zakon o za titi osobnih podataka n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
ZAKON O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA PowerPoint Presentation
Download Presentation
ZAKON O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 84

ZAKON O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA - PowerPoint PPT Presentation


  • 136 Views
  • Uploaded on

ZAKON O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA. - Narodne novine 103/03 Vitomir Boić, dipl. iur. Zakon o zaštiti osobnih podataka. Ovim se Zakonom uređuje: zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka. Zakon o zaštiti osobnih podataka.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'ZAKON O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA' - craig


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
zakon o za titi osobnih podataka

ZAKON O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA

- Narodne novine 103/03

Vitomir Boić, dipl. iur.

zakon o za titi osobnih podataka1
Zakon o zaštiti osobnih podataka
  • Ovim se Zakonom uređuje:
    • zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama
    • nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka
zakon o za titi osobnih podataka2
Zakon o zaštiti osobnih podataka
  • Svrha zaštite osobnih podataka:
    • zaštita privatnog života
    • zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda u:
      • prikupljanju,
      • obradi i
      • korištenju osobnih podataka
zakon o za titi osobnih podataka3
Zakon o zaštiti osobnih podataka
  • Zaštita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj osigurana je svakoj fizičkoj osobi bez obzira na:
      • državljanstvo i prebivalište
      • rasu, boju kože, spol,
      • jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje,
      • nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, naobrazbu, društveni položaju ili
      • druge osobine.
zakon o za titi osobnih podataka4
Zakon o zaštiti osobnih podataka
  • Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na:
    • identificiranu fizičku osobu ili
    • fizičku osobu koja se može identificirati (u daljnjem tekstu: ispitanik);
  • osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi:
    • izravno ili neizravno,
    • posebno na osnovi jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet
zakon o za titi osobnih podataka5
Zakon o zaštiti osobnih podataka
  • Voditelj zbirke osobnih podataka je fizička ili pravna osoba, državno ili drugo tijelo koje utvrđuje svrhu i način obrade osobnih podataka. Kada je svrha i način obrade propisan zakonom, istim se zakonom određuje i voditelj zbirke osobnih podataka.
  • Privola ispitanika je slobodno dano i izričito očitovanje volje ispitanika kojom on izražava svoju suglasnost s obradom njegovih osobnih podataka u određene svrhe.
zakon o za titi osobnih podataka6
Zakon o zaštiti osobnih podataka

OBRADA OSOBNIH PODATAKA

  • Voditelj zbirke osobnih podataka smije obrađivati osobne podatke samo uz uvjete određene ovim Zakonom i posebnim zakonima.
  • Osobni podaci mogu se prikupljati u svrhu s kojom je ispitanik upoznat, koja je izričito navedena i u skladu sa zakonom i mogu se dalje obrađivati samo u svrhu u koju su prikupljeni, odnosno u svrhu koja je podudarna sa svrhom prikupljanja.
  • Daljnja obrada osobnih podataka u povijesne, statističke ili znanstvene svrhe neće se smatrati nepodudarnom, pod uvjetom da se poduzmu odgovarajuće zaštitne mjere.
zakon o za titi osobnih podataka7
Zakon o zaštiti osobnih podataka
  • Osobni podaci:
    • moraju biti bitni za postizanje utvrđene svrhe i ne smiju se prikupljati u većem opsegu nego što je to nužno da bi se postigla utvrđena svrha.
    • moraju biti točni, potpuni i ažurni.
    • moraju se čuvati u obliku koji dopušta identifikaciju ispitanika ne duže no što je to potrebno za svrhu u koju se podaci prikupljaju ili dalje obrađuju. Odgovarajuće mjere zaštite za osobne podatke koji se pohranjuju na duže razdoblje za povijesnu, statističku ili znanstvenu uporabu propisuju se posebnim zakonima.
  • Za postupanje u skladu s gore navedenim odredbama odgovoran je voditelj zbirke osobnih podataka.
zakon o za titi osobnih podataka8
Zakon o zaštiti osobnih podataka
  • Osobni podaci smiju se prikupljati i daljeobrađivati:
    • uz privolu ispitanika ili
    • u slučajevima određenim zakonom.
  • U slučaju prikupljanja i obrade osobnih podataka uz privolu ispitanika, osobni se podaci smiju prikupljati i dalje obrađivati samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu.
zakon o za titi osobnih podataka9
Zakon o zaštiti osobnih podataka
  • Bez privole ispitanika osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obrađivati:
    • u svrhu izvršavanja zakonskih obveza voditelja zbirke osobnih podataka, ili
    • u svrhu zaštite života ili tjelesnog integriteta ispitanika ili druge osobe u slučaju kada ispitanik fizički ili pravno nije u mogućnosti dati svoj pristanak,ili
    • ako je obrada podataka nužna radi ispunjenja zadataka koji se izvršavaju u javnom interesu ili u izvršavanju javnih ovlasti koje ima voditelj zbirke osobnih podataka, ili
    • ako je ispitanik sam objavio te podatke.
zakon o tajnosti podataka

