1 / 37

LEADER PROGRAM I LOKALNE AKCIJSKE GRUPE ( LAG )

CENTAR ZA BRDSKO-PLANINSKU POLJOPRIVREDU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE. REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA PORIN d.o.o. LEADER PROGRAM I LOKALNE AKCIJSKE GRUPE ( LAG ). Opatija, 31. listopada 2012. UVOD. ,, Inovativnost je sposobnost doživljavanja promjene kao mogućnosti , a ne prijetnje.''

tamma
Download Presentation

LEADER PROGRAM I LOKALNE AKCIJSKE GRUPE ( LAG )

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. CENTAR ZA BRDSKO-PLANINSKU POLJOPRIVREDU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA PORIN d.o.o. LEADER PROGRAM I LOKALNE AKCIJSKE GRUPE( LAG ) Opatija, 31. listopada 2012.

  2. UVOD ,,Inovativnost je sposobnost doživljavanja promjene kao mogućnosti, a ne prijetnje.'' Albert Einstein ,,Inovacija je jednako važna u seoskoj mljekari i sirani, pilani ili na lokalnom fakultetu kao i u milanskom centru za dizajn, aeronautičkoj industriji u Toulouseu ili istraživačkom odjelu IBM-a.'' Frank Gaskel, predstavnik Euromontane

  3. Bitni pojmovi LEADER program – Liaison Entre Actions de Développement de l’Economie Rurale – Veze među aktivnostima za razvoj ruralnog gospodarstva - mehanizam provedbe mjera politike ruralnog razvoja Europske unije, a temelji se na realizaciji lokalnih razvojnih strategija kojima upravljaju lokalne akcijske grupe Lokalna akcijska grupa (LAG) -partnerstvo predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ruralnog područja koje je osnovano s namjerom izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja, a čiji članovi mogu biti fizičke i pravne osobe -predstavlja ruralno područje s više od 5 000, a manje od 150 000 stanovnika -naselje u sklopu LAG-a ne smije imati više od 25 000 stanovnika Odabrani LAG - LAG koji je udovoljio uvjetima Pravilnika i Natječaja za odabir LAG-ova koji će se sufinancirati sredstvima IPARD program te za kojeg je IPARD Agencija donijela Odluku o odabiru LAG- a Ruralno područje – cjelokupno područje Republike Hrvatske, osim područja Grada Zagreba Lokalna razvojna strategija (LRS) - strateški plansko-razvojni dokument koji donosi i provodi LAG za područje koje obuhvaća Javna potpora - sredstva u proračunu Europske unije i sredstva Državnog proračuna Republike Hrvatske namijenjena za provedbu IPARD programa, ne uključujući sredstva lokalne i regionalne samouprave

  4. RURALNI RAZVOJ • Suočavanje s problemima ruralnog razvoja uključuje prilagodbu na promjenjive okolnosti u ruralnim područjima. • Uzroci mogu biti različiti: - klimatske i demografske promjene - smanjivanje utjecaja tradicionalnih sektora - promjene politika itd. • Intezivni kontakti i suradnja sa drugim dionicima iz drugih mjesta, rad u skupinama, umrežavanje dionika dovodi do razmjena ideja i otkrića koje poprimaju oblik kvalitetnog rješenja pružajući izlaz iz trenutne situacije. • U novoj politici ruralnog razvoja EU – naglašeno je kreativno razmišljanje i inovativan pristup, a to znači uvođenje i primjenu novih tehnologija ili primjenu provjerenih koncepata na nov i učinkovitiji način

  5. RURALNI RAZVOJ I PRIMJENA LEADER PROGRAMA U HRVATSKOJ Osnovno obilježje politike ruralnog razvoja je nastojanje da se razvojno zaostajanje ruralnih područja zaustavi učinkovitim korištenjem svih njihovih resursa. Problemi ruralnog razvoja u Hrvatskoj: • nedostatak stalnih prihoda • visoka prosječna dob • niska stopa obrazovanosti • zapuštenost gradskog nasljeđa • nezadovoljavajuća opremljenost osnovnim uslugama i infrastrukturom • nesređena imovinska situacija (zemljišni, građevni i ostali posjedi) Posljedice: • zapuštanje i propadanje ruralnih naselja • gubitak mlađeg i radno sposobnog stanovništva • nedovoljno iskorištavanje prirodnih resursa

