T R O S K O K

1. T R O S K O K (engl.triple jump, njem. dreisprung), Atletska disciplina skakanja u dalj iz zaleta ili bez njega. Izvodi se s tri uzastopna skoka, tj. poskokom, korakom i skokom.

2. T R O S K O K POVIJEST TROSKOKA U starom vijeku postizani su u Grčkoj skokovi od preko 16m, pa se pretpostavlja da se taj rezultat odnosio na zbroj od tri uzastopna zasebna skoka. U Irskoj se u 19. st. troskok ubrajao u narodni sport, a izvodio se skakanjem na jednoj nozi. Takovom tehnikom jeIrac Shanahan 1888.god. postigao rezultat od 15,25 metara, što je dugo bio irski i svjetski rekord. Pored tog irskog načina skakanja, u Engleskoj se u 19. st. primjenjivao način koji se zasnivao na naizmjeničnoj promjeni nogu , npr. LIJEVA – DESNA – LIJEVA .

3. T R O S K O K PravilaI.A.A.F. – a propisujuda se pri troskoku treba napraviti dva odraza istom nogom,a treći odraz drugom (DESNA – DESNA – LIJEVA ili LIJEVA – LIJEVA – DESNA) . Troskok je bio uključen u program prvih Ol. Igara u Ateni 1896. g.Tada je pobjedio J.Connoly (SAD) s rezultatom 13,71 m. Na Ol 1900. i 1904. natjecatelji su skakali troskok iz mjesta (bez zaleta), pa je R.Ewry (SAD) 1900 god. skočio 10,58m,a 1904 god. 10,54 m .

4. T R O S K O K Koristeći se iskustvom i tehnikom ranijih skakača , D.Ahearn (SAD) je uveo skraćen korak za drugi skok, čime je postigao aktivno djelovanje odrazne noge . To je bio početak tzv. UDARNE TEHNIKE. Na taj je način 1909. g. Ahearn skočio 15,52 m. Između 1909. i 1924. najveći napredak u troskoku postignut je u skandinavskim zemljama (G.Lindblom , V.Tuulos) i u Australiji (A.Winter).Usavršavajući tehniku troskoka , tamošnji natjecatelji su produžili prvi korak. Između 1924. i 1939. najbolji u troskoku bili su Japanci, koji su dali trojicu svjetskih rekordera i Ol pobjednika: M.Oda (15,21 m), Ch.Nambu (15,72 m) i N.Tajima (16,00 m) .

5. T R O S K O K Poslje 1945g. vodili su Brazilac Adhemar Ferreira da Silva (16,00 m – 1950. g. do 16,56 m – 1955. g.) i Sovijet L.Ščerbakov (16,23 m – 1953. god.) i O.Fedosejev (16,70 m – 1959. g.). Poljak Joszef Schmidt, izvanredno brz trkač (100 m – 10,4 sec.), kvalitetnim izvođenjem svoje trkačke tehnike prvi je uspio skočiti preko 17 m (17,03 m – 1960. g.) . Schmidt je držao svjetski rekord punih osam godina, do Ol igara u Mexiku (1968. g.), kada je više skakača premašilo svjetski rekord, aV.Sanjejev (SSSR) skokom od 17,39 m postavio je novi olimpijski i svjetski rekord.

6. T R O S K O K TROSKOK kao cjelinu dijelimo na 4 faze : 1. zalet 2. prvi skok (poskok) 3. drugi skok (korak) 4. treći skok (skok)

7. T R O S K O K ZALET Brzina zaleta mora postepeno rasti tako da dostigne max . brzinu u momentu kad slijedi prvi skok. Duljina zaleta je induvidualna za svakog.

8. T R O S K O K PRVI SKOK Treba biti niži od idućih skokova i predstavlja produženje zaleta . Odrazna noga, pri odgurivanju s odrazne daske vrši kretnje kao u trčanju. Pri prvom skoku je vrlo važo održati ravnotežu.

9. T R O S K O K DRUGI SKOK On je najkraći od svih skokova. To obavezno mora biti skok, a ne trkački korak. Kretanje zamašne noge treba biti izvedeno tako da se koljenom ide prema gore i naprijed . Nakon toga zamašna noga biva aktivno spuštena na podlogu. To je moguće izvesti kada se potkoljenica u najvišoj točki leta postavi vertikalno prema podlozi.

10. T R O S K O K TREĆI SKOK Sličan je skoku u dalj. Gubitak horizontalne brzine kompenzira se snagom odraza. Radi toga je krivulja leta u trećem skoku najviša. Tehnika leta nije propisana i različita je od skakača do skakača .

