Kolovoz 2014.

1. 3. Kolovoz 2014.

2. Sadržaj prezentacije: Što je NAPEnU i čemu on pridonosi? Zakonska osnova Stanje s EnU u Europi • Skraćenice: • NAP = nac. akcijski plan • EnU = en. učinkovitost • BaU = business as usual • BU = odozdo prema gore • TD = odozgo prema dolje • MGIPU = Min. graditeljstva i prostornog uređenja Kako se računaju uštede? Izvješće provedbe 2. NAPEnU Novosti u 3. NAPEnU Sudionici 3. NAPEnU i izvršna tijela Prikaz mjera i statistika iz 3. NAPEnU Sljedeći koraci

3. Što je NAPEnU i čemu služi? • NAPEnU je sveobuhvatni provedbeni dokument politike energetske učinkovitosti, tj. trogodišnji plan koji izvještava o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti • Donosi se svake tri godine do 30. travnja, a svake godine radi se izvješće o provedbi • U NAPEnU su iznesene mjere kojima se planira postići smanjenje potrošnje putem mjera energetske učinkovitosti. Provođenje tih mjera nije štednja, nego razvoj uz poticanje racionalnije uporabe energije, kroz napredne procese i svjesnije ponašanje • Promatraju se uštede u primarnoj i krajnjoj potrošnji • Cilj povećanja EnU iskazuje se kao apsolutna razina potrošnje primarne i krajnje potrošnje energije u 2020. • EnU je: • Korištenje manje en. kako bi se postigao isti, ili bolji učinak • Često rezultira povećanim konforom i standardom • EnU nije: • Smanjivanje potrošnje energije • Manji konfor ili smanjena gospodarska aktivnost !

4. Cilj povećanja energetske učinkovitosti EU cilj: • Potrošnja energije u EU 2020. ne smije biti veća od 1.474 Mtoe primarne energije, tj. 1.078 Mtoe krajnje energije (što je ekvivalent smanjenja od 20 %) RH cilj: • Okvirni nacionalni cilj povećanja energetske učinkovitosti izražen kao apsolutni iznos neposredne potrošnje energije u 2020. godini je 293,04 PJ (7,00 Mtoe) • Odgovarajući cilj izražen kao apsolutni iznos primarne energije u 2020. godini je 466,69 PJ (11,15 Mtoe) • Ukupno trebamo povećati energetsku učinkovitost za • 19,77 PJ do 2016. godine i • 22,76 PJ do 2020. godine Pogledajte poglavlje 2.1. u NAPEnU

5. Cilj povećanja energetske učinkovitosti Ciljod 19,77 PJ u 2016. godini će se postići kroz 4 sektora:

6. Projekcije potrošnje Neposredna potrošnja energije drastično je pala pa novelirane projekcije potrošnje u 2020. godini pokazuju puno manju potrošnju. Međutim, službene projekcije i dalje ostaju one iz 2010. godine, a te projekcije ionako ne utječu na cilj, koji je izračunat obzirom na povijesnu potrošnju. Pogledajte poglavlje 2.1. u NAPEnU Kk Kk Kk k

7. Zakonska osnova: EU zakoni: • Direktiva o Energetskoj učinkovitosti EED 2012/27/EU • Dopunjuje direktive 2009/125/EZ i 2010/31/EU • Zamjenjuje direktive 2004/8/EZ i 2006/32/EZ • Direktiva o energetskim svojstvima zgrada EPBD 2010/31/EU • Glavni cilj – postizanje EU cilja 20-20-20 u dijelu EnU RH zakoni • Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (ZUKE NN 152/08, 55/12, 101/13, 153/13, 14/14) uskoro će dobiti svoju novu inačicu – Zakon o energetskoj učinkovitosti ili ZENU • ZENU će prenijeti obveze iz Direktive EED 2012/27/EU • ZENU je trenutno u procesu donošenja, a očekuje se u jesen 2014.

