1 / 19

Roboti na Marsu

Roboti na Marsu. Filip Pranjić, R 3419. Zašto uopće proučavati Mars? .

tibor
Download Presentation

Roboti na Marsu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Roboti na Marsu Filip Pranjić, R 3419

  2. Zašto uopće proučavati Mars? • Ljudi su oduvijek skloni istraživanjima. Istraživanja svemira traju oduvijek, no tek se nakon Drugog svjetskog rata počeo razvijat program istraživanja svemira. Nakon što smo “osvojili” Mjesec logičan slijed događaja je da osvojimo prvi planet do nas, odnosno planet koji je sličniji Zemlji. Proučavajući Mars možemo saznati više o samoj Zemlji.

  3. Misije na Mars • Sve je počelo letjelicama Mariner 3-4 i Mariner 6-7 koje su samo preletjele Mars. Nakon toga su krenule nešto ambicioznije misije kao Mariner 8-9, Mars Observer, Mars Climate Orbiter itd., koje su se zadržale u orbiti. Razvitkom tehnologije slijede misije slijetanja na Mars, gdje valja istaknutiViking 1-2, Pathfinder, Phoenix, Polar Lander.

  4. Lansiranje • Zanemarimo li razvijanje tehnologije, treba krenuti od lansiranja. • Raketa se sastoji od više dijelova koji bi trebali prvo izbaciti sondu izvan zemljine orbite te nakon toga osigurati njen dolazak na Mars.

  5. Atmosfera Marsa • Ulaskom svemirske letjelice u orbitu Marsa dolazi do odvajanja lansirnog vozila od letjelice, koja je služila kao vozilo i zaštita na putu između Zemlje i Marsa. Letjelica se sastoji od nekoliko dijelova koji je štite prilikom ulaska u atmosferu te se brinu da bude sigurno “prizemljena”. Jednom kada dođe na površinu, oslobađa se Rover koji zatim kreće u istraživanje površine.

  6. Komunikacija sa Marsom • Nasa – ina DSN (Deep Space Network), mreža antena se brine za komunikaciju znanstvenika sa Mars Roverom kada se nalazi u svemiru, te kasnije na Marsu.

  7. Komunikacija sa Zemljom • Rover može obavljati komunikaciju sa Zemljom direktno ili može poslati informacije jednom od svemirskih brodova koji se nalaze u orbiti Marsa kao recimo Mars Global Orbiter, koji također može poslati informacije Rover-u, te služiti kao posrednik upravljačkih naredbi sa Zemlje.

  8. Mars Rover

  9. Tijelo Rovera • Tijelo rovera služi kao zaštita njegove elektronike te baterije, te također održava radnu temperaturu njegovih dijelova.

  10. Procesor i elektronika • Unutar tijela Rovera nalazi se elektronika koja se brine za kontrolu Rovera, kao recimo sustav za navigaciju, upravljanje instrumentacijom, prikupljanje podataka sa senzora te slanje tih podataka na satelit ili Zemlju. Podaci se prvenstveno šalju na satelit budući da je potrebno puno manje energije nego za slanje podataka na Zemlju. Elektronika je također prilagođena i za ekstremne uvjete na Marsu.

  11. Glava Rovera • Glava Rovera strši iznad tijela 1,4 metra, te omogućuje znanstvenicima da dobiju panoramske slike, te također omogućuje bolju navigaciju zbog šireg spektra slike. Vrat glave se može okretati za 360° oko svoje osi te može pokretati kamere za 90° dolje i 90° gore

  12. Robotska ruka • Robotska ruka sadrži instrumente kojima može manevrirati radi lakšeg pristupa teže pristupačnim dijelovima tla ili stijena. Nakon što je obavila posao, ruka se povlači ispod tijela rovera radi zaštite.

  13. Senzori i kamere • Rover sadrži 4 Hazcams kamere koje se koriste da ne bi došlo do sudara sa objektima. Također ima dvije Navcam kamere koje roveru daju još širi kut gledanja. Koristi i kameru s mikroskopom na robotskoj ruci radi pobližeg promatranja određenih stijena. Sve te kamere mu mogu davati trodimenzionalni pogled na okolinu.

  14. Kretanje • Istraživanje Marsa ne bi imalo mnogo smisla da Rover nije pokretan. Pri tome mu pomaže 6 kotača, od kojih svaki ima svoj motor. Pomoću tih motora se također može okretati za 360° na mjestu. Ima ih toliko da bi bio cijelo vrijeme stabilan, neovisno o preprekama na koje nailazi. Rover se giba brzinom od 5 cm na sekundu, no uglavnom se to gibanje svodi na 1 cm po sekundi zbog sustava zaštite od sudaranja koji ga tjera svakih nekoliko sekundi da se zaustavi te kontrolira svoj položaj.

  15. Napajanje • Rover koristi solarne ćelije te baterije koje se pun putem ćelija. Tijekom uobičajenog dana na Marsu koji traje 4 sata robot može dobiti 140 wata snage, iako mu je potrebno samo 100 wata.

  16. Komunikacija • Za komunikaciju Rover Koristi dvije antene,“High-gain” i “Low-gain”. One se nalaze na njegovom tijelu. Low-gain antena se koristi za slanje podataka u svim smjerovima, ali je slabija od “High-gain” antene, koja šalje usmjerene radio valove puno veće snage. Za komunikaciju sa satelitima u orbiti koristi UHF antenu, koja je mnogo manje snage nego prije navedene.

  17. Misije koje nisu sletjele na Mars Mariner 3-4 Mariner 6-7 Mariner 8-9 Mars Observer

  18. Mars Polar Lander Viking 1-2 Phoenix Pathfinder Misije koje su sletjele na Mars

  19. Izvori literature http://en.wikipedia.org/wiki/Mars_Explo ration_Rover http://mars.jpl.nasa.gov/ http://www.nasa.gov/ Izvori slika - http://www.google.com/

More Related