11. T R O S K O K • TEHNIKA • Prilikom analize tehnike troskoka treba prije svega uvažiti zalet i kretanje parabole skakačeva tjela za vrijeme trajanja troskoka. • Zalet treba analizirati zato što u pitanju intenzivnosti trčanja za vrijeme zaleta i u pitanju prijelaza iz zaleta u prvi korak postoje velika razmimoilaženja. • Parabolu leta treba analizirati zato što se kroz nju ocrtavaju dužina i visina svakog pojedinog skoka.

12. T R O S K O K • Brzina zaleta ima veći značaj od sile odraza. • Zalet mora dati tijelu što je moguće veću horizontalnu brzinu, čije iskorištavanje u tri uzastopna skoka odlučuje o rezultatima u troskoku. • Zalet mora biti izveden “živo”, s rastućom brzinom. • Dužina zaleta je individualna stvar svakog skakača, slično kao u skoku udalj (30 – 40 m). • Stvarnog prjelaza od zaleta ka odrazu nema - štoviše, prvi skok pripada zaletu .

13. T R O S K O K • Drugi korak je odlučujući u troskoku . • Bedro zamašne noge dovodi se do horizontalnog položaja i uz vertikalno obješenu potkoljenicu, što toj nozi daje ulogu pokazivača pravca. • Na kraju drugog skoka doskok – odraz izvodi se pokretnom tzv. gabljenja .

14. T R O S K O K • Treći skok, zbog velikog gubitka horizontalne brzine, izvodi se s najvećim ulaganjem snage odraza, slično kao u skoku udalj, i upravo zato je obično najduži. • Pri izvođenju trećeg skoka najviše se primjenjuje prirodna tehnika, premda neki primjenjuju i koračnu tehniku.

15. T R O S K O K

16. T R O S K O K • U dosadašnjem razvoju tehnike troskoka izdvajaju se : - prirodna tehnika - trkačka tehnika - dvoramena tehnika

17. T R O S K O K • PRIRODNA TEHNIKA • Karakterizira je postupan rast visine skokova (prvi – nizak , drugi – viši , treći – najviši) povećavanjem sile odraza u svakom skoku. • Smatra se najlakšom za obuku i osnovno učenje .

18. T R O S K O K • TRKAČKA TEHNIKA • Ne razlikuje se mnogo od prirodne: prva dva skoka su razmjerno niska , što omogućuje veće zadržavanje horizontalne brzine, a treći je skok pretežito najduži i približno sličan skoku udalj .

19. T R O S K O K • DVORAMENA TEHNIKA • Karakterizira je tri visoka skoka, koji izazivaju veći gubitak horizontalne brzine i povećavaju djelovanje inercije u momentu odraza . • Tehnika visokih skokova zahtjeva izuzetno veliku pripremu radi postizanja što bolje snage u fazi odraza. • Specifičnost dvoramene tehnike je istovremeno izmahivanje obiju ruku nazad, a zatim, u prvom i drugom skoku, naprijed .

20. T R O S K O K • PRIRODNA TEHNIKAnajviše odgovara skočnom tipu skakača. • TRKAČKA TEHNIKAnajviše odgovara brzom tipu skakača . • DVORAMENA TEHNIKA visokih skokova, najviše odgovarabrzinsko – snažnom , atletskom tipu skakača.

21. T R O S K O K • ATLETSKO PRAVILO 186. – TROSKOK • Pravila za skok u dalj primjenjuju se i na troskok sa sljedećim dodacima: • NATJECANJE • Troskok se sastoji od poskoka , koraka i skoka u tom nizu . 2. Poskok se izvodi tako da se natjecatelj nakon odraza dočeka na istu nogu s kojom se odrazio; u koraku se dočekuje na drugu nogu, s kojom izvodi skok . Nije neispravno ako natjecatelj tijekom skoka dotakne tlo «neaktivnom» nogom .

22. T R O S K O K • ODRAZNA DASKA 3. Udaljenost od odrazne daske do kraja jame za doskok mora biti najmanje 21 m. 4. Za međunarodna natjecanja preporučuje se da daska za odraz bude udaljena od početka jame za doskok najmanje 13 m za muškarce i 11 m žene . Za ostala natjecanja ovu udaljenost treba prilagoditi kvaliteti natjecatelja 5. Za faze «korak» i «skok» troskoka , između daske za odraz i jame za doskok , površina mora biti čvrsta i jednolična , najmanje širine 1,22 m , tako da pruža sigurno uporište za odraz .

23. T R O S K O K Records World Outdoor (Mens) 18.29m Jonathan Edwards GBR Göteborg 07. 08.1995. (Womens) 15.50m Inessa Kravets UKR Göteborg 10. 08. 1995.

24. T R O S K O K

25. T R O S K O K

26. T R O S K O K

27. T R O S K O K