8. Novosti iz Zakona o Energetkoj učinkovitosti: Planiranje javne uprave: • Do sada su samo županije bile obvezne planirati mjere energetske učinkovitosti, i to kroz trogodišnje Programe i jednogodišnje planove. Cijela procedura sada je pojednostavljena te prati nacionalno planiranje. Postoje trogodišnji Akcijski planovi, koji su osnova za izradu NAPEnU, a slijedeći trogodišnji plan donosi se do kraja 2017. godine. Svake godine donosi se Godišnji plan/Izvještaj. • Obveznici planiranja sada nisu samo županije, već i svi gradovi s preko 35.000 stanovnika. Trogodišnje planove donosi predstavničko tijelo, ali godišnje planove/izvještaje donosi izvršno tijelo, te je time procedura pojednostavljena. Praćenje potrošnje kroz ISGE: • Iako javna uprava i dalje mora imati osobe za praćenje potrošnje u objektivma koji su u njihovom vlasništvu, te osobe više neće morati unositi račune u Informacijski sustav za gospodarenje energijom. Kako bi se poboljšala točnost unesenih podataka, ta obveza unosa mjesečnih računa u ISGE sada prelazi na opskrbljivače energijom. Osobe zadužene za ISGE i dalje trebaju kontrolirati podatke u ISGEu, koristiti podatke o potrošnji za racionalnije ponašanje prema energiji te po potrebi unositi tjedna očitanja, ali ovime im je posao uvelike olakšan. Kk Kk Kk k

9. Novosti iz Zakona o Energetkoj učinkovitosti: Velika poduzeća: • Velika poduzeća trebat će svake četiri godine izraditi energetski pregled svojih zgrada, ali i drugih dijelova, poput proizvodnih procesa ili voznih parkova, ako ih imaju. To će biti prošireni energetski pregledi koji će pratiti određene međunarodno prihvaćene standarde, a točne upute biti će dane u novom Pravilniku za energetske preglede velikih poduzeća. Prvi pregledi morat će biti izrađeni do 5.12.2015. godine. Ugovor o en. Učinku i javna nabava: • Ugovor o energetskom učinku točno je definiran, kao i način ugovaranja energetske usluge u javnom sektoru, dodan i članak o energetski učinkovitoj javnoj nabavi SMIV: • Osmišljen je Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju i sva javna tijela koja provode mjere energetske učinkovitosti, moraju nakon provedbe iste unijeti u SMIV. Kk Kk Kk k

10. Stanje s EnU u Europi • Od 2000. do 2010. EnU aktivnosti u EU poboljšale su se za 12 % • Od ekonomske krize poboljšanje se usporilo, ali usporio se i rast en. potreba • Po BaU scenariju potrošnja krajnje energije porasla bi za 122 Mtoe (48 povećanje prometa, a ostalo nove zgrade), no uvođenjem EnU potrošnja se smanjila za 130 Mtoe:

11. Stanje s EnU u Europi • Nakon što je Europska Komisija pregledala 2. Nacionalne akcijske planove, uvidjela je da se zacrtani cilj sa tadašnjim planiranim mjerama neće ostvariti. Kao rezultat, postrožena je zakonska obveza. Ukupni ciljevi EU iz 2. NAPEnU – samo pola cilja će se ispuniti

12. Izračun ušteda • Točni izračuni opisani su u Pravilniku o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 77/12), a rađeni su u skladu sa smjernicama Međunarodnog Protokola za mjerenje i verifikaciju učinka (eng. International Performance Measurement and Verification Protocol ili IPMVP) • Svaka mjera ima svoj predviđeni vijek trajanja TD metoda: • „Top-down” ili pokazatelji „odozgo prema dolje” i računa se utjecaj mjera u odnosu na istu aktivnost u 2007. godini. BU metoda: • „Bottom-down” ili pokazatelji „odozdo prema gore” su stvarno izmjerene uštede određenog projekta, zbrojene po svim mjerama. Svaka mjera ima svoj vijek trajanja. Logično, tih stvarnih pokazatelja uvijek ima manje pa se njima rijetko objedine sve uštede. Uvođenjem SMIV-a od sada će biti moguće pratiti gotovo sve provedene mjere BU metodom.