  6. Cilj modela za ruralni razvoj Hrvatske -zadržati stanovništvo u ruralnim područjima -izjednačiti kvalitetu života u ruralnim i urbanim područjima -omogućiti povratak stanovništva iz urbanih u ruralna područja -povećati konkurentnost proizvodnje - stvoriti veći dohodak poljoprivrednih proizvođača U cilju rješavanja prethodno spomenutih problema donešena je Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008.-2013. Strateški ciljevi za navedeno razdoblje: 1. Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora 2. Očuvanje, zaštita i održiva uporaba krajolika, kulturnog i prirodnog nasljeđa 3.Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva 4. Poboljšanje učinkovitosti institucionalnog okruženja

  7. RURALNI RAZVOJ I PRIMJENA LEADER PROGRAMA U ZEMLJAMA EU Europska zajednica rješenje za ruralni razvoj vidi u provođenju Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i rješavanju pitanja: -klimatskih promjena -obnovljivih izvora energije -upravljanja vodama -očuvanjubioraznolikosti -restrukturiranju mljekarstva Europska mreža ruralnog razvoja (EMRR) kombinacijom koordiniranih usluga Mreža stvara nove mogućnosti za prepoznavanje i promicanje odgovarajućih aktivnosti ruralnog razvoja na lokalnoj, regionalnoj i razini EU-a u kojima im uvelike pomaže Nacionalna mreža za ruralni razvoj (NMRR). Nacionalne mreže povezuju nacionalne administracije zemalja članica i brojnih dionika koji rade na rješavaju različitih pitanja ruralnog razvoja. Njihova struktura i organizacija može se u pojedinim zemljama razlikovati, ali u svima je glavna zadaća potpora provedbi i ocjenjivanje politike ruralnog razvoja.

  8. Ciljevi Nacionalnih mreža za ruralni razvoj: • Razmjena informacija i unaprjeđenje komunikacije među dionicima u ruralnim područjima putem konferencija, sastanaka, programa obrazovanja, izdavalaštva i internetske stranice EMRR-a • Prepoznavanje, analiza i širenje dobre i primjenjive prakse kroz tematska istraživanja, studije slučajeva i dodjeljivanje nagradnih poticajnih mjera • Priprema programa obuke za Lokalne akcijske grupe (LAG) u procesu njihova osnivanja -Potpora projektima suradnje podizanjem razine svijesti o mogućnostima suradnje, pružanjem pomoći u pronalaženju partnera, pružanjem mentorskih usluga pri provedbi projekata i savjetovanjem za upravljanje partnerstvom

  9. Prioritetne osi programa ruralnog razvoja Nacionalne mreže potiču LAG-ove da svoje aktivnosti šire na sve četiri prioritetne osi programa ruralnog razvoja: I. KREATIVNOST I INOVATIVNOST II. NOVE METODE RADA III. RAZVOJ NOVIH PROIZVODA I USLUGA IV. PRIMJENA DOKAZANIH PRISTUPA

  10. I. KREATIVNOST I INOVATIVNOST aktivnosti ruralnog razvoja koje su vrlo važne kao cjelokupni process - od programiranja politika do provedbe projekata ,,Inovacija je motor razvoja. Inovacija je kreativnost. Inovacija je znanje. Inovacija je hrabrost.'' Breda Kovačič, Slovenski program za ruralni razvoj ,,Inovacija je usredotočenost na kupce i usklađivanje s njihovim promjenjivim potrebama, kako u pogledu novih proizvoda i usluga, tako i u pogledu načina na koji novi proizvodi i usluge dolaze do njih.'‘ Trener – Paul McCarthy Irska uprava za razvoj poljoprivrede i prehrambenih proizvoda

  11. II. NOVE METODE RADA • primjene novih ideja • korištenje novih tehnika • usmjeravanje na nova tržišta • povezivanje različitih sektora i dionika novim metodama umrežavanja • pružanje potpore novim prioritetnim skupinama • pronalaženje novih rješenja za socijalne i gospodarske izazove • očuvanje okoliša Za ostvarenje bitno: - dobra komunikacija među dobro informiranim suradnicima - stvaranje novih metoda suradnje među poljoprivrednicima i šumarima u koordiniranim zajedničkim aktivnostima - stjecanje novog znanja o najboljim načinima korištenja mjera II. prioritetne osi Glavni cilj - nalaženje rješenja za održivo upravljanje okolišem u ruralnim područjima

