1 / 17

Mr.sc . Željko Jurić Energetski institut Hrvoje Požar Zagreb, 20.3.2014.

IEE UrbanBiogas projekt: “Gradski otpad za proizvodnju biometana za predaju u plinsku mrežu i prijevoz” 2. seminar na temu: “Proizvodnja bioplina i biometana iz biorazgradivog otpada“. Aktivnosti na bioplinu i biometanu u Hrvatskoj i primjeri dobre prakse u EU. Mr.sc . Željko Jurić

sienna
Download Presentation

Mr.sc . Željko Jurić Energetski institut Hrvoje Požar Zagreb, 20.3.2014.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. IEE UrbanBiogas projekt: “Gradski otpad za proizvodnju biometana za predaju u plinsku mrežu i prijevoz”2. seminar na temu:“Proizvodnja bioplina i biometana iz biorazgradivog otpada“ Aktivnosti na bioplinu i biometanu u Hrvatskoj i primjeri dobre prakse u EU Mr.sc. Željko Jurić Energetski institut Hrvoje Požar Zagreb, 20.3.2014.

  2. Ciljevi u EU i Hrvatskoj Razvoj tržišta bioplina i biometana u Hrvatskoj Iskustva razvijenih tržišta biometana u EU Njemačka, Nizozemska i Švedska Prednosti bioplina i biometana Zaključak Sadržaj:

  3. Ciljevi EU i Hrvatske • Ciljevi EU: • do 2020. udio OIE od najmanje 20% u ukupnoj finalnoj potrošnji energije, uz 20% povećanja energetske učinkovitosti i 20% smanjenja emisija stakleničkih plinova • do 2030. udio OIE od najmanje 27%, uz 40% smanjenja emisija stakleničkih plinova • do 2050. smanjenje emisija stakleničkih plinova od najmanje 80% (indikativni cilj) • EU vizija: • Kao što je danas relativno velik udio OIE u proizvodnji električne energije, tako će do 2030. biti značajan udio biometana (18-20 milijardi m3ill 3% potrošnje prirodnog plina) isporučen plinskoj distribucijskoj mreži te korišten za proizvodnju električne energije, toplinske/rashladne energije i kao motorno gorivo u prometu. • Cilj Strategije energetskog razvoja RH (NN 130/09) je najmanje 20% OIE u ukupnoj finalnoj potrošnji energije do 2020. • Bioplin i biometan su dio rješenja kako u pogledu povećanja udjela OIE tako i u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova!

  4. Specifični ciljevi RH za bioplin i biometan • Prema Nacionalnom akcijskom planu za OIE (srpanj 2013.) - 20% OIE u ukupnoj finalnoj potrošnji energije: • 39,0% OIE u proizvodnji električne energije (uključujući velike hidroelektrane), što je 9,8% u ukupnoj finalnoj potrošnji energije → 260 GWh električne energije iz bioplina (40 MW) • 10,0% OIE u prometu, što je 1,9% u ukupnoj finalnoj potrošnji energije → 0,32% biometana u prometu (uporaba biometana od 2016.) • 19,6% OIE za grijanje i hlađenje, što je 8,2% u ukupnoj finalnoj potrošnji energije → 6 ktentoplinske/rashladne energije iz bioplina (oko 70 GWh)

  5. Proizvodnja bioplina i biometana • Tijekom anaerobne digestije nastaju bioplin i digestat. • Bioplin dobiven anaerobnom digestijom obično sadrži uz 50-65 vol. % metana i 35-50 vol. % ugljikovog dioksida, 0-12 vol. % vodene pare te male količine ugljikovodika, dušika, vodika, kisika, amonijaka i sumporvodika (moguće i Cl, F, Si…). • Digestat je anaerobno razgrađen supstrat, bogat hranjivim tvarima, što ga najčešće čini prikladnim za primjenu u poljoprivredi kao gnojivo. • Pročišćavanje bioplina: • Odsumporavanje • Sušenje • Izdvajanje CO2 • Rezultat pročišćavanja: biometan (sadržaj metana > 95 vol. %)

