1 / 57

ANALIZA FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA Beleške uz finansijske izveštaje preduzeća

ANALIZA FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA Beleške uz finansijske izveštaje preduzeća. Prof. dr Jovica Lazić Drinka Peković, asistent Željko Račić, asistent Predavanje 8. OTKUDA POTREBA ZA BELEŠKAMA UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE?. Od finansijskih izveštaja se očekuje da budu razumljivi.

reuben
Download Presentation

ANALIZA FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA Beleške uz finansijske izveštaje preduzeća

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ANALIZA FINANSIJSKIH IZVEŠTAJABeleške uz finansijske izveštaje preduzeća Prof. dr Jovica Lazić Drinka Peković, asistent Željko Račić, asistent Predavanje 8

  2. OTKUDA POTREBA ZA BELEŠKAMA UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE? • Od finansijskih izveštaja se očekuje da budu razumljivi. • Razumljivost pretpostavlja preglednost,što znači da bilansne šeme finansijskih izveštaja ne smeju sadržati veliki broj bilansnih pozicija.

  3. Finansijski izveštaji treba da sadrže sve važne informacije. Ako bi sve važne informacije bile prezentirane u samim izveštajima oni ne bi bili pregledni. Da li je moguće pomiriti ove zahteve?

  4. Ne, ako bi se to želelo ostvariti putem finansijskih izveštaja. • Izveštaji koji bi sadržali sve važne informacije ne bi bili pregledni, jer je broj važnih informacija veliki. • Beleške uz finansijske izveštaje se stoga pojavljuju kao instrument za dobijanje jasnih finansijskih izveštaja koji uz to pružaju sve važne informacije.

  5. To je i razlog što MRS-1 Prezentacija finansijskih izvešaja zahteva korišćenje skraćenih bilansnih šema. • Da bi se osigurala jednostavnost finansijskog izveštavanja u okruženju u kome većinu čine mala i srednja preduzeća • Da bi se ohrabrila široka primena transparentnosti u finansijskom izveštavanju.

  6. Koje informacije treba da pruže beleške? • Beleške treba da pruže sve informacije koje korisnici finansijskih izveštaja ne mogu dokučiti iz stavki ili salda sadržanih u finansijskim izveštajima.

  7. Kako se povezuju beleške sa finansijskim izveštajima? • Povezivanje beleški i finansijskih izveštaja vrši se tako što se u obrascu finansijskog izveštaja pored pozicije – stavke na koju se beleška odnosi navede broj beleške.

  8. Da li se beleške povezuju sa brojevima AOP-a i kontima? • Vezivanje beležaka za određenu bilansnu poziciju znači praktično i povezivanje sa određenim AOP-om, jer svaka pozicija nosi ovu oznaku, ali takođe i sa kontima glavne knjige, jer pozicije u bilansu i nisu ništa drugo do zbirni računi pozicija iz glavne knjige.

  9. Gde je mesto beležaka u setu finansijskih izveštaja – godišnjem obračunu? • Belеške – note se prezеntiraju saglasno parаgrafu 7 Računovоdstvenog standarda 1 – prezеntacija finaнsijskih izveštajа, nakon Izveštajа o novčanim tokоvima.

  10. Da li računovodstvene politike predstavljaju deo sadržine beležaka? • Računovodstveni standard 1 nudi dve mogućnosti kada je reč o objavljivanju računovodstvenih politika: • - objavljuju se odvojeno ili • - se objavljuju u okviru beležaka. • U praksi se koriste oba pristupa.

  11. Ukoliko se računovodstvene politike objavljuju zasebno, tada se obično iza Izveštaja o novčanim tokovima prezentiraju računovodstvne politike, a potom beleške označene brojevima koji su navedeni i u bilansnoj šemi. • Ukoliko se objavljivanje vrši zajedno i tada se u okviru beležaka prvo navedu primenjene računovodstvene politike.

  12. Ukoliko se računovodstvene politike objavljuju zasebno, tada se obično iza Izveštaja o novčanim tokovima prezentiraju računovodstvne politike, a potom beleške označene brojevima koji su navedeni i u bilansnoj šemi. • Ukoliko se objavljivanje vrši zajedno i tada se u okviru beležaka prvo navedu primenjene računovodstvene politike.