  12. III. RAZVOJ NOVIH PROIZVODA I USLUGA Ostvaren je : - kao rezultat inovativnog djelovanja - primjenom novih metoda, tehnologija, procesa, suradnje, istraživanja i razmišljanja - provedbom obrazovnih aktivnosti za potrebe ruralnih područja (elektroničko poslovanje, novi oblici poduzetništva, proizvodi, usluge i procesi) - promicanjem i uporabom informacijsko komunikacijskih tehnologija (IKT) naročito u udaljenim područjima - kroz zajednički rad zajednica, poduzeća, LAG-a i drugih ruralnih dionika - korištenjem bogatog iskustva ruralnih inovacija na kojima se temelje novi projekti

  13. IV. PRIMJENA DOKAZANIH PRISTUPA u novim okolnostima • učinkovit način pokretanja inovativnog ruralnog razvoja koji koristi lokalnoj zajednici -rezultat prijenosa znanja između regija ili između zemalja članica Nadovezujući se na III. prioritetnu os programa ruralnog razvoja Europska unijavidi rješenje u: • poticanju informatičke pismenosti i osposobljavanja ruralnih dionika u cilju smanjivanja razlike korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija između gradskih i seoskih područja • uvođenju širokopojasnog Interneta i poticanju inovativnih digitalnih usluga (e-poslovanje) • pozivanju lokalne vlasti da potiče lokalno stanovništvo u nabavi vlastitih računala

  14. Uspješni primjeri: - švedski projekt Stadsutveckling- ˝Razvoj grada˝ kojim je pokrenut internetski portal pomoću kojeg se odvija virtualni susret vladinih službenika i poduzeća radi zajedničkog razvijanja strategije borbe protiv depopulacije ruralnih područja Švedske. Ciljane skupine ruralnih dionika su: - poljoprivredna poduzeća - mala i srednja poduzeća - mladi - žene - stariji i druge rizične skupine Sredstva zemalja članica namijenjena za tehničku pomoć koristan su izvor za provedbu procjene stvarnog stanja u ruralnim područjima, izradi strategija i donošenja odluka. Razmjena iskustava i primjera dobre prakse je koristan način za promicanje inovativnosti u osiguravanju i boljem korištenju informacijskih tehnologija u ruralnim područjima EU-a.

  15. LEADER PROGRAM "Links between actions for the development of the rural economy" - ,, Veza među aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva“ predstavlja inicijativu Europske unijeza mobiliziranje i provedbu ruralnog razvoja u ruralnim zajednicama kroz povezivanje lokalnog javnog i privatnog sektora tj. osnivanje „Lokalnih akcijskih grupa" – LAG-a. LEADER program se razvio kroz četiri faze: - LEADER I (1991.-1993.) koji je pokrenuo novi pristup razvoju - LEADER II (1994.-1999.) je uopćio taj pristup - LEADER+(2000.-2006.) nastojao je osmisliti nove metode na temelju pilot - strategija i pronalaženjem zajedničkih tema - OS LEADER (2007-2013.) prerasta u integralni dio europske politike ruralnog razvoja i obvezni dio nacionalnih programa ruralnog razvoja zemalja članica

  16. Za Hrvatsku bitno • Dostupnost LEADER programa za Hrvatsku u potpunosti ostvaruje se ulaskom u punopravno članstvo EU • Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja zaduženo za uvođenje i provedbu LEADER program →Trenutno je LEADER program uklopljen u IPARD program - IPA programa – čije su korisnice zemlje kandidate za punopravnog članstvo EU

