Upravljanje okolišem ZAŠTITA OKOLIŠA

1. Upravljanje okolišemZAŠTITA OKOLIŠA dr.sc. Živana Lambaša Belak

2. Zaštitom okoliša osigurava se • cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, • očuvanje prirodnih zajednica, • racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš kao osnovni uvjet zdravog održivog razvoja

3. Terminom zaštita okoliša naziva se strukovno područje kojemu je zadaća očuvanje zdravog životnog okruženja; • Zaštita okoliša određuje granice raznih vrsta opterećenja, predlaže zakonske propise, uvodi preventivne i reparativne tehničke mjere za održanje potrebne kakvoće zraka, voda, tla i prehrambenih proizvoda i utvrđuje pravila u odnosu na abiotičke i biotičke čimbenike životne sredine

4. Zaštita okoliša obuhvaća mjere za: • smanjivanje buke, • kontrolu pitke vode, • poticaje za smanjivanje štetnih ispušnih plinova iz industrijskih postrojenja i prometa, • kontrolu kakvoće prehrambenih proizvoda, • zabranu proizvodnje spojeva koji razgrađuju ozonsku ovojnicu ili nepovratno kontaminiraju postojeće ekosustave

5. Prijedlozi za provedbu osmišljenog prostornog uređenja, nadzor nad zbrinjavanjem otpada, poticaj za primjenu štedljivih tehnologija, upotreba obnovljivih izvora energije, provedba potrebnih mjera za ostvarenje trajno održivog razvitka su oblici zaštite okoliša

6. Osnovni ciljevi zaštite okolišau ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj (ravnoteža između čovjeka i prirode) su: • 1. Trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti, prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti. • 2. Očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara. • 3. Očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika. • 4. Unapređenje stanja okoliša i osiguranje boljih uvjeta život

7. Ovi ciljevi postižu se: • Predviđanjem, praćenjem, sprječavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš • Zaštitom i uređenjem izuzetno vrijednih dijelova okoliša • Sprječavanjem rizika i opasnosti po okoliš • Poticanjem korištenja obnovljenih prirodnih izvora i energije • Poticanjem upotrebe proizvoda i korištenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš

8. Ujednačenim odnosom zaštite okoliša i gospodarskog razvoja • Sanacijom oštećenih dijelova okoliša • Razvijanjem svijesti o potrebi zaštite okoliša u odgojnom i obrazovnom procesu • Donošenjem propisa o zaštiti okoliša • Obavještavanjem javnosti o stanju okoliša i njenim sudjelovanjem u zaštiti okoliša • Povezivanjem sustava i institucija zaštite okoliša RH s međunarodnim institucijama • Sprječavanjem zahvata koji ugrožavaju okoliš

9. Okoliš je prirodno okruženje; zrak, voda, tlo i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek. • Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim estetskim i drugim pokazateljima. • Ekološka stabilnost je sposobnost okoliša da prihvati promjene prouzročene vanjskim utjecajem i da zadrži svoja prirodna svojstva

10. Biološka raznolikost je sveukupnost živih organizama, koja obuhvaća raznolikost unutar vrsta, međuvrstama i ekosustavima na određenom području. • Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš

11. Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili krutom stanju ili ispuštanje energije (buka, vibracije, radijacija toplina) i mikrobiološkog onečišćenja iz određenog izvora u okoliš. • Imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu

12. Onečišćenje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš. • Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša

13. Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizujuća, zapaljiva i eksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj količini ili koncentraciji ima takva svojstva.

14. Rizik po okoliš je vjerojatnost da će neki zahvat posredno ili neposredno prouzročiti štetu okolišu ugroziti život i zdravlje ljudi • Opasnost po okoliš je prekomjerni rizik koji zbog visokog stupnja vjerojatnosti nastanka događaja ili opsega moguće štete na okoliš zahtjeva provođenje određenih mjera. • Šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša ili unutarnjim poremećajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja

15. Ekološka nesreća je izvanredni događaj ili vrsta događaja prouzročena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života ili zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu okolišu.