  13. Polazeći od rešenja da računovodstvene politike predstavljaju deo beleški sadržina beleški bi bila: • 1.Utemеljenjе preduzeća i njegova delatnost • 2. Računovоdstvenе politike 3. Belеške

  14. Osnivanje preduzeća i izvršene statusne promene • Prva beleška je rezervisana za iskazivanje informacija o tome kada je preduzeće osnovano, kao i informacijama o izvršenim statusnim promenama od dana osnivanja do dana izveštavanja: • Primer: • Preduzeće je osnovano 1959. godine, kao društveno preduzeće, od avgusta 2001. godine predzeće posluje kao akcionarsko društvo. Prodajom državnog dela akcija u 2002. godini potpuno je završen proces privatizacije preduzeća.

  15. 2. Osnova prezentiranja finansijskih izveštaja i komparativni prikaz

  16. 1. Da li su pri izradi finansijskih izveštaja poštovani Međunarodni računovodstveni standardi. • Koja je osnovica za procenjivanje usvojena. • Primer: • Finansijski izveštaji su pripremljeni i u svim materijalnim aspektima usaglašeni sa sa MRS uz obračun po istorijskim troškovima.

  17. 2. Kako se postupilo ako su nacionalni propisi zahtevali drugačije postupke u odnosu na MRS? • Primer: Preduzeće sastavlja finansijske izveštaje i vodi knjige saglasno Računovodstvenim standardima Republike Srbije.

  18. 3. Da li je u toku izveštajnog perioda došlo do po prvi puta primene određenog MRS i da li je izvršeno usaglašavanje sa ranijim izveštajima, da bi se očuvala uporedivost? • Ukoliko usaglašavanje nije izvršeno istaći razloge i efekte neusaglašavanja na uporedivost finansijskih izveštaja.

  19. 4. U kojoj valuti su iskazani tekući i podaci prethodnih perioda i kog stepena preciznosti. • Primer: Tekući i komparativni podaci su iskazani u hiljadama din.

  20. 5. Da li je preduzeće steklo u obračunskom periodu učešća u drugim preduzećima, koliko ona iznose i da li je sastavljen konsolidovani obračun za preduzeće (grupu), ako nije koji su razlozi?

  21. 2.2. Obračunska osnova • 1. Na kojoj obračunskoj osnovi su sastavljeni finansijski izveštaji? • Primer: Finansijski izveštaji su sastavljeni uz poštovanje istorijskog troška koji je modifikovan revalorizacijom opreme i postrojenja, kapitala i rezervi stopom godišnje inflacije. Za revalorizaciju je korišćen zvanično objavljeni koeficijent.

  22. Bilans stanja preduzeća AD “A”koji će biti osnova za ilustraciju izgleda:

  23. Beleške – note uz bilans stanja • Beleške uz pozicije aktive: Beleška 1 AOP 009 • Nekretnine, postrojenja oprema i druga materijalna sredstva • A) Računovodstvena politika • Računovodstvene politike za ovu bilansnu poziciju utvrđene su u skladu sa Računovostvenim standardom RS – 16. Prema paragrafu 99 ovog Standarda neophodno je da računovodstvenom politikom bude utvrđen: • - način utvrđivanja visine otpisa, • - kapitalizacija troškova kamata i drugih troškova,

  24. - lizing i - primljene vladina pomoć u obliku poklona • Saglasno paragrafu 60 i 62 Računovodstvenog standarda RS-16, vrednost nekretnina, opreme i postrojenja se utvrđuje kao razlika između njihove nabavne vrednosti i akumulirane amortizacije. • Visina amortizacije, za tekući period obračunava se: - za nekretnine – građevinske objekte primenjuje se proporcionalnom metodom otpisivanja, procenjeni vek trajanja 50 godina;

  25. Utrđivanje visine amortizacije - za opremu - degresivna metoda otpisivanja zasnovana na zbiru cifara procenjenog veka trajanja tzv. digitalna metoda - za transportna sredstva funkcionalna metoda otpisivanja

  26. Troškovi kamata koji nastaju neposredno u vezi sa nabavkom nepokretnosti, postrojenja i opreme se saglasno Računovodstvenom standardu RS-23 kapitalizuju. • Ulaganja u nepokretnosti, postrojenja i opremu koja zadovoljavaju kriterijume utvrđene u paragrafima 24-27 Računovodstvenog standarda RS –16, se aktiviraju odnosno uključuju u vrednost sredstava, budući da se očekuje da će po osnovu njih u budućnosti priticati u preduzeće ekonomske koristi koje su veće od prvobitnih.