  17. LEADER program i 7 osnovnih načela za slijediti: 1. Održivi ruralni razvoj temelji se na očuvanju i uravnoteženom razvoju okolišnog, društvenog i gospodarskog kapitala. Horizontalno, međusektorsko povezivanje kao i okomito, povezivanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija, osobito je važno u ostvarivanju održivog ruralnog razvoja 2. Pristup temeljen na osobitostima područja - svako ruralno područje ima svoja obilježja, potencijale i prepoznatljivost na kojima treba graditi budućnost 3. ,,Bottom up’’ pristup - pristup odozdo prema gore – uključivanje svih raspoloživih snaga u lokalnim zajednicama koje doprinose kvalitetnom razvoju kroz iznošenje ideja i mogućih rješenja 4. Uspostavljanje lokalnih partnerstva - jedinstvena ideja stvaranja lokalnih javno-privatnih partnerstva u obliku lokalnih akcijskih grupa - LAG-a 5. Inovativnost - tradicija je svakako temelj održivog ruralnog razvoja, ali su inovacije nužne kako bi se tradicionalne vrijednosti predstavile na nov i tržišno konkurentan način 6. Umrežavanje - povezivanje, učenje na primjerima dobre prakse, prijenos i razmjena znanja i iskustva, zajednički razvoj europskih ruralnih sredina, uzajamna pomoć i potpora 7. Suradnja -je korak dalje od umrežavanja, prema pokretanju i provedbi zajedničkih projekata dva ili više LAG-ova unutar zemlje, regije i/ili Europske unije.

  18. FINANCIJSKA PODRŠKA LEADERA • bespovratna financijska sredstva - namijenjena nekom projektu od pojedinačnog ili zajedničkog interesa • povezivanje sredstava iz europskih i nacionalnih javnih fondova (pokriveni troškovi projekta ovisno o tipu projekta i o području gdje se projekt provodi) • preostali dio troškova projekta voditelj projekta osigurava iz nekih drugih sredstava Cilj Hrvatske je pripremiti se za Strukturne fondove što je najbolje moguće jer će se ulaskom Hrvatske u EU u tim fondovima otvoriti značajna financijska sredstva.

  19. Strukturni fondovi: • podupiru kohezijsku politiku EU • uspostavljaju ravnotežu među gospodarskim i društvenim uvjetima u pojedinim europskim regijama • potiču prekogranične, međudržavne i međuregionalne suradnje u sklopu cilja europske teritorijalne suradnje Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) koji financira infrastrukturu i podupire gospodarsku modernizaciju i konkurentnost Kohezijski fond podupire očuvanje okoliša i razvoj transeuropske prometne mreže u manje bogatim zemljama članicama Europski socijalni fond (ESF) je koncentriran na pomaganje zemljama članicama u pripremi europske radne snage i poduzeća za nove, globalne izazove.

  20. LOKALNE AKCIJSKE GRUPE (LAG-e) • Okupljanje različitih nositelja ruralnog razvoja iz javnog, privatnog i civilnog sektora , volontera koji zajednički definiraju prioritetne aktivnosti • Identificiranje i implementiranje lokalne razvojne strategije • Udruživanje lokalnih dionika oko zajedničkih projekata i međusektorskih akcija u cilju postizanja sinergije, kritične mase potrebne za poboljšanje ekonomske konkurentnosti područja • Stvaranje prilika za iznošenje vlastitih stavova i mišljenja dionika koji često nemaju iskustvo zajedničkog rada te moderiraju situacije u kojima se dogovaraju rješenja kroz konzultacije i razgovore • Poticanje i uvođenje inovacija kroz analizu potreba lokalne zajednice (proizvodi, procesi, organizacija, tržište) • Korištenje primjera dobre prakse iz drugih područja, zemalja, regija • Fleksibilnost u donošenju odluka o aktivnostima koje žele poduprijeti • Donošenje odluka vezanih za financijske izvore i njihovo upravljanje • Stvaranje nacionalne, regionalne i lokalne mreže • Razmjena dostignuća, iskustava između ruralnih područja, vlasti i organizacija

  21. NAJČEŠĆI DIONICI U LAG-u - predstavnici lokalne samouprave i javnih ustanova - profesionalne organizacije i savezi (poljoprivrednika, malih poduzetnika i drugih djelatnosti) - udruge (za razvoj zajednice, za zaštitu okoliša i krajolika, usluge u kulturi, socijalne usluge, udruge žena, mladih itd.) - razvojne agencije - dionička društva, poslovni inkubatori i druge organizacije poslovnog sektora Udruživanjem partnera javnog i privatnog sektora u LAG-ove potrebno je obratiti pažnju na ravnotežu zastupljenosti predstavnika lokalnih interesnih skupina koji dolaze iz različitih sociološko-ekonomskih sektora, vodeći pritom brigu da barem 50% članova dolazi iz poslovnog sektora i sektora civilnog društva.