16. Ugroženi okoliš je stanje nastalo onečišćavanjem većih razmjera okoliša na određenom području za koji se propisuju posebne mjere radi uspostavljanja prijašnjeg stanja ili novog stanja određenog dijela okoliša, oporavka prirodne zajednice ili obnove prirodnih izvora radi poboljšanja kakvoće življenja

17. Praćenje stanja okoliša (Monitoring) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu. • Katastar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš

18. Upravljanje okolišemSTANJE OKOLIŠA U HRVATSKOJ

19. Ukupno stanje okoliša u Hrvatskoj je bolje nego u industrijskim zemljama Europske Unije. • Međutim, zbog manjkavog sustava motrenja okoliša i postojeće neujednačene baze podataka, analiza stanja okoliša nije kvantitativna i cjelovita

20. Kao što je okoliš, prema definiciji, kompleksna kategorija sastavljena od više pojedinačnih tematskih područja, tako se i zaštita pojedinih sastavnih dijelova okoliša, kao što su: voda, more, šume, poljoprivredno zemljište, kulturna baština, ljudsko zdravlje, provodi putem određenih ovlaštenih sektora i odgovarajućeg zakonodavstva

21. ZAKONODAVSTVO U ZAŠTITI OKOLIŠA • Očuvanje prirode i okoliša svrstani su u kategoriju najviših vrednota ustavnog poretka RH. • Ustav je odredio da Sabor i narod neposredno odlučuju o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i o njegovom korištenju, a donesena Deklaracija o zaštiti okoliša u RH čvrsto je opredjeljenje za izgradnju pravnog sustava koji je sukladan međunarodnim ugovorima istandardima europske i svjetske zajednice.

22. Pravni sustav mora u potpunosti osigurati trajnu, sustavnu i učinkovitu zaštitu okoliša. • Zakonodavstvo nije samo po sebi dovoljno da se stanje okoliša poboljša, budući da brzi razvoj u područjima koja stvaraju pritisak na okoliš (npr. u sektorima prometa, energetike ili poljoprivrede) često preteže nad pozitivnim učinkom nove regulative. • Stoga sama gospodarska aktivnost mora biti takva da vodi računa o ciljevima zaštite okoliša.

23. Nekoliko temeljnih zakona postavlja načela, određuje instrumente i mehanizme zaštite okoliša te propisuje praćenje stanja okoliša i informiranje o okolišu. • Tim zakonima se uvodi odgovornost za narušavanje kakvoće okoliša, uspostavlja nadzor, sankcije i poticaje u zaštiti okoliša.

24. Skup svih zakona i propisa koji u Republici Hrvatskoj reguliraju vrlo široki spektar zaštite iznosi oko stotinjak propisa, a njima se uređuju osim navdenih, pitanja zaštite voda, mora, šume, poljoprivrednog zemljišta, tla, zatim način iskorištavanja mineralnih sirovina, način lova i ribolova, zaštita kulturne baštine, zaštita od buke, vibracija, zaštita od požara, zaštita zdravlja te način postupanja s otrovima, zapaljivim i eksplozivnim tvarima.

25. Osnovni propisi vezani uz zaštitu okoliša • Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) • Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) • Zakon o otpadu (NN 178/04 i 111/06) • Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) • Zakon o vodama (NN 107/95 i 150/95) • Zakon o zaštiti od buke (20/03)

26. Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj (NN 8/97) • Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01, 14/01) • Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) • Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00. 136/04). • Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04)

27. Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96, 2/97) • Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98) • Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01) • Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06)

28. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN, 23/07) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN, 136/06) • Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN, 1/07) • Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova (NN, 5/07) • Pravilnik o razmjeni informacija o podacima iz mreža za trajno praćenje kakvoće zraka (NN, 135/06) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN, 124/06) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN, 133/06)

29. Ambalaža su svi proizvodi bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izrađeni ili su korišteni za sadržavanje, čuvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do korisnika ili potrošaća. • Otpadna guma je guma osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, radnih vozila i traktora, zrakoplova i drugih letjelica koje posjednik radi oštećenja, istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne može ili ne želi upotrebljavati te ih zbog toga odbacuje.

