1 / 32

KLINIČKI CENTAR SARAJEVO

KLINIČKI CENTAR SARAJEVO. HUMANOST U ZNANJU-ZNANJE U HUMANOSTI U POZIVU MEDICINSKE SESTRE MALEŠIĆ N. dipl.med.sestra - Mr.sc. S. ŠVRAKIĆ. SESTRINSTVO. Sestrinstvo je podjednako umijeće i znanost, zahtijeva racionalno praćenje i primjenu vještina specifičnih za struku.

selene
Download Presentation

KLINIČKI CENTAR SARAJEVO

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. KLINIČKI CENTAR SARAJEVO HUMANOST U ZNANJU-ZNANJE U HUMANOSTI U POZIVU MEDICINSKE SESTRE MALEŠIĆ N. dipl.med.sestra - Mr.sc. S. ŠVRAKIĆ

  2. SESTRINSTVO • Sestrinstvo je podjednako umijeće i znanost, zahtijeva racionalno praćenje i primjenu vještina specifičnih za struku. • Opstaje na znanju i tehnikama izvedenih iz humanističkih,fizičkih, društvenih, medicinskih i bioloških znanosti.

  3. SESTRA • Sestra je samostalna praktičarka,odgovorna za zaštitu koju daje. • Odgovorna je odrediti svoje lične potrebe o daljnjem obrazovanju za: *Kliničku praksu *Menadžment *Edukaciju *Istraživanje • Odrediti, i te potrebe aktivno realizirati.

  4. Razvoj sestrinstva • Unapređenje zdravlja,prevencija bolesti,i njega bolesnih i umirućih,drevne su ljudske okupacije. • Posmatrajući razvoj njege bolesnika kroz istoriju možemo zapaziti da je ona bila u stalnoj evoluciji,gdje je prelazak iz jedne etape trajao vjekovima. • Njega bolesnika razvijala se uporedo sa medicinom,ali je u davna vremena njegovala i liječila bolesnika jedna osoba.

  5. Sestrinstvo na našim prostorima • Zagreb,Beograd,ljubljana • Viša medicinska škola u Sarajevu počela sa radom 19.12.1973 godine u sklopu Medicinskog fakulteta. • Neposredno nakon osnivanja 1973. godine naVMŠ su postojala četiri smjera. • Akademske 2002/2003 upisana prva generacija četverogodišnjeg studija na Fakultetu Zdravstvenih srudija-Sarajevo

  6. PRVA ŠKOLA ZA MEDICINSKE SESTRE • Osnovana u Londonu pri bolnici Sv. Thomas, 1860 godine- čiji je osnivač Florance Nughtingale. • Ona postavlja principe zdravstvene njege. • Osniva fond za školovanje sestara cijelog svijeta,koji je dobio naziv”Nightingale fond”

  7. ZDRAVSTVENA NJEGA OKOLINA BOLESNIK ZDRAVLJE Zdravstvena njega prema Florence Nightingale.

  8. Promjena naziva iz njege bolesnika u “ZDRAVSTVENU NJEGU” • održavanje lične higijene(njega) • posmatranje bolesnika • prehrana bolesnika • primjena terapije • sudjelovanje ili izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata • prepoznavanje alarmantnih stanja i pružanje prve stručne pomoći • zdravstveni odgoj

  9. POMOĆ zdravoj osobi bolesnoj osobi kada nema snagu, volju i znanje Fizička,psihološka, edukacijska pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba radi očuvanja zdravlja, oporavka ili mirne smrti Zdravstvena njega prema Virginiji Henderson.

  10. FUNKCIJE SESTRE • Funkcije sestre izrastaju iz njenog poziva, i mjesta sestrinstva u društvu. • Prva funkcija - je pružanje sestrinske zaštite i upravljanje tom zaštitom, koja se pruža pojedincu,obitelji i zajednici,u cilju unapređenja prevencije,liječenja, rehabilitacije i podrške. • Druga funkcija - je podučavanje pacijenata ili korisnika zdravstvene usluge i zdravstvenih radnika. • Treća funkcija - je djelovanje u sklopu zdravstvenog tima. • Četvrta funkcija - je razvoj sestrinske prakse kroz kritičko razmatranje i istraživanje.

  11. Tabela 14: VEZA IZMEDJU RADNIH AKTIVNOSTI STRUČNE SPREME

  12. CILJEVI • Humanost u znanju – profesionalni i društveni značaj razvoja sestrinstva. • Znanje u humanosti kroz definisanje potrebu stepena i profila obrazovanja u sestrinstvu. • 3. Definisati mjesto i ulogu Univerzitetski obrazovane sestre u sistemu zdravstvene zaštite.