  6. Tržište bioplina u Hrvatskoj • Tržište bioplina u Hrvatskoj je još uvijek u razvoju → 12 bioplinskih postrojenja u pogonu (31.1.2014.): • 1 postrojenje na deponijski plin (2 MWe), 2 postrojenja na plin iz pročistača otpadnih voda (3 MWe) i 11postrojenja na uglavnom poljoprivredne supstrate (9,1 MWe) • Ključni korak u razvoju tržišta je bilo uvođenje feed-in tarifa 2007. • Uvjet za ostvarenje tarife za postrojenja snage veće od 300 kW je minimalna ukupna godišnja učinkovitost postrojenja 50% * - Referentna cijena električne energije definirana Tarifnim sustavom (NN 133/13, 151/13)

  7. Nositelji projekata s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu električne energije (stanje: 31.01.2014) • Instalirana snaga postrojenja u sustavu poticanja: 11,1 MWe • Instalirana snaga postrojenja izvan sustava poticanja: 5,0 MWe • Snaga postrojenja koja imaju ugovor s HROTE-om, a nisu u pogonu: 4,5 MWe

  8. Planirane i postojeće bioplinske elektrane • Registar OIEKPP (ožujak 2014.): • 68 bioplinskih elektrana u Registru • Ukupna snaga: 94 MWe i 2 MWt • Poticaj za razvoj tržišta: feed-in tarife • Najčešći problem za dobivanje feed-in tarife i ekonomsku održivost projekata: plasman topline • Biometanskih postrojenja još uvijek nema! Izvor: Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije, Ministarstvo gospodarstva

  9. Ključna pitanja za razvoj tržišta biometana u Hrvatskoj • Ključna pitanja: • Postoji li odgovarajuća zakonska regulativa potrebna za učinkovitu proizvodnju i korištenje biometana? • Je li riješeno na odgovarajući način utiskivanje biometana u plinsku mrežu? • Postoje li financijski poticajni mehanizmi koji bi zainteresirali potencijalne developereza proizvodnju biometana? • Preduvjeti za razvoj tržišta biometana: • donošenje tehničkog standarda koji bi definirao tehničke karakteristike koje biometan treba zadovoljiti prije utiskivanja u plinsku mrežu ili prije korištenja u prometu • osiguranje prioritetnog pristupa plinskoj mreži i zajamčenog otkupa biometana (ako su tehničke karakteristike zadovoljavajuće) • uvođenje feed-in tarifa za biometan (imaju: Francuska, Italija i UK)ili nekog drugog sustava poticanja

  10. Proizvodnja bioplina u EU27 EU27 (2012.): • proizvedeno je 12 Mtenprimarne energije bioplina (porast od 15,7% u odnosu na 2011.) - na slici je prikazana 2011. • 46,3 TWh električne energije iz bioplina (porast od 22,2% u odnosu na 2011.) • procijene investicija u nova postrojenja kreću se oko 5,7 milijardi EUR-a • broj radnih mjesta u sektoru je oko 69.000

  11. Postrojenja za proizvodnju bioplina i biometana u odabranim zemljama Europe Izvor: Fraunhofer UMSICHT, travanj 2013.

  12. Njemačka iskustva • Njemačka: • Biometan ima prioritetni pristup plinskoj mreži i zajamčen otkup, ukoliko zadovoljava kvalitetu definiranu tehničkim standardom • obvezna je odorizacijabiometana prije utiskivanja u distribucijsku plinsku mrežu • potrebno je dodavanjem propana i butana osigurati gornju ogrjevnu vrijednost od 39,96 MJ/m³ • nije dozvoljeno utiskivanje biometana iz deponijskog plina u plinsku mrežu, zbog rizika formiranja dioksina i furana tijekom izgaranja • Troškovi priključka se dijele između operatora biometanskog postrojenja i operatora plinske mreže → podjela troškova je jasno definirana i ovisi o dužini priključka (npr. za manje od 1 km, samo 25% troškova ili do 250.000 EUR pokriva operator biometanskog postrojenja) • Ciljevi za biometan: 6 milijardi m3godišnje do 2020.i 10 milijardi m3 godišnje do 2030.

  13. Nizozemska: • Biometan mora zadovoljiti tehničke standarde, koje definira operator transportne ili distribucijske plinske mreže • Biometan se potiče jedino u slučaju utiskivanja u plinsku mrežu → poticajna cijena po Nm3utisnutog biometana • Troškove priključka snosi vlasnik biometanskog postrojenja • Prihvat biometana nije zajamčen → u slučaju da su količine prirodnog plina ili biometana koje treba prihvatiti veće od kapaciteta plinske mreže • Cilj: 24 PJ biometana do 2020. (indikativni cilj za 2050. definiran Planom korištenja biometana: 50% potreba za plinom zadovoljiti biometanom) Nizozemska iskustva

  14. Švedska: • Biometan mora zadovoljiti Švedski tehnički standard kvalitete za primjenu u prometu • Najznačajniji pojedinačni poticajni mehanizam je oslobađanje poreza • oslobađanje plaćanja CO2 i energetskog poreza za sve vrste korištenja biometana, dok je za prirodni plin samo smanjen iznos CO2 poreza • Vlasnici vozila koja koriste biometan imaju sljedeće pogodnosti: • 40% manji porezi za službena vozila tvrtki; oslobađanje plaćanja godišnjih poreza za vozila na 5 godina (sva vozila s emisijama manjim od 120 g CO2/km); taksi udruženja s određenim udjelom “zelenih” vozila imaju prvenstvo na aerodromima; neke općine još uvijek imaju besplatan parking za “zelena” vozila… • poticanje izgradnje stanica za punjenje biometana i prirodnog plina • poticanje kupnje vozila na stlačeni prirodni plin ili biometan: do 15% tržišne cijene ili maksimalno 1.200 € za osobna vozila i 12.000 € za teška teretna vozila • Vrlo ambiciozan cilj za promet: bez emisije stakleničkih plinova do 2030. → biometan je dio rješenja! Švedska iskustva

  15. Prednosti bioplina i biometana • Veća proizvodnja i korištenje bioplina/biometana osigurava: • povećanje udjela OIE u ukupnoj finalnoj potrošnji energije (uključujući promet) • smanjenje uvoza prirodnog plina i povećanje sigurnosti opskrbe energijom • kontinuirana proizvodnja električne energije iz bioplina ili biometana • smanjenju emisija stakleničkih plinova i ostalih emisija u okoliš • dobivanje gnojiva visoke kvalitete (digestat), uz zatvoren ciklus nutrijenata • proizvodnja i korištenje bioplina i biometanapruža brojne socio-ekonomske koristi za društvo

  16. Zaključak • Tržište bioplina se razvija, prije svega zbog zajamčene otkupne cijene (feed-in tarife) za proizvodnju električne energije • Ključni preduvjeti za razvoj tržišta biometana su: • donošenje odgovarajuće zakonske regulative koja će osigurati proizvodnju i uporabu biometana– definiranje tehničkog standarda kvalitete biometanai reguliranje pristupa plinskoj mreži • uspostava sustava poticanja biometana • Bioplin i biometan imaju vrlo važnu ulogu u prelasku na nisko-ugljično gospodarstvo i ostvarenje preuzetih ciljeva u pogledu povećanja udjela OIE i smanjenja emisija stakleničkih plinova.

  17. Hvala! Energy Institute HrvojePožar Savskacesta 163, Zagreb, Croatia Tel: 00385 1 6326 121 fax: 00385 1 6040 599 zjuric@eihp.hr

More Related