  27. Primer: • Računovodstvena politika preduzeća “A” za utvrđivanje otpisa nekretnine, postrojenja i opreme • Nekretnine, postrojenja i oprema se iskazuju po nabavnoj vrednosti koja je umanjena za ispravku vrednosti (otpisanu vrednost) i gubitke nastale usled obezvređivanja (imparitetni gubici).

  28. Za utvrđivanje visine godišnjeg otpisa koristi se pravolinijska metoda. • Procenjeni vek trajanja za pojedine oblike imovine je sledeći: • 022 Zgrade od 77 do 107 godina • 023 Mašine i • oprema od 5 do 20 godina • Otpisivanje se ne primenjuje na osnovna sredstva koja se nalaze u pripremi. 1

  29. Otpisivanje stalne imovine se vrši primenom linearne metode po sledećim minimalnim stopama: • - zgrade 1-4% • - oprema 15-20% • - računari 25% • - motorna vozila 16% • - nameštaj i oprema 6,7-20% • - nematerijalna ulaganja 20%

  30. Kada se sredstva koja su predmet amortizacije stavljaju van upotrebe ili se na neki drugi način otuđuju, njihova nabavna i otpisana vrednost se isknjižavaju sa odgovarajućih računa. • Prihodi i rashodi koji nastanu u vezi sa otuđenjem stalnih sredstava se obuhvataju kao ostali prihodi i rashodi.

  31. 1. Nepokretnosti, oprema i postrojenja • Beleška treba da odgovore na sledeća pitanja: 1. Kolika je nabavna vrednost osnovnih sredstava bila na početku godine, po grupama? 2. Kolika je vrednost novih nabavki u toku godine – po grupama? 3. Da li je bilo prodaja, koja su sredstva prodata, kolika je njihova nabavna a kolika otpisana vrednost? 4. Da li je tokom godine bilo završetka ranije započetih ulaganja u osnovna sredstva, kolika je vrednost u datoj godini završenih sredstava – po grupama? 5. Koliki su otpisi osnovnih sredstava na početku godine i u tekućoj godini? 6. Kolika je sadašnja – neotpisana vrednost osnovnih sredstava na kraju godine – po grupama?

  32. Прiмер:

  33. AOP-016 Osnovna sredstva u pripremi • Vrednost osnovnih sredstava u pripremi od 18.186.864 EUR se odnosi na građevinski objekat u Novom Sadu. Ovaj objekat finansira “B”, Šid sredstvima namenjenim fondu za nerazvijena područja. Iznos uloženih sredstava je oko 13.000.000 EUR, a razlika od 5.186.864 EUR je rezultat izvršene revalorizacije.

  34. Na dan bilansa utvrđeno je postojanje imparitetnog gubitka u vrednosti linije za proizvodnju čija je knjigovodstvena vrednost 1.356.000 EUR, a sadašnja vrednost utvrđena uz primenu diskontnog faktora 12% iznosi 1.300.000.- • Razlika od 56.000 EUR je uneta u bilans uspeha kao rashod.

  35. Beleška u kojoj su prezentirani podaci o promenama nabavne, otpisane i sadašnje vrednosti nepokretnosti, postrojenja i opreme koristi se pri analizi imovinskog položaja za izvlačenje zaključaka o: • - stepenu otpisanosti po grupama i • - intenzitetu nabavke sredstava.

  36. Lizing • A) Računovodstvena politika • Oprema i nepokretnosti uzete u finansijski lizing bilansiraju se i procenjuju saglasno Računovodstvenom standardu 17 u okviru stalne imovine uz iskazivanje obaveze prema zakupodavcu. • b) Beleška - AOP 012 • Oprema uzeta u lizing • U okviru opreme nalazi se oprema uzeta u lizing čija je neto knjigovodstvena vrednost 36.850.- EUR Po isteku ugovora o lizingu oprema postaje svojina preduzeća.