  13. METODA ISTRAŽIVANJA • Kvalitativni metod - fokus grupe • Kvantitativni metod - anketa

  14. OBLASTI KOJE SU RAZMATRALE FOKUS GRUPE • Sadašnje stanje u sestrinstvu - stav • Oblast procesa rada • Oblast vještina i stručnosti • Položaj sestara u timu • Greške u procesu rada • Sestra u raspodjeli materijalnih sredstava • Sestra u procesu odlučivanja i planiranja • Sestra u pogledu samosvijesti i lične odgovornosti za svoj status • Sestrinstvo sa stanovišta obrazovanja i prosvjećivanja • Profesionalni značaj razvoja sestrinstva • Društveni značaj razvoja sestrinstva • Sestra u državnim institucijama,odnosno političkom angažovanju • Sestrinstvo kao samostalno zanimanje • Univerzitetski obrazovana sestra, gdje joj je mjesto, šta joj je uloga i kakav ima značaj.

  15. Tabela 1: OSNOVNE KARAKTERISTIKE UČESNIKA U ISTRAŽIVANJU

  16. Tabela 2: OSNOVNE KARAKTERISTIKE UČESNIKA U ISTRAŽIVANJU

  17. Tabela 3: STRUČNA SPREMA UČESNIKA U ISTRAŽIVANJU

  18. Tabela 4:ZDRAVSTVENA ZAŠTITA KOJOJ PRIPADAJU UČESNICI U ISTRAŽIVANJU

  19. Tabela 8: DA LI JE SESTRINSTVO POZIV KOJI JE CIJENJEN

  20. Tabela 9: AKO MISLITE DA JE NEDOVOLJNO CIJENJEN- NA KOGA SE ODNOSI

  21. Tabela 10: ZA SADAŠNJI SVOJ NEPOVOLJAN STATUS,SESTRE SU PO VAMA:

  22. Tabela 11: NA KOM POLJU JE POTREBNO DODATNO ANGAŽOVANJE SESTARA

  23. Tabela 12: KOLIKO VAŠI PRVI RUKOVODIOCI UČESTVUJU U ODLUČIVANJU

  24. Tabela 13: ŠTO TREBA MIJENJATI ZA POBOLJŠANJE STATUSA SESTRINSTVA

  25. Tabela 15 : MIŠLJENJE SESTARA O KRAJNJEM STEPENU OBRAZOVANJA U SESTRINSTVU

  26. Tabela 16: ŠTO JE PO VAŠEM MIŠLJENJU NAJSLABIJA KARIKA U SETRINSTVU

  27. 5.1.Analizom kvalitativne metode rada u fokus grupama, izdvajamo sledeće: Sadašnje stanje u sestrinstvu – stav Stanje u sestrrinstvu ima svoje pozitivne promene u postratnom periodu, mada nije tako dobro kako bi trebalo biti, čak i sa obrazovanom sestrom vrlo malo je mogućnosti da će se u ovom sistemu organizacije zdravstva nešto bitnije promeniti. Oblast procesa rada Proces rada je najvažniji segment profesije, i kontrolor je napretka i znanja. Organizacija ovog složenog procesa najčešće zavisi od pojedinca, jer nema jedinstvenog sistema organizacije za sve procedure. Oblast vještina i stručnosti Vještina i stručnost profesije čini njen stub, zbog čega treba da je neprekidno u procesu analiza u cilju njegovog unapređenja. Položaj sestara u Timu Sa ovakvom organizacijom rada i složenim procesom u kojem je sestra dio Tima,i gdje ne postoji ni približno jasna granica o radnim zadacima učesnika u Timu, zbog čega ona popuni sve neispunjene prostore. Ona nije ravnopravan član Tima. Greške u procesu rada Problem skrivanja grešaka i dalje je prisutan, treba ga prevazići, jer analIzom grešaka dolazi do eliminacije uzročnika istih. Sestra u sistemu raspodele materijalnih sredstava Nigdje se tako dobro ne vidi degradacija sestara kao kroz nagrađivanje za rad.Oštećene su kolektivnim ugovorom, nepriznatim koeficijentima, nisu plaćene za prekovremeni rad, za širi obim poslova itd. Sestra u sistemu odlučivanja i planiranja U sistemu odlučivanja i planiranja nemaju učešća, sve poslove dobiju naredbodavno i samo su izvršioci isti. DISKUSIJA

  28. Sestra u pogledu samosvijestii i lične odgovornosti za svoj status • Sestre smatraju da postoji lična odgovornost za svoj status, ali da postoji i jedna demoralizacija za neke velike promene u sestrinstvu. • Setrinstvo sa stanovištva obrazovanja i prosvećivanja • Obrazovanje je jako važno zacelokupno zdavstvo, pa je stoga važno da i sestre prepoznajuneophodnost obrazovanja i podizanja svoje profesije kroz ovaj segment. • Profesionalni značaj razvoja sestrinstva • Profesija sama ima napredak, ali jako kasni za evropskom regijom.Sestra je nosioc svoje profesije i odgovorna je za njeno napredovanje i usavršavanje. • Društveni značaj razvoja sestrinstva • Društvo profesiju sestrinstva ne posmatra kao samostalno zanimanje, nego kao dio ljekarskog rada. Ovaj nehuman i nepravedan odnos prema profesiji uzima svoj danak. • Sestrinstvo u sistemu državnih institucija i politički angažman • Predstavnici naše profesije u sistemu rada državnih institucija nisu prisutni u dovoljnom broju. Postoji mišljenje da sestre treba da imaju poltički angažman i da samo tako mogu poboljšati svoj status. • Sestrinstvo kao samostalna profesija • Sestrinstvo je samostalna profesija, u jednom svom djelokrugu rada dio je ukupnog Tima kod bolesnog pacijenta. • Univerzitetski obrazovana sestra: gdje je njeno mjesto, šta je njena uloga i koji jenjenznačaj • Podizanje sestrinstva kao profesije prvi je zadatak sestara sa Univerzitetskom naobrazbom. Svojim novim stavovima, organizacijom usklađenom sa evropskim standardima, te jasnim planovima razvoja sestrinstva. Ona je edukator stanovništva i profesije.Ona je društvu alternativa izemeđu bolesti i zdravlja.

  29. Mjesto,uloga i značaj univerzitetski obrazovane sestre VSS u primarnoj ZZ provodi zaštitu zdravlja mjerama prevencije kod majki i djece u specijaliziranim ustanovama. Obučena da provodiZdravstveni odgoj u svim osnovnim i srednjim školama kao predavač nastavnog predmeta i zaposlenik obrazovne ustanove. Planira zdravstvenu zaštitu stanovništva na nivou opštine i vrši analizu stanja zdravlja stanovništva na toj opštini. Organizira i provodi obrazovanje radno aktivnog stanovništva u cilju promene stava pojedinca, porodice i zajednice za očuvanje zdravlja. Planira i realizira program poboljšanja sestrinske prakse i podizanja svijesti zaposlenih. Reorganizira službu radnog procesa s ciljem da je učinkovita. Planira proces zdravstvene njege, dizajnira proces rada, rukovodi procesom rada, evaluira planirane zadatke zajedno sa saradnicima primjenjujuću pritom partnerske odnose. Usavršava svoje znanje dodatnim vještinama, posebno vještinama komuniciranja. Odgovorna je prepoznati potrebe vlastite profesije i mogućnosti daljeg usavršavanja prateći srodne znanosti, te znanja primenjivati u struku, pratiti istraživanja u sestrinstvu i sudjelovati u njima. Obrazovana sestra treba da je prepoznata od strane društva i organizacija u kojima radi kao stručnjak za svoju profesiju,te da se predstavi novim edukativnim programima očuvanja zdravlja. Univerzitetski obrazovana sestra je prije svega edukator, zatim menadžer i dizajner svoje struke.

  30. ZAKLJUČAK • Postoji potreba ozbiljnog rada na provođenju programa mjera za poboljšanje statusa sestara u cijelosti. • Obrazovanje je jako važno za cjelokupno zdravstvo,jer se napredak dešava u svakom njegovom pogledu. • Segment obrazovanja i prosvjećivanja sestrama donosi mogućnost unapređenja i boljeg statusa. • Provođenje reorganiziranog programa školstva u srednjim školama treba da omogući našim mladim saradnicama da ovladaju vještinama njege.

  31. ZAKLJUČAK • Analiza trenutnog stanja u sestrinstvu provedena je sa ciljem da dođemo do potrebnih informacija zbog planova za razvoj i unapređenje sestrinstva. • Mnogobrojna otvorena pitanja sa stanovišta sestara su jako aktuelna, i zaslužuju mnogo više pažnje nego što im se poklanja. • Problemi koje iznose naše sestre su pojedinačno mali,ali kada se uzme u obzir da su oni svakodnevni i generalizirani mora im se pristupiti sistematski kroz usvajanje protokola rada.

  32. HVALA !

More Related