ZAKON O TAJNOSTI PODATAKA

- Narodne novine 79/07

Vitomir Boić, dipl. iur.

zakon o za titi tajnosti podataka
Zakon o zaštiti tajnosti podataka
  • Ovim se Zakonom propisuju:
    • pojam, vrste i stupnjevi tajnosti te
    • mjere i postupci za utvrđivanje, uporabu i zaštitu tajnih podataka.
  • Tajna je podatak koji je zakonom, drugim propisom, općim aktom ili drugim aktom nadležnog tijela donesenim na temelju zakona, određen tajnim.
zakon o za titi tajnosti podataka1
Zakon o zaštiti tajnosti podataka
  • Podaci u smislu ovoga Zakona su:
    • dokumenti te njihov sadržaj i prilozi, predmeti, objekti,
    • mjere ili postupci, kao i usmena priopćenja ili informacije povjerljive naravi iznijeti u radu tijela:
      • državne vlasti,
      • jedinica lokalne samouprave i uprave,
      • ustanova i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti (u daljnjem tekstu: javnih tijela) te
      • drugih pravnih osoba.
  • Dokumenti u smislu ovoga Zakona su svi pisani sastavci (akti, tablice, grafikoni, nacrti, crteži i slično).
  • Predmeti u smislu ovoga Zakona su makete, modeli, uzorci, fotografije, filmovi, mikrofilmovi, te drugi zapisi koji su svjetlosno, zvukovno, strojno, ručno ili na drugi način zabilježeni na određenoj podlozi.
zakon o za titi tajnosti podataka2
Zakon o zaštiti tajnosti podataka
  • Dokumenti u smislu ovoga Zakona su svi pisani sastavci:
    • akti,
    • tablice,
    • grafikoni,
    • nacrti,
    • crteži i slično
zakon o za titi tajnosti podataka3
Zakon o zaštiti tajnosti podataka
  • Predmeti u smislu ovoga Zakona su:
    • makete,
    • modeli,
    • uzorci,
    • fotografije,
    • filmovi,
    • mikrofilmovi,
    • te drugi zapisi koji su svjetlosno, zvukovno, strojno, ručno ili na drugi način zabilježeni na određenoj podlozi.
zakon o za titi tajnosti podataka4
Zakon o zaštiti tajnosti podataka
  • Objekti u smislu ovoga Zakona su sve vrste građevnih objekata, nadzemnih i podzemnih gradnji kao i drugi umjetni ili prirodni objekti:
    • zgrade,
    • ceste, tuneli i mostovi,
    • jame,
    • zračne, pomorske i riječne luke i pristaništa,
    • prostorije u kojima se čuvaju ratna sredstva, tvoriva, planovi, kriptološka sredstva i dokumenti,
    • prirodni podzemni prolazi, prokopi i slično
  • Mjere i postupci u smislu ovoga Zakona su sve vrste naloga, zapovjedi, naredbi, uputa, priopćenja i drugih poduzetih radnji službenih osoba
zakon o za titi tajnosti podataka5
Zakon o zaštiti tajnosti podataka