  22. ODGOVORNOST LOKALNIH PARTNERSTAVA/LAG-ova • uspostava LAG-a i izrada statuta • priprema lokalne strategije razvoja i lokalnog operativnog plana razvoja • informiranje lokalnog stanovništva o postojećim mogućnostima i prijavama za projekte u okviru programa IPARD, u skladu s lokalnom strategijom razvoja • dogovor o usavršavanju i radionicama za lokalno stanovništvo, npr. priprema pojedinačnih poslovnih planova, prijedloga projekata, vođenja računovodstva, itd. • davanje pisama preporuke IPARD agenciji o projektima koji bi se mogli financirati u okviru lokalne razvojne strategije • upravljanje aktivnostima LAG-a (vođenje projekta, programiranje aktivnosti, računovodstvo, mjesečna i kvartalna izvješća, itd.).

  23. PRAVILNIK MJERA 202PRIPREMA I PROVEDBA LOKALNIH STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA UNUTAR IPARD PROGRAMA Sastavni dio ovoga Pravilnika čine: – Prilog I - Preporuke za izradu lokalne razvojne strategije – Prilog II - Lista prihvatljivih izdataka u sklopu Mjere LEADER i najviši mogući godišnji iznos javne potpore – Prilog III - Kriteriji bodovanja za ocjenu kvalitete LRS-a – Prilog IV - Označavanje ulaganja sufinanciranih sredstvima IPARD programa u okviru Mjere LEADER – Prilog V - Godišnje izvješće o radu ugovorenog LAG-a – Prilog VI -Popis naselja u Republici Hrvatskoj s više od 25 000 stanovnika – Prilog VII - Prijavni obrazac za Mjeru 202 – Prilog VIII - Godišnji plan aktivnosti – Prilog IX - Dokumenti potrebni za kontrolu na terenu za Mjeru 202 (prema tipu kontrole) – Prilog X - Zahtjev za odobrenje promjena za Mjeru 202 – Prilog XI - Zahtjev za isplatu - Obrasci koji su prilozi VII – XI ovoga Pravilnika dostupni u elektronskom obliku na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja – www.apprrr.hr.

  24. Korisnici u sklopu Mjere LEADER Članak 5. • Korisnici potpore u sklopu Mjere LEADER su odabrani LAG-ovi koji s Agencijom za plaćanja sklope Ugovor o dodjeli sredstava iz IPARD programa za sufinanciranje LAG-a Odabrani LAG mora udovoljiti sljedećim kriterijima: • Pravni oblik LAG-a je udruga registrirana sukladno Zakonu o udrugama • LAG obuhvaća jasno definirano i zemljopisno kontinuirano područje te stanovnike jednog ili više naselja, unutar dvije ili više jedinica lokalne samouprave • LAG predstavlja ruralno područje s više od 5 000, a manje od 150 000 stanovnika, • Naselje u sklopu LAG-a ne smije imati više od 25 000 stanovnika • Jedno naselje može pripadati isključivo jednom LAG-u • Sjedište LAG-a se nalazi unutar područja koje obuhvaća LAG

  25. U upravljačkoj strukturi LAG-a sudjeluju: • predstavnici gospodarskog (trgovačka društva, zadruge, obrtnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva) i civilnog sektora (građani, udruge, zaklade, fondacije) s najmanje 50% • predstavnici izvršnog ili upravnog tijela jedinica lokalne samouprave kojoj pripadaju naselja iz LAG-a s najmanje 20% • žene s najmanje 30% • najmanje 1 osoba do 29 godina, 1 osoba od 29 do 50 godina i 1 osoba preko 50 godina • LAG mora imati izrađenu LRS koja je u suglasju s IPARD programom i postojećim razvojnim dokumentima

