JA SAM JA, A TI SI TI jer najvjerojatnije je da je tada beba mislila: ja sam ja, a ti si također ja. To se može protumačiti upravo činjenicom bebinog svijeta kvalitete, u kojoj ona ima snažnu potrebu posjedovanja svih onih koji o njoj skrbe.
  • Takav stav da sve posjedujemo, odnosno da ne zamjećujemo razlike sebe i drugih, kao i činjenicu da ne posjedujemo druge, neće razorno djelovati dok smo bebe, ali usvajanjem takvog stava u odrasloj dobi može vrlo razorno djelovati na naše odnose s drugim ljudima.
  • Stoga je vrlo važno već za rana spoznati da se neminovno razlikujemo od drugih, pa da i pored svih uočenih sličnosti, ipak smo jedina osoba koju u stvari posjedujemo.
  • Stoga je neophodno uložiti puno truda da bismo se dobro slagali jedni s drugima.
  • Možemo slobodno reći kad se počne kvariti odnos bilo u braku, među prijateljima, poslovnim partnerima, prva će žrtva upravo biti zabava.
slide24

3. 6. Cjelokupno ponašanje

  • Sva su naša ponašanja izabrana, bez obzira bila ona svrsishodna ili ne, sastoje se od četiri komponente:
    • AKCIJE– Što radim?,
    • MIŠLJENJA – Što mislim?,
    • FIZIOLOGIJE – Što mi govori tijelo?,
    • OSJEĆAJA – Što osjećam?
  • Mi možemo mijenjati ono što radimo, kao i što mislimo, te baš o tome kako radimo i mislimo mi određujemo kvalitetu onog što očekujemo i želimo.
  • Druge dvije komponente ukupnog ponašanja, tj. fiziologija i osjećaji promjenjive su tek kada smo izmijenili ono što radimo i kako mislimo.
  • Ljudi najčešće nisu niti svjesni da su upravo oni odabrali patnju.
slide25
Otkrivajući vrijednosti Teorije izbora u osnovnim načelima na kojima se temelji, smatra se i duboko vjeruje da je sve što činimo i kako činimo od rođenja pa do smrti – PONAŠANJE, te se čovjek u svim životnim situacijama upravo samo ponaša.
  • Mi ne samo da se stalno ponašamo nego i stalno pokušavamo odabirati ona ponašanja za koja mi vjerujemo da nam omogućuju najdjelotvorniju kontrolu nad našim životima.
  • Ukratko kada želimo prestati odabirati bolna ponašanja, primjerice deprimiranja, tada su ovo naši izbori koji predstavljaju učinkovito ponašanje:
      • promijeniti ono što želimo,
      • promijeniti ono što činimo ili
      • promijeniti oboje.
slide26
Sama riječ ponašanje, kako i definira W. Glasser, jeste način na koji netko vlada sa samim sobom, te stoga sa stajališta Teorije izbora ta je riječ osobito važna.
  • Nije suvišno ponoviti da četiri nedjeljive komponente zajedno čine način na koji netko vlada sobom. Prva komponenta jeste AKTIVNOST; jer kad mislimo o ponašanju, većina će nas pomisliti na aktivnosti poput šetanja, govorenja ili uzimanja hrane. Druga komponenta MIŠLJENJE; mi uvijek nešto mislimo. Treća komponenta OSJEĆANJE; uvijek kada se ponašamo mi stalno nešto i osjećamo. Četvrta je komponenta naša FIZIOLOGIJA; uvijek je neka fiziologija povezana sa svime što činimo. Primjera radi srce svojim radom pumpa krv, plućima dišemo, a neurokemija je u vezi sa funkcioniranjem mozga.
  • Kako možemo vrlo lako zapaziti sve četiri komponente djeluju istodobno, pa stoga u Teoriji izbora jednu riječ ponašanje, proširujemo na dvije riječi – CJELOKUPNO PONAŠANJE.