VRSTE TAJNI I OZNAČAVANJE TAJNOSTI

  • Prema vrsti tajne podaci su:
    • državna,
    • vojna,
    • službena,
    • poslovna ili profesionalna tajna.
  • Prema stupnju tajnosti podaci mogu biti:
    • državna tajna,
    • vrlo tajni,
    • tajni i
    • povjerljivi.
zakon o za titi tajnosti podataka6
Zakon o zaštiti tajnosti podataka
  • Na dokumentima koji sadrže tajne podatke označava se na vidljivom mjestu vrsta tajne i stupanj tajnosti.
  • Oznake tajnosti dokumenata koji sadrže tajne podatke imaju i svi njihovi prilozi.
  • Elektronske baze podataka koje sadrže tajne podatke moraju biti označene određenom vrstom i stupnjem tajnosti te osigurane lozinkom od neovlaštenog pristupa.
zakon o za titi tajnosti podataka7
Zakon o zaštiti tajnosti podataka
  • Državna tajna su podaci koji su zakonom, drugim propisom ili općim aktom nadležnog tijela donesenim na temelju zakona određeni državnom tajnom, te otkrivanjem kojih bi nastupile štetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes Republike Hrvatske.
zakon o za titi tajnosti podataka8
Zakon o zaštiti tajnosti podataka
  • Državna tajna, u smislu ovoga Zakona, su naročito podaci koji se odnose na:
    • vojne, političke, gospodarske i druge procjene od osobite važnosti za obranu, nacionalnu sigurnost ili nacionalne interese Republike Hrvatske,
    • planove obrane, mobilizacijske planove i ratni ustroj Republike Hrvatske,
    • planove obrane trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje su od osobitog značenja za obranu Republike Hrvatske, planovi proizvodnje oružja, ratne tehnike i streljiva te pobliži podaci o provedbi tih planova,
    • vrste, ukupne količine i razmještaj robnih zaliha nužnih u slučaju rata te na mogućnosti ratne proizvodnje,
zakon o za titi tajnosti podataka9
Zakon o zaštiti tajnosti podataka
  • stožerne raščlambe i ocjene stanja priprema za obranu Republike Hrvatske,
  • planove priprema i uređenja državnog teritorija za potrebe obrane Republike Hrvatske,
  • objekte od osobitog značenja za nacionalnu sigurnost i obranu Republike Hrvatske,
  • znanstvene i tehničke izume od osobitog značenja za nacionalnu sigurnost i obranu Republike Hrvatske,
  • procjene, raščlambe i pojedine djelatnosti obavještajnih tijela i službi sigurnosti od osobitog značenja za nacionalnu sigurnost i obranu Republike Hrvatske,
zakon o za titi tajnosti podataka10
Zakon o zaštiti tajnosti podataka
  • ustroj sustava kriptološke zaštite, kriptološke sustave, planove, sredstva, pravila i postupke provedbe kriptozaštite za potrebe javnih tijela te drugih pravnih osoba od posebnog značenja za Republiku Hrvatsku,
  • podatke o ukupnom stanju rudnih zaliha od strategijskog značenja za Republiku Hrvatsku - zalihe obojenih, rijetkih ili plemenitih metala, radioaktivnih elemenata, plina i nafte,
  • otkrića i pronalasci koji imaju veliko vojno i znanstveno te gospodarsko značenje,
  • podaci o ustroju, sastavu, brojnosti, opremljenosti i razmještaju djelatnika obavještajnih službi, oružanih snaga i redarstvenih vlasti Republike Hrvatske.
zakon o za titi tajnosti podataka11
Zakon o zaštiti tajnosti podataka

SLUŽBENA TAJNA

  • Službena tajna su podaci koji su prikupljeni i koriste se za potrebe javnih tijela, a koji su zakonom, drugim propisom ili općim aktom nadležnog tijela donesenim na temelju zakona proglašeni službenom tajnom.
zakon o za titi tajnosti podataka12
Zakon o zaštiti tajnosti podataka
  • Čelnici javnih tijela te ovlašteni dužnosnici Republike Hrvatske posebnim će rješenjem, u granicama svojih ovlasti, sukladno zakonu, drugom propisu ili općem aktu nadležnog tijela utvrditi vrstu i stupanj tajnosti podataka, odrediti posebne zaštitne mjere, kao i osobe koje će biti upoznate s tajnim podacima.
  • Osobe naznačene u članku 13, st. 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka mogu svoju ovlast prenijeti na svoga zamjenika ili pomoćnika. Ovlast iz ovoga stavka izdaje se u pisanom obliku.
zakon o za titi tajnosti podataka13
Zakon o zaštiti tajnosti podataka

POSLOVNA TAJNA

  • Poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
  • Općim aktom se ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
  • Poslovnom tajnom ne mogu se odrediti podaci koji su od značenja za poslovno povezivanje pravnih osoba niti podaci koji se odnose na zaštićeno tehničko unapređenje, otkriće ili pronalazak.
zakon o za titi tajnosti podataka14
Zakon o zaštiti tajnosti podataka
  • Podaci koji se smatraju poslovnom tajnom ne smiju se priopćavati niti činiti dostupnim neovlaštenim osobama, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.
  • Poslovnu tajnu dužni su čuvati svi zaposlenici koji na bilo koji način saznaju za podatak koji se smatra poslovnom tajnom
zakon o za titi tajnosti podataka15
Zakon o zaštiti tajnosti podataka