30. Dugoročni ciljevi u zaštiti okoliša u RH su: • sačuvati i unaprijediti kakvoću, voda, mora, zraka i tla • održati postojeću biološku raznolikost • sačuvati prirodne zalihe, a osobito integritet i značajke područja posebnih prirodnih vrijednosti (more, obala, otoci)

31. Kratkoročni ciljevi su: • Nametnuti striktnu i učinkovitu provedbu svih postojećih propisa zaštite okoliša i žurnu izmjenu svih onih koji su stručno manjkavi • Integrirati zaštitu okoliša u sve sektore koji djeluju na okoliš ili žive od okoliša, na način da je zaštita okoliša sastavni dio svih planova i programa

32. Ostvariti sve pretpostavke za uključivanje u proces europskih integracija u području zaštite okoliša • Dograditi postojeći sustav zaštite okoliša tako da bude sposoban obavljati sve funkcije koje će promjena propisa zahtijevati. • Motrenje, analiza i procjena stanja okoliša i izvještavanje o stanju • Potpora “čistim tehnologijama” i promjeni usmjerenoj na korištenje obnovljivih izvora energije i smanjenju potrošnje energije

33. Zadaća i ciljevi politike zaštite okoliša • Zadaća je politike zaštite okoliša i zaštite prirode očuvati sve za ljudski život potrebne sastavnice žive i nežive prirode, zabraniti ili smanjiti štetne utjecaje na okoliš, osigurati trajno gospodarenje općim prirodnim dobrima, zaštititi vrijedne krajobrazne prostore od štetnih ljudskih djelatnosti, očuvati pojedine ekosustave, kao i ugrožene biljne i životinjske vrste.

34. Nedvojbeni i dosljedno primjenjivani propisi Učinkovita upravna, znanstvena i strukovna struktura Osmišljena strategija prostornog uređenja Izgradnja i održavanje tehničkih uređaja za smanjivanje štetnih utjecaja Neprekidna kontrola kakvoće pojedinih sastavnica okoliša u prostoru i vremenu Dosljedna primjena postojećih normi i učinkovita provedba propisa Poticaji za trajno održivi gospodarski razvoj Poticaji za korištenje obnovljivih energija i obnovljivih solarnih sirovina Obavješćivanje javnosti o promjenama kakvoće okoliša Mogućnost prosvjeda stanovništva i nevladinih udruga, te sredstvima javnog priopćavanja nesmetan pristup svim postojećim informacijama. Za provedbu takve politike potrebni su:

35. Upravljanje okolišemZAŠTITA ZRAKA

36. Zakonom o zaštiti zraka određuju se mjere, način organiziranja i provođenja zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao djela okoliša. • Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša.

37. U cilju zaštite i poboljšanja kakvoće zraka potrebno je: • Utvrđivanje i ostvarivanje mjera u području zaštite i poboljšanja kakvoće zraka kako bi se izbjegle, spriječile ili smanjile štetne posljedice po ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i okoliš u cjelini, • Očuvanje kakvoće zraka ako je zrak čist ili neznatno onečišćen, te njezino poboljšavanje u slučajevima onečišćenosti • Sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja koja utječu na oštećivanje ozonskog sloja i promjenu klime • Uspostava, održavanje i unapređivanje cjelovitog sustava upravljanja kakvoćom zraka na teritoriju Države • Procjenjivanje i pribavljanje odgovarajućih podataka o kakvoći zraka na temelju standardiziranih metoda i mjerila i osiguravanje njihove dostupnosti javnosti • Izvršenje obveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima kojih je Država stranka te sudjelovanje u međunarodnoj suradnji u području zaštite i poboljšanja kakvoće zraka

38. Kakvoća zraka je svojstvo zraka kojim se iskazuje značajnost u njemu postojećih razina onečišćenosti. • Onečišćen zrak je zrak čija je kakvoća takva da može narušiti kakvoću življenja, zdravlje i dobrobit ljudi i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša.