  37. Računovodstvena politika za nematerijalna ulaganja • Nematerijalna ulaganja kao što su patenti, licence i slična prava stečena kupovinom, se otpisuju primenom linearne metode otpisivanja tokom procenjenog veka trajanja. • Goodwill stečen kupovinom se aktivira i otpisuje se primenom linearne metode u periodu koji ne može biti duži od pet godina. • Troškovi istraživanja i razvoja smatraju se rashodom perioda u kome su nastali. • Preduzeće ne primenjuje Računovodstveni standard RS-38 Nematerijalna ulaganja, jer iskazuje ulaganja u troškove osnivanja kao imovinu što nije dopušteno po paragrafu 57 navedenog Standarda.

  38. Primer: • Nota: 2 AOP:003

  39. Osnivačka ulaganja se odnose na investiciono-tehničku dokumentaciju građevinskog objekta u izgradnji. Iznos od 791.488 predstavlja revalorizovanu vrednost ove dokumentacije. Otpis nije obračunavan. • Druga nematerijalna ulaganja obuhvataju: trajno pravo korišćenja zemljišta čija je vrednost 1.594.797 i program za računare u vrednosti od 12.750. Otpis nematerijalnih ulaganja – programa za računare iznosi 4250 EUR.

  40. Nota 3 AOP 017 • A) Računovodstvena politika • Dugoročni plasmani koji obuhvataju učešća u drugim pravnim licima i finansijskih ulaganja sa rokom naplate dužim od godine dana. • Procena vrednosti učešća vrši se prema njihovoj nabavnoj vrednosti, uz uvažavanje principa niže vrednosti. • Procena plasmana vrši se po nabavnoj vrednosti, uz primenu načela niže vrednosti, ako postoji osnovana pretpostavka o gubitku usled njihove nenaplativosti. Procena gubitaka vrši se putem pojedinačnog procenjivanja.

  41. B) Nota Učešće u preduzeću “Javor” stečeno je kupovinom 1000 akcija po ceni od 46,8 EUR po akciji.

  42. AOP-024

  43. AOP 020 • Dugoročni krediti povezanim pravnim licima • Na odobrene kredite zaračunava se kamata po stopi od 6% godišnje.

  44. AOP 023 • Preduzeće poseduje otkupljene sopstvene akcije i to: • 500 komada redovnih akcija otkupljenih 1.09. 2008. godine po ceni od 1 EUR. Nominalna vrednost otkupljenih sopstvenih akcija je 1,5 EUR. Akcije su otkupljene radi ponišenja saglasno odluci Skupštine akcionara od 25.07. 2009. godine

  45. Nota 4 • Obrna imovina- Zalihe • Računovodstvena politika • Zalihe materijala se obuhvataju po nabavnoj vrednosti, a vrednost disponiranih zaliha obračunava se primenom prosečne nabavne cene. • Pri vrednovanju se poštuje načelo niže vrednosti, ako na dan bilansa tržišna vrednost padne ispod nabavne vrednosti.

  46. Zalihe nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda se procenjuju po ceni koštanja. • Cena koštanja obuhvata: troškove direktnog materijala, troškove direktnog rada i opšte troškove izrade. • U slučaju da je na dan bilansa neto prodajna vrednost zaliha niža od cene koštanja procenjivanje se vrši po neto prodajnoj vrednosti.

  47. Zalihe robe se procenjuju po nabavnoj vrednosti, odnosno neto prodajnoj vrednosti ako je ova na dan bilansa niža. • Dati avansi se procenjuju po nominalnoj /nabavnoj vrednosti/.

  48. U toku godine nije bilo otpisivanja vrednosti zaliha po osnovu оbezvređenja.

  49. АОП-027

  50. AOP-029 • Zalihe gotovih proizvoda iznose na kraju godine 1.1.48.551 što je za 153.586 EUR (odnosno 15,43%) više u odnosu na kraj prethodne godine. • Prosečna cena koštanja zaliha iznosi 3,67 EUR. • AOP-030 Trgovačka roba • Zalihe robe su procenjene po prosečnoj nabavnoj ceni i u odnosu na prošlu godinu smanjene su za 11.642, odnosno 76,4%

More Related