PROFESIONALNA TAJNA

  • Profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju:
    • svećenici,
    • odvjetnici,
    • zdravstveni i socijalni djelatnici,
    • i druge službene osobe u obavljanju svog poziva.
zakon o za titi tajnosti podataka16
Zakon o zaštiti tajnosti podataka

DUŽNOST ČUVANJA TAJNE

  • Svatko je dužan čuvati državnu, vojnu, službenu, poslovnu ili profesionalnu tajnu, bez obzira na način saznanja tajnih podataka ili pribavljanja odnosno stjecanja mogućnosti uvida u tajne podatke, a nedvojbeno je da se radi o tajni.
zakon o za titi tajnosti podataka17
Zakon o zaštiti tajnosti podataka
  • Obveza čuvanja tajnih podataka traje dok osoba ovlaštena za određivanje tajnosti određenog podatka ne odredi da je prestala potreba za čuvanjem njegove tajnosti, a za službenu i poslovnu tajnu obveza može prestati protekom roka od prestanka obavljanja dužnosti, službe ili zaposlenja osobe kojoj su tajni podaci bili poznati, ako zakonom ili drugim na zakonu utemeljenim propisom nije što drugo određeno i to:
    • za podatke koji su utvrđeni službenom tajnom - pet godina od dana prestanka dužnosti, službe ili zaposlenja u tijelu čiji je podatak zaštićen određenim stupnjem tajnosti,
    • za podatke koji su utvrđeni poslovnom tajnom - jednu godinu od dana prestanka dužnosti, službe ili zaposlenja u tijelu čiji je podatak zaštićen određenim stupnjem tajnosti
zakon o za titi tajnosti podataka18
Zakon o zaštiti tajnosti podataka

VIJEĆE ZA PROVJERU TAJNOSTI

  • Vijeće za provjeru tajnosti (u daljnjem tekstu: Vijeće) je savjetodavno tijelo Sabora Republike Hrvatske, koje na zahtjev predstavnika sredstava javnog priopćavanja i po vlastitoj odluci provjerava kod nadležnog tijela državne vlasti ili pravne osobe koja ima javne ovlasti, je li određeni podatak utvrđen državnom, vojnom ili službenom tajnom i da li njegovo objavljivanje znači kršenje odredaba ovoga Zakona.
zakon o za titi tajnosti podataka19
Zakon o zaštiti tajnosti podataka
  • Vijeće se sastoji od 7 članova.
  • Članove Vijeća imenuje Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, s tim da tri člana imenuje iz sredstava javnog priopćavanja, vodeći računa o zastupljenosti radija, televizije i tiska.
slide33

Medicinom se naziva grana ljudske djelatnosti kojoj je zadatak:

liječenje,

suzbijanje bolesti,

omogućavanje bolesnicima povratka u normalni život i rad,

poboljšavanje zdravlja zdravih osoba.

kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima1
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Sustav zaštite prava pacijenata nije potpuna novina u hrvatskom zdravstvu. Tako je i prije donošenja posebnog zakona kojim su trebala biti cjelovito regulirana pitanja prava pacijenata, prava pacijenata bila su uređena u brojnim zakonima od kojih se kao najvažniji pojavljuju:
    • Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN br. 121/03, 48/05)
    • Zakon o liječništvu (NN br. 121/03)
    • Zakon o stomatološkoj djelatnosti (NN br. 121/03)
    • Zakon o sestrinstvu (NN br. 121/03)
    • Zakon o ljekarništvu (NN br. 121/03)
    • Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima (NN br. 121/03 i 177/04)
    • Zakon o zdravstvenom osiguranju (NN br. 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04, 177/04 i 90/05)
    • Zakon o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja (NN br. 177/04).
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima2
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Prihvaćanje europskih standarda,
  • sve veća informiranost pacijenata,
  • na žalost i najnovija zbivanja, doveli su i do sve učestalijeg postavljanja pitanja glede odgovornosti liječnika za pogreške do kojih je došlo prilikom obavljanja zdravstvene djelatnosti. Kod zdravstvenih djelatnika ta situacija dovodi do nesigurnosti, a koja uzročno-posljedično može dovesti i do povećanja broja grešaka, pa je nužno pristupiti svih mogućim akcijama koje bi dovele do poboljšanja trenutnog stanja te vratiti povjerenje pacijenata u zdravstveni sustav.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima3
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Od kada je stupio na snagu Zakon o zaštiti prava pacijenata pitanje i opseg odgovornosti liječnika postaju još značajniji, jer se odgovornost ne odnosi više samo na
  • pogreške do kojih bi moglo doći tijekom obavljanja zdravstvene djelatnosti
  • već i zbog kršenja prava pacijenata koja su regulirana Zakonom o zaštiti prava pacijenata. Veliko je pitanje koliko je liječnika, ali i ostalog medicinskog osoblja upoznato sa sadržajem Zakona o zaštiti prava pacijenata.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima4
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Štete mogu nastati kao:
    • posljedica pogreške liječnika,
    • pogrešaka drugih osoba u pružanju zdravstvene zaštite,
    • zbog grešaka na instrumentima, odnosno uporabom tehničkih uređaja u medicini.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima5
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Štete mogu nastati:
    • bilo nepravilnim rukovanjem ili neodržavanjem medicinskih uređaja u ispravnom stanju,
    • iznenadnim otkazivanjem ili kvarovima,
    • te zbog nedostatka uređaja bilo u konstrukciji, bilo u osnovnim svojstvima koja tom tehničkom uređaju ne osiguravaju pružanje medicinske usluge.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima6
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Odštetna odgovornost zdravstvenih djelatnika, dobiva na važnosti zbog veličine rizika kojom se ta grupacija osoba bavi.
  • Uz činjenicu da je pružanje zdravstvene zaštite humana djelatnost, ona je izravno povezana i s mogućnošću, odnosno rizikom da u postupku liječenja dođe do pogoršanja zdravlja a ponekad i do gubitka života.
  • Zdravstveni radnici moraju poduzeti sve da bi od sebe otklonili odgovornost za nepovoljan ishod liječenja, pa su između ostalog dužni poznavati, ali i savjesno primijeniti znanje i iskustvo iz pojedine grane medicine.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima7
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Osiguranje odgovornosti zdravstvenih radnika trebala bi biti uobičajena praksa, jer bi zaključivanjem polica zdravstveni radnici dobili nužnu sigurnost prilikom obavljanja svojeg svakodnevnog stresnog posla koji iziskuje puno stručnosti i pažnje.
  • Zasada su zdravstveni radnici ostavljeni bez ikakve zaštite jer zdravstvene ustanove nemaju dovoljno financijskih sredstava za plaćanje premija osiguranja, a nisu svjesni kolikom se riziku izlažu u slučaju postavljanja opravdanog odštetnog zahtjeva koji bi se temeljio na nekom od propusta prilikom liječenja.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima8
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Posebni uvjeti za osiguranje od odgovornosti liječnika pri obavljanju djelatnosti reguliraju predmet osiguranja kao odgovornost osiguranika (liječnika) za štete, koje nastaju na osobama kao posljedice grešaka u obavljanju privatne zdravstvene djelatnosti,
  • to osiguranje se odnosi i na odgovornost osiguranika u obavljanju djelatnosti i za štete proizašle iz posjeda i primjene aparata i uređaja, ukoliko su isti priznati u medicinskoj praksi.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima9
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Prema podacima Medicinskog instituta nacionalne Akademije za znanost SAD-a, godišnje u SAD-u od posljedica medicinskih grešaka umire oko 98.000 ljudi.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima10
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Mnogi ne razlikuju neželjeni ishod medicinskog postupka od pogreške, te postoje mnogi potencijalni uzroci neželjenog ishoda medicinskog postupka koji ne moraju biti u sferi pogreške, ali se olako propisuju kao greške liječnika.