39. Granična vrijednost (GV) jegranična razina onečišćenosti ispod koje, na temelju znanstvenih spoznaja ne postoji, ili je najmanji mogući, rizik štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se prekoračiti.Ciljna vrijednost je razina onečišćenosti postavljena s ciljem dugoročnog otklanjanja mogućnosti štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i koju gdje je to moguće, treba postići u dogovorenom roku

40. Kritična razina je razina onečišćenosti čije prekoračenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloženosti, pri čijoj se pojavi žurno moraju poduzeti odgovarajuće propisane mjere. Granica tolerancije je postotak granične vrijednosti za koji ona može biti prekoračena pod za to propisanim uvjetima

41. Tolerantna vrijednost (TV) je granična vrijednost uvećana za granicu tolerancije • Ocjenjivanje je mjerodavna metoda koja se koristi za mjerenje ili procjenjivanje (izračunavanje predviđanje) razina onečišćenosti • Gornja granica procjenjivanja je propisana razina onečišćenosti ispod koje se ocjenjivanje onečišćenosti može obavljati kombinacijom mjerenja i metoda procjene na temelju standardiziranih matematičkih metoda ili drugih mjerodavnih metoda procjene.

42. Donja granica procjenjivanja je propisana razina onečišćenosti ispod koje se ocjenjivanje onečišćenosti može obavljati samo pomoću metoda procjene na temelju standardiziranih matematičkih metoda i drugih mjerodavnih metoda procjene. • Emisija jeispuštanje ili unošenje onečišćujućih tvari u zrak. • Praćenje emisije je mjerenje i/ili procjenjivanje emisije onečišćujućih tvari iz izvora onečišćivanja zraka

43. Graniča vrijednost emisije je najveća dopuštena emisija izražena ili koncentracijom onečišćujućih tvari u ispušnim plinovima i/ili količinom ispuštanja odnosno unošenja onečišćujućih tvari u određenom vremenu. • Emisijski podatak je vrijednost svake izmjerene, izračunate ili procijenjene veličine koja se koristi za određivanje emisije

44. Emisijska kvota je ukupna dopuštena godišnja količina emisije (izražava se u jedinicama mase u određenom vremenu) iz jednog ili više izvora zajedno, odnosno s određenog područja. • Upravljanje kakvoćom zraka je osiguravanje izvršenja mjera kojima se provodi strategija sprječavanja i smanjivanja onečišćivanja zraka na svim razinama, tako da se time ne ometa uravnoteženi razvoj.

45. Onečišćivač je pravna ili fizička osoba čije djelovanje izravno ili neizravno onečišćuje zrak. • Upravitelj (operator) je osoba koja upravlja stacionarnim izvorom ili nadzire njegov rad • Praćenje kakvoće zraka sustavno mjerenje i/ili procjenjivanje razine onečišćenosti prema prostornom i vremenskom rasporedu.

46. Podatak kakvoće zraka je vrijednost svake izmjerene, izračunate ili procijenjene veličine koja se koristi za određivanje kakvoće zraka. • Sanacijski program je skup mjera za poboljšanje kakvoće zraka nekog područja

47. Najbolja raspoloživa tehnika je najučinkovitiji i najnapredniji razvojni stupanj djelatnosti i s njome povezanih načina proizvodnje, uz gospodarski i tehnički održive uvjete, uzimajući u obzir i troškove i prednosti, koji u pravilu može biti primjerena osnova za određivanje graničnih vrijednosti emisija, s ciljem sprječavanja i smanjivanja emisija u zrak.

48. IZVORI ONEČIŠĆIVANJA ZRAKA SU STACIONARNI I POKRETNI IZVORI • Stacionarni izvori su: • Točkasti: kod kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak kroz za to oblikovane ispuste (postrojenja, tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i građevine i sl), • Difuzni: kod kojih se onečišćujuće tvari unose u zrak bez određena ispusta odnosno dimnjaka (uređaji, površine i druga mjesta). • Pokretni izvori su prijevozna sredstva koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak: • motorna vozila, lokomotive plovni objekti, zrakoplovi

49. Izvori onečišćenja zraka moraju biti izgrađeni odnosno proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije odnosno da ne ispuštaju ili unose u zrak onečišćujuće tvari u količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, kakvoću življenja i okoliš.

50. Razina onečišćenosti prati se: • Mjerenjem i/ili procjenjivanjem razina onečišćenosti zraka u nenaseljenim područjima, • Mjerenjem i/ili procjenjivanjem razina onečišćenosti koje su posljedica regionalnog i prekograničnog daljinskog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku i oborina na teritoriju Države • Mjerenjem razina onečišćenosti zraka i oborina u naseljima i industrijskim područjima