13. Izračun ušteda - EED Direktiva 2012/27/EU propisuje 4 načina računanja ušteda (EED, prilog V.): • Predviđene uštede na temelju rezultata prethodnih en. poboljšanja (tzv. „ex-ante” pristup) • Izmjerene uštede na temelju stvarnih rezultata smanjenja potrošnje energije (tzv. „ex-post” pristup) • Procijenjene uštede, pri čemu se upotrebljavaju tehničke procjene ( samo kod određenih mjera gdje je drugačili pristup preskup ili nemoguć) • Uštede utvrđene temeljem istraživanja za sve informativne mjere koje nisu fizički zahvati te za koje nije moguće dobiti točan izračun • Cilj je da se što više mjera prati ex-ante i ex-post metodama • Predložen način izračuna uštede za svaku mjeru nalazi se u tablici svake pojedinačne mjere u 3. NAPEnU.

14. Izvješće o provedbi 2. NAPEnU: Izmjereno BU 4,5 PJ Ostalo za ispuniti do 2016. 7,81 PJ Izmjereno TD 11,96 PJ • Dodatak A u 3. NAPEnU zapravo je izvješće o provedbi 2. NAPEnU • U izvješću pod Dodatkom A4.4. su navedene sve mjere iz 2. NAPEnU, po redu kojim su bile predstavljene te je opisano koje se se sve aktivnosti odvijale i kolike su uštede po pojedinoj mjeri • primjenom TD metode ostvarene uštede u 2012. godini su na razini od 11,96 PJ ili 61 % od cilja za 2016. godinu te se može očekivati da će cilj biti ostvaren. U odnosu na 2010. godinu, povećane su uštede u svakom sektoru, od čega je najveći porast u industriji i prometu. • Procjena BU metodom pokazuje da je ostvarenje ciljanih ušteda u 2010. godini 18% u odnosu na cilj za 2016. godinu, dok je u 2012. godini procjena na razini 23% cilja (4,5 PJ). U realnosti, ostvareno je puno više ušteda, ali mjerenje i praćenje nije predvidjelo skupljanje podataka o tim uštedama. To će se od sada promijeniti, uvođenjem SMIV-a. Kk Kk Kk k

15. Izvješće provedbe 2. NAPEnU: • Od 4,5 PJ izmjerenih BU metodom, najveću ulogu imao je sektor usluga, a zatim zgradarstva. Mjere koje su imale najveći utjecaj na uštedu energije su unaprijeđenje građevinske regulative (mjera B.1) i provedba programa ‘SGE’ i ‘HIO’ (mjere P.1 i P.2, MINGO; MGIPU i UNDP) • Slijedi prikaz ostvarenih ušteda u 2013., izračunatih BU metodom, po sektorima: Izmjereno BU 4,5 PJ

16. Izvješće provedbe 2. NAPEnU: • Od 4,5 PJ uštede izračunatih BU metodom, projekti FZOEU su zaslužni za 34 % svih ušteda i to kroz sufinanciranje 14 mjera. • Prvi puta prikupljeni su podaci o ostvarenim mjerama svih lokalnih projekata koje nije financirao FZOEU. Podaci pokazuju veliki pomak u inicijativi gradova i županija da obnavljaju zgrade, izrađuju en. certifikate i mijenjaju javnu rasvjetu. Kroz prikupljene podatke došlo se do brojke od 2,96 PJ uštede.

17. Izvješće provedbe 2. NAPEnU: • 9 gradova prijavilo je podatke o zamjeni rasvjetnih tijela i time su postignute uštede od pola milijuna kWh: • Osim obnove zgrada i zamjene rasvjete, velik broj javnih tijela izradio je energetske certifikate za zgrade u svom vlasništvu. Prikupljeni su podaci od ukupno 23 grada, 8 županija i jednog ministarstva. Tih 32 tijela ukupno su ishodili en. certifikate na 647 zgrada i time uštedjeli ukupno 7.062.592 kWh ili 0,026 PJ. Planiranje JLRS Planove i programe izradilo je 17 županija i 2 grada, a 3godišnji program 11 županija i 1 grad. Sporazumu gradonačelnika pridružilo se 39 hrvatskih gradova i 9 općina te su izradili (ili dovršavaju) SEAP-e.

18. 3. NAPEnU – novosti i osnove: • Ukupno ima 40 mjera – 28 mjera preuzeto iz 2. NAPEnU, 12 mjera novih (od toga je 7 mjera energetskih poduzeća). Na strani 26. 3. NAPEnU može se naći pregled svih mjera te usporedba kako se te mjere nadovezuju na 2. NAPEnU • Neke mjere su objedinjene, primjerice nekoliko mjera iz prometa u jedinstvenu mjeru „T.4 Promicanje integriranog prometa”. Energetski pregledi podijeljeni su na mala i srednja te na velika poduzeća, radi zahtjeva Direktive. • Veliki broj mjera, posebice informativnih, utječe na više sektora. Ovdje je dan pregled svih mjera koje utječu na pojedini sektor, tako da je ukupni broj veći od ukupnog broja mjera:

19. 3. NAPEnU – novosti i osnove: Poglavlja: • Poglavlja su nazvana prema prvom slovu engleske riječi predložene Vodičem EK za pisanje Nacionalnih planova: opis grupe mjera: indeks mjere: ukupan broj mjera: • Horizontalne mjere (horizontal) H (7 mjera) • Zgrade(buildings) B (6 mjera) • Javni sektor (public bodies) P (5 mjera) • Industrija (industry) I (4 mjere) • Promet (traffic) T (9 mjera) • Grijanje i hlađenje (heating & cooling) HC (2 mjere) • Energetske transformacije, distribucije, prijenos i odgovor na potražnju E(7 mjera)

20. 3. NAPEnU – sudionici i izvršna tijela: Ministarstvo gospodarstva • Pri izradi 3. NAPEnU ukupno je kontaktirano preko 180 institucija. • Tijela za praćenje ima više, no namjera je bila ograničiti praćenje na što manji broj kako bi se povećala odgovornost provedbe. Ipak, za uspješnu provedbu potrebna je suradnja mnogih institucija, i takva se suradnja itekako potiče. • Kao tijelo za praćenje često se navodi CEI. U jednu ruku, CEI će pratiti sve mjere, jer je nadležan za SMIV, u koji će svi sudionici 3. NAPEnU biti obvezni upisivati provedene mjere. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Ministarstvo graditeljsta i prostornog uređenja Više na str. 8-11. ili u pojedinoj mjeri CEI Nac. koordinacijsko tijelo za EnU FZOEU Koordinacija FINANCIRANJE Izvršna tijela PROVEDBA

21. 3. NAPEnU – izvršna tijela: Izvršna tijela su: i još: regionalne energetske agencije, JLRS, tijela državne uprave, sveučilišta, fakulteti, upravitelji zgrada...

22. 3. NAPEnU – prikaz mjera i ušteda: EU zakoni: • Kroz planirane mjere uštedjet će se ukupno 10,16 PJ do 2016. i 16,66 PJ do 2020. (za pregled ušteda po pojedinoj mjeri, pogledati tablicu 2-5b. na str. 19. 3. NAPEnU) • Po članku 7., koji zahtjeva da se u razdoblju 2014. do 2020. uštedi 1,5 % energije godišnje, što za Hrvatsku znači da treba postići kumulativnu uštedu od 54,25 PJ. Hrvatska se odlučila to postići kroz kombinaciju alternativnih mjera i obveznih shema. Obvezne sheme tek će se odrediti, a kroz alternativne mjere planira se uštedjeti 32,094 PJ ili 60 % ukupnog obveznog kumulativnog cilja.U tu svrhu, uzeto je 10 postojećih mjera, te su one ponovljene sa strožim izračunima koje zahtjeva čl. 7. Te mjere, koje ispunjavaju svrhu kumulativnog obveznog cilja, prikazane su u poglavlju 3.1.1. te označene narančastom bojom kako bi se razlikovale od ostatka dokumenta. • U tablici 3-8. na strani 35. izložene su sve alternativne mjere i njihove očekivane uštede po čl. 7 EED

23. 11 mjera je informativnog karaktera ili nije jasno određeno koliki će biti razmjer provođenja mjere pa se učinci nisu računali, iako će te mjere sigurno doprinjeti uštedama. • Kroz preostalih 29 mjera izmjerena je ušteda od 10,16 PJ u 2016., i to:

24. Programi MGIPU • Rezultiraju najvećim uštedama, 26 % ukupnih ušteda do 2016. ili 2,69 PJ i to kroz sljedeće programe:

25. Programi MGIPU • Ukoliko usporedimo uložena sredstva s dobivenim uštedama, uzimajući u obzir vijek trajanja mjere, može se vidjeti kako je najisplativija mjera MGIPU ‘Poticanje integralne obnove višestambenih zgrada’. Treba uzeti u obzir da se sredstva očekuju i iz EU fondova te da je ovako prikazan faktor isplativosti samo grubi pokazatelj koji nikako nije glavni kriterij za ocjenu kvalitete mjere. Primjerice, iako je obnova javnih zgrada ‘najskuplja’ ona je po Direktivi EED obvezna pa time i neizbježna. Također, mjera obnove javnih zgrada djeluje informativno i posredno potiče građane da iste mjere primjene u svojim domovima. ! Kk Kk Kk k

26. Prilike u zgradarstvu • Mjere u zgradarstvu posebno su pogodne jer ima mnogo dostupnih fondova za sufinanciranje, posebno za javne zgrade Zgradarstvo = win-win situacija Svaka uložena Kn u javnom sektoru = višestruke Kn u privatnom sektoru • Više o Programima obnove zgrada koje je izradilo Ministarstvo Graditeljstva, možete pronaći www.mgipu.hr ili www.cei.hr. U razdoblju 2014. - 2020. dostupno je 23 milijarde € kroz strukturalne i investicijske fondove za prelazak u niko-ugljičnu ekonomiju'

27. Mjera H.9 – integrirani informacijski sustav za praćenje provedbe EnU • Nacionalnim sustavom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda (SMIV) pratiti će se provedba projekata i mjera energetske učinkovitosti u svim sektorima neposredne potrošnje kao i realizacija ušteda energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova. • SMIV će koristiti tijela središnje državne uprave, jedinice lokalne i regionalne samouprave, kao i tvrtke koje sklapaju ugovore o energetskom učinku te pružatelji subvencija. • U SMIV će se unositi svi planovi EnU, ali i konkretno provedene mjere EnU. • To znači da će od sada za svaku provedenu mjeru postojati način izvještavanja i verifikacije stvarne uštede te će se planovi moći usporediti sa stvarno ostvarenim rezultatima. SMIV je izrađen kroz projekt Njemačkog društva za međunarodnu suradnju (GIZ), a MINGO je kao partner imenovao CEI za operativnog voditelja projekta s Hrvatske strane. Ovakav sustav je izuzetno koristan i inovativan, a Hrvatska je najnaprednija zemlja u regiji koja je prva pustila sustav u rad. Obuka gradova i županija počinje u rujnu 2014. Kk Kk Kk k

28. Što je sljedeće? Zakon o energetskoj učinkovitosti (ZENU) • Čeka se uskoro usvajanje Zakona koje će biti osnova za planiranje mjera energetske učinkovitosti na lokalnoj razini. Inicijativa gradova i županija kroz Akcijske planove nužna je kako bi se lokalna zajednica uključila u postizanje ciljeva te se time osluškuju želje i potrebe lokalnih vlasti, umjesto da država sama nameće rješenja. Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda • SMIV se kontinuirano unaprijeđuje i u rujnu se očekuje prva radionica za nadležna javna tijela. Zahvaljujući SMIVu u buduće će biti moguće dobiti uvid u trenutna događanja po pitanju provedenih mjera EnU, te vidjeti konkrente uštede Info točka o EnU • U izradi je nacionalna web-stranica koja će pružati sve informacije o EnU, kako za tvrtke i javni sektor, tako i za građanstvo. Stranica će objedinjavati sve do sada učinjeno po pitanju informiranja o EnU i služiti kao početna točka za informiranje o svim poticajima, otvorenim natječajima, planovima i sl. Izvješće • Priprema se izvješće o svim mjerama provedenim u 2013. te će biti dovršeno u prvom kvartalu 2015.

29. Zahvaljujemo na pažnji!Za sve daljnje upite molimo pratiteNacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost nawww.cei.hr