  • Na tragu učestalih i neargumentiranih napisa Hrvatska liječnička komora sklopila je ugovore sa dva odvjetnička ureda radi pravne zaštite svojih članova u kaznenim i imovinskim sporovima, te u slučajevima napisa koji ih neargumentirano vrijeđaju, osobno ili kao struku.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima11
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • U slučaju da pacijentu bude nanesena šteta, pacijent može zahtijevati naknadu štete sukladno općim propisima obveznog prava, odnosno podnošenjem tužbe nadležnom sudu.
  • Ovisno o težini i vrsti povreda pravila pod kojima se obavlja zdravstvena djelatnost postoje i različite vrste (težine) odgovornosti:
    • kaznena odgovornost
    • građanska odgovornost
    • prekršajna i disciplinska odgovornost.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima12
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Članak 2. Kaznenog zakona:
  • (1) Kaznena djela i kaznenopravne sankcije mogu se propisivati samo zakonom.
  • (2) Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu mogu primijeniti druge kaznenopravne sankcije za djelo koje prije nego je bilo počinjeno nije bilo zakonom ili međunarodnim pravom određeno kao kazneno djelo i za koje zakonom nije bilo propisano kojom se vrstom i mjerom kazne počinitelj može kazniti.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima13
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Članak 3. Kaznenog zakona
  • (1) Prema počinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo počinjeno.
  • (2) Ako se nakon počinjena kaznenog djela zakon jedanput ili više puta izmijeni, obvezno će se primijeniti zakon koji je blaži za počinitelja.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima14
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Članak 8. Kaznenog zakona
  • (1) Kazneni postupak za kaznena djela pokreće Državno odvjetništvo u interesu Republike Hrvatske i svih njezinih građana.
  • (2) Iznimno za određena kaznena djela može se zakonom propisati da se kazneni postupak pokreće privatnom tužbom ili da Državno odvjetništvo pokreće kazneni postupak povodom prijedloga.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima15
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Članak 10. Kaznenog zakona
  • Kazneno se zakonodavstvo ne primjenjuje prema djetetu koje u vrijeme kad je počinilo kazneno djelo nije navršilo četrnaest godina života.
  • Članak 11. istog zakona
  • Prema mladim počiniteljima kaznenih djela (maloljetne osobe i mlađe punoljetne osobe) primjenjuje se ovaj Zakon, osim ako posebnim zakonom za mlade počinitelje nije drukčije propisano.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima16
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Maloljetne osobe su počinitelji kaznenih djela koji su u vrijeme izvršenja djela navršili 14 godina, a nisu navršili 18 godina.
  • Mlađa punoljetna osoba je počinitelj kaznenog djela koji je u vrijeme izvršenja djela navršio 18 godina, a nije navršio 21 godinu.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima17
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Članak 39. Kaznenog zakona
  • Kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, kad je zakonom propisano kažnjavanje i za taj oblik krivnje, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima18
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Članak 43. Kaznenog zakona
  • (1) Kažnjivo je samo postupanje s namjerom da se počini kazneno djelo, osim kad je zakonom izričito propisano kažnjavanje i za nehaj.
  • (2) Teža kazna koju zakon propisuje za težu posljedicu kaznenog djela može se izreći samo kad je počinitelj glede te posljedice postupao s nehajem.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima19
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Krivnja je neizostavna, zakonom određena pretpostavka za kažnjavanje.
  • Javlja se u dva oblika:
    • Izravna odnosno neizravna namjera
    • Nehaj koji može biti svjesni ili nesvjesni
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima20
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Namjera i nehaj su oblici, ali i različiti stupnjevi krivnje
  • Namjera je teži, veći stupanj krivnje, nehaj je blaži odnosno lakši.
  • Namjera je svjesno i voljno suprotstavljanje pravu.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima21
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Nehaj je nevoljno djelo, nepažljivo ponašanje.
  • Namjera je redoviti, a nehaj izniman oblik krivnje, jer Zakon uvijek kažnjava svako kazneno djelo izvršeno s namjerom, dok se nehaj kažnjava samo kad je to posebno u Zakonu određeno.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima22
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Članak 44. Kaznenog zakona
  • (1) Kazneno djelo može se počiniti s izravnom ili neizravnom namjerom.
  • (2) Počinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan svog djela i hoće njegovo počinjenje.
  • (3) Počinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da može počiniti djelo pa na to pristaje.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima23
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Kazneno djelo ostvareno s izravnom namjerom kad je počinitelj:
    • svjestan svog djela
    • hoće njegovo počinjenje