  26. Članak 6. LRS obvezno sadržava sljedeće elemente: • grafički prikaz područja LAG-a • SWOT analizu LAG područja • opis značajki partnerstva i uključenost dionika u proces izrade LRS • razrađene kriterije za odabir projekata LAG-a (opis procedure za donošenje, pisma preporuke) • mjerljive ciljeve i provedbene aktivnosti • usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima • financijski plan za provedbu aktivnosti u razdoblju do kraja 2013. godine

  27. POTPORA I PRIHVATLJIVI IZDACI Članak 7. - Prihvatljive aktivnosti za sufinanciranje u sklopu mjere LEADER obuhvaćaju aktivnosti u sklopu Podmjere 1 i Podmjere 2. - Aktivnosti u sklopu Podmjere 1 obuhvaćaju: • Izradu studija za područje LAG-a (fizičke ili pravne osobe registrirane za određenu djelatnost) • usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a • animaciju, izradu promidžbenih materijala i organizaciju promotivno-promidžbenih događaja za članove i stanovnike LAG-a • sudjelovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a na seminarima, radionicama, sastancima i studijskim putovanjima - Aktivnosti u sklopu Podmjere 2 obuhvaćaju poslovanje LAG-a - Prihvatljivi izdaci ne obuhvaćaju: - poreze i obvezne doprinose na plaće zaposlenika LAG-a - porez na dodanu vrijednost kojeg LAG plaća pri nabavi roba i usluga - rabljene strojeve i opremu - pojedinu nabavu robe ili usluga čija protuvrijednost prelazi 10.000 EUR - Intenzitet potpore iskazan kao udio javne potpore u prihvatljivim izdacima iznosi 100%.

  28. POSTUPAK ODABIRA LAG-ova Članak 9. U postupku odabira Agencija za plaćanja: • raspisuje javni natječaj za odabir LAG-ova koji će se sufinancirati sredstvima IPARD program • obavlja administrativnu kontrolu prijava u kojoj se provjerava pravovremenost i potpunost prijave te ispunjavanje kriterija prihvatljivosti • donosi Odluku o odabiru LAG-a koji će se sufinancirati sredstvima IPARD programa • sva komunikacija između LAG-ova i Agencije za plaćanja te LAG-ova i Upravne direkcije obavlja se isključivo pisanim putem, preporučenom pošiljkom s povratnicom Članak 10. -Ministar nadležan za poljoprivredu odlukom utvrđuje kvotu LAG-ova za odabir koju donosi prije raspisivanja natječaja

  29. POSTUPAK UGOVARANJA Članak 17. • Odabrani LAG je dužan u roku od 5 dana od dana zaprimanja Odluke o odabiru LAG-a dostaviti IPARD Agenciji Godišnji plan aktivnosti • Agencija za plaćanja obavlja administrativnu kontrolu dostavljenog Godišnjeg plana aktivnosti na način da kontrolira pravovremenost, prihvatljivost izdataka te maksimalno dozvoljene iznose za svaki prijavljeni izdatak sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika

  30. Članak 18. Agencija za plaćanja i odabrani LAG kojemu je odobren Godišnji plan aktivnosti sklapaju Ugovor na godinu dana kojim se uređuju međusobna prava i obveze, a to su: • prihvatljivi izdaci • najviši godišnji iznos javne potpore u Podmjeri 1 i Podmjeri 2 (odobren za razdoblje od godinu dana od dana sklapanja Ugovora) • obveza LAG-a da izradi informativnu ploču te da je postavi na vidljivo mjesto u sjedištu LAG-a i označi aktivnost ili opremu • obveza LAG-a da pismom preporuke podupre i tako osigura prijavljivanje najmanje jednog projekta sa svog područja na bilo koji natječaj • zabrana prekoračenja najvećeg dozvoljenog iznosa javne potpore, ako su izdaci financirani iz drugih izvora Zajednice ili Republike Hrvatske, pri čemu se sredstva lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su članice LAG-a ne ubrajaju u javna sredstva

  31. ISPLATA SREDSTAVA UGOVORENIM LAG-ovima Članak 21. -Sredstva iz IPARD programa isplaćuju se ugovorenom LAG-u na temelju Zahtjeva za isplatu KONTROLA I NADZOR UGOVORENIH LAG-ova Članak 22. - Administrativnu kontrolu Zahtjeva za isplatu provodi Agencija za plaćanja - Kontrolu na terenu provode djelatnici Agencije za plaćanja kontrolom prije ugovaranja, prije plaćanja, jednom unutar 4 godine i drugi put tijekom pete godine od datuma konačne isplate potpore (ex post) - Kontrolu na terenu mogu obavljati i djelatnici Ministarstva, djelatnici unutarnje revizije Agencije za plaćanja, djelatnici Ministarstva financija, ARPA-e, predstavnici Europske komisije, predstavnici OLAF-a i Europski revizorski sud

  32. Pri obavljanju kontrole na terenu kontrolori mogu: - izvršiti uvid u isprave odabranog/ugovorenog LAG-a (odgovorna osoba) - pregledavati poslovne prostore, opremu, promotivne materijale ugovorenog LAG-a - provjeravati poslovne knjige i ostale dokumente - provjeravati podatke u računalima - provjeravati sve podatke koji se odnose na prirodu, kvantitetu i kvalitetu roba i usluga - po potrebi obaviti kontrole kod trećih osoba OBVEZE UGOVORENIH LAG-ova PREMA UPRAVNOJ DIREKCIJI (IZVJEŠTAVANJE) Članak 23. - Ugovoreni LAG je dužan dostavljati Godišnja izvješća o radu ugovorenog LAG-a Upravnoj direkciji

  33. GUBITAK STATUSA, RASKID UGOVORA I POVRAT SREDSTAVA Članak 24. -kada odabrani/ugovoreni LAG ne dostavi Agenciji za plaćanja Godišnji plan aktivnosti ili podneseni Godišnji plan aktivnosti Agencija za plaćanja ne odobri Članak 25. -kada je utvrđena nepravilnost (ugovoreni LAG ne poštuje odredbe ovoga Pravilnika ili Ugovora) koja je ujedno i sumnja na prijevaru ili utvrđenu nepravilnost nije moguće popraviti ili nepravilnost nije bila popravljena niti u naknadno utvrđenom roku

  34. ZAKLJUČAK • Previše pravila može zaustaviti istinski inovativne projekte na samom početku što dovodi do nezainteresiranosti zajednice i dionika • Razmjena iskustava, sloboda u stvaranju ideja i strukture koje podupiru suradnju vrlo su važne za inovativnost i razvoj kreativnog načina razmišljanja • Važna je procijena ljudi koji su nosioci projekata, a ne samo projekt • Realizacija projekata je uspješna kada njihovi nosioci uistinu vjeruju u svoju ideju i sposobni su je provesti • Rad na ruralnom razvoju znači raditi s vrijednim i predanim ljudima - riječ je o načinu života za koje je vezan njihov identitet i koje su im osobno važne • Poticanje dijaloga i rješavanje eventualnih nesuglasica među dionicima jednako je važno kao obrazovanje i profesionalno iskustvo • Poticanje razmjene informacija i raznih oblika dijaloga ključni su za proces ruralnog razvoja

  35. HODOGRAM AKTIVNOSTI ZA POKRETANJE LAG-a • Iskaz interesa za uključivanje u LAG - upitnik • Pokretanje udruge za potrebe osnivanja LAG-a: • Popis osnivača • Osnivačka Skupština • Statut • Registracija udruge • Nakon registracije, izrada Lokalne strategije razvoja i Lokalnog operativnog plana razvoja • Priprema projekata i aktivnosti za provođenje

  36. ,,Inovacija može biti nov proizvod, usluga ili proces u nekom prostoru koji može poslužiti potrebama zajednice te poduprijeti održivi razvoj.'' ValdisKudins, Latvijski ruralni forum Upravo aktivno uključivanje ruralnog stanovništva u promicanje novih ideja i aktivnosti, osim onih tradicijskih potiče održivi ruralni razvoj i stvara nove izvore dohodaka u ruralnim područjima.

  37. Inovacija je traženje, pronalaženje i dijeljenje. Rob Janmaat, Nizozemska mreža za ruralni razvoj Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o. Ciottina 17b, Rijeka Telefon: +385 51 634 330 Faks: +385 51 634 340 E-mail: rraporin@porin.hr W www.porin.hr DorisSošić Telefon: +385 51 634 336 E-mail: doris.sosic@porin.hr

More Related