Neizravna namjera:

    • kad je svjestan da može počiniti djelo
    • na to pristaje
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima24
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Članak 45. Kaznenog zakona
  • (1) Kazneno djelo može se počiniti sa svjesnim ili nesvjesnim nehajem.
  • (2) Počinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da može počiniti djelo, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti.
  • (3) Počinitelj postupa sa nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da može počiniti djelo, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima25
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Kaznena odgovornost predviđena je kroz nekoliko kaznenih djela u Kaznenom zakonu. Tako se:
    • u čl. 132. KZ, utvrđuje kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja profesionalne tajne,
    • u čl. 240. utvrđuje kazneno djelo nesavjesnog liječenja,
    • u čl. 241. samovoljno liječenje,
    • u čl. 242. nedozvoljeno presađivanje dijelova ljudskog tijela,
    • u čl. 243. nepružanje medicinske pomoći i
    • u čl. 316. izdavanje i uporaba neistinite liječničke ili veterinarske svjedodžbe.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima26
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Građanska odgovornost podrazumijeva naknadu štete.
  • Prekršajna i disciplinska odgovornost predviđena je u brojnim posebnim zakonima kao npr. Zakon o liječništvu, Zakon o zaštiti prava pacijenata i dr., dok disciplinska odgovornost može biti predmet postupanja poslodavca.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima27
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Disciplinska odgovornost liječnika predviđena je u čl. 50. Zakona o liječništvu, te je tako liječnik disciplinski odgovoran ako:
    • povrijedi odredbe Zakona o liječništvu
    • povrijedi Kodeks medicinske etike i deontologije Komore
    • obavlja nestručno liječničku profesiju
    • svojim ponašanjem prema pacijentu, drugom liječniku ili trećim osobama povrijedi ugled liječničke profesije
    • ne ispunjava Statutom ili drugim općim aktom određene članske obveze prema Komori
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima28
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Kaznena i prekršajna odgovornost liječnika ili disciplinska odgovornost u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja zdravstvenu djelatnost ne isključuje disciplinsku odgovornost liječnika pred Komorom.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima29
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Građanskopravna odgovornost zdravstvenih djelatnika za štetu koju u radu počine pacijentima samo je jedan segment odštetnog prava, kojim bi se trebala baviti grana prava koja bi se zvala bilo medicinsko pravo ili eventualno zdravstveno pravo. Svugdje u svijetu izražen je trend porasta broja sudskih sporova u ovoj oblasti, pa je nužno poboljšati i teoretska znanja o toj problematici.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima30
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Zabrana prouzročenja štete jedno je od osnovnih načela obveznih odnosa regulirano u članku 8. ZOO/05 u kojem je navedeno da se je svatko dužan uzdržati od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta. No, postoje ljudske djelatnosti u kojima se svakodnevno događaju štetni događaji, a pružanje zdravstvene zaštite nesumnjivo može rezultirati neželjenim posljedicama.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima31
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Usprkos općoj zabrani prouzročenja štete, može doći do situacija u kojima se drugome prouzroči šteta pa građansko pravo nameće odgovornoj osobi obvezu naknade štete.
  • Postoji više vrsta podjela šteta, a same podjele ovise od kriterija (osnove) za razvrstavanje šteta.
  • Opće pretpostavke odgovornosti za štetu su:
    • subjekti obveznog odnosa odnosno odgovornosti za štetu,
    • štetna radnja štetnika,
    • šteta,
    • uzročna veza i
    • protupravnost.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima32
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Kriterij nastanka štete zasniva se na vezi između štete i štetnikovog postupka, a mogu biti direktne (neposredne), indirektne (posredne), simultane i sukscesivne.
  • Direktna šteta je ona šteta koja je neposredna i označava se kao isključiva posljedica štetnog događaja.
  • Indirektna šteta je ona šteta koja je posredna posljedica štetnog događaja ili direktne štete.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima33
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Simultana šteta je ona koja je počinjena raznim oštećenicima jednom štetnom radnjom.
  • Sukscesivna (uzastopna) šteta je ona koja kronološki nastaje iza jedne druge štete, a bitno je da su sve posljedica jednog štetnog događaja ili jedne štetne radnje.
  • Kriterij izvjesnosti štete temelji se na vjerojatnosti nastupanja štete i dijeli štete na postojeće (sadašnje), buduće i eventualne.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima34
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Štetne radnje i propusti u medicini koje su pretpostavke odštetne odgovornosti:
    • povreda pravila medicinske struke – liječnička pogreška
    • povreda prava na tjelesni integritet
    • povreda obveze pružanja hitne medicinske pomoći
    • povreda obveze sklapanja ugovora o zdravstvenoj usluzi
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima35
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Povreda pravila medicinske struke – liječnička pogreška, kao pojam trpi određene kritike, te bi kvalitetniji izraz bio „pogreška u tretmanu“ koji izraz bi obuhvaćao uz pogreške u liječenju i pogreške u drugim fazama pružanja medicinske skrbi kao npr.:
    • pogreške u dijagnozi,
    • pogreške u pružanju medicinske skrbi, npr. fizikalne terapije.
    • Zakon o zdravstvenoj zaštiti u čl. 120. st. 1., daje posrednu definiciju liječničke pogreške, te tako navodi da liječničku pogrešku čini liječnik koji pri pružanju zdravstvene zaštite ne postupi prema pravilima zdravstvene struke, te moralnim i etičkim načelima.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima36
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Povreda prava na tjelesni integritet očituje se u liječenju bez pristanka, s obzirom da o volji svake osobe ovisi hoće li se podvrgnuti liječenju ili ne. Postupanje suprotno pravu pacijenta na tjelesni integritet dovodi do počinjenja kaznenog djela iz čl. 241. KZ, SAMOVOLJNOG LIJEČENJA.
  • Povreda obveze pružanja hitne medicinske pomoći utvrđena je kako u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, tako i u Zakonu o liječništvu, u kojima je navedeno da svaki građanin ima pravo na hitnu pomoć i neodgodivu medicinsku pomoć kad mu je potrebna, a povreda te obveze je kazneno djelo, ako je zbog te povrede došlo do pogoršanja zdravlja određenog pacijenta, što je regulirano čl. 243. KZ, kaznenim djelom NEPRUŽANJE MEDICINSKE POMOĆI.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima37
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Odgovornost za liječničke greške prosuđuje se prema pravilima subjektivne odgovornosti, a što znači da je krivnja zdravstvenog radnika jedna od ključnih pretpostavaka odgovornosti. U obzir dolaze dva oblika krivnje:
    • namjera i
    • nepažnja
  • Kod subjektivne odgovornosti za štetu, kod koje se krivnja štetnika presumira, odnosno pretpostavlja, obveza je tužitelja (pacijenta) da dokaže uzročnu vezu između štetne radnje i uzrokovane štete te pretrpljenu štetu, dok tuženik (zdravstveni radnik) mora dokazivati da nije kriv, s obzirom da se njegova krivnja presumira.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima38
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Pravno je pitanje za koju se nepažnju:
    • grubu (krajnju) ili
    • običnu nepažnju, odnosno nemarnost, odgovara u slučaju liječničke greške.
  • Uvijek se presumira najniži stupanj krivnje, odnosno, obična nepažnja (culpa lata). Primjenom instituta subjektivne odgovornosti, tuženik se oslobađa od odgovornosti ako dokaže da nije kriv za nastalu štetu i da je tijekom pružanja zdravstvene usluge primjenjivao pravila zdravstvene struke pažnjom dobrog stručnjaka.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima39
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • U našem pravnom poretku, mjerilo pažnje za zdravstvene djelatnike je pažnja dobrog stručnjaka, što znači da je prema odredbi čl. 10 st. 2 ZOO sudionik u obveznom odnosu dužan je u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima.
  • Odgovornost za štetu određuje se kao obveznopravni odnos u kojem jedna strana je dužna popraviti prouzročenu štetu drugoj strani.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima40
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Temeljem čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima, šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Obična šteta i izmakla korist su imovinske štete dok je povreda prava osobnosti neimovinska šteta.
  • Što se podrazumijeva i što predstavlja povredu prava osobnosti fizičke i pravne osobe primjerice i okvirno određuje čl. 19. Zakona o obveznim odnosima.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima41
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • U čl. 19. st. 2. ZOO/05, pod pravima osobnosti fizičke osobe navode se:
    • pravo na život,
    • pravo na tjelesno zdravlje,
    • pravo na duševno zdravlje,
    • pravo na ugled, čast, dostojanstvo i ime,
    • pravo na privatnost osobnog i obiteljskog života,
    • pravo na slobodu,
    • te druga prava.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima42
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Čl. 240. st. 1. Kaznenog zakona određuje kazneno djelo NESAVJESNO LIJEČENJE („Narodne novine“ br. 110/97, 27/98, 50/00, 51/01, 111/03, 105/04 i 71/06)
  • doktor medicine ili doktor stomatologije, koji obavljajući svoju djelatnost ne primijeni mjere za zaštitu bolesnika prema pravilima medicinske struke, ili primijeni očito nepodobno sredstvo ili način liječenja, ili uopće nesavjesno postupa, pa zbog toga prouzroči pogoršanje bolesti ili narušenje zdravlja neke osobe
  • kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima43
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Bit i sadržaj tog djela je liječničko postupanje sa štetnom posljedicom za zdravlje bolesnika. Počinitelj je liječnik ili stomatolog, a radnja počinjenja je moguća u tri alternativno predviđena oblika:
    • kao nepoduzimanje zaštitnih mjera prema pravilima medicinske struke
    • primjena očito neprikladnog sredstva ili načina liječenja
    • bilo koji drugi način nesavjesnog postupanja što mora dovesti do pogoršanja ili narušenja zdravlja neke osobe
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima44
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Čl. 243. KZ definira kazneno djelo NEPRUŽANJE MEDICINSKE POMOĆI
    • doktor medicine, doktor stomatologije ili drugi zdravstveni djelatnik koji ne pruži neodgodivu medicinsku pomoć bolesniku ili osobi kojoj je takva pomoć potrebna zbog izravne opasnosti za njezin život
    • kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima45
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Čl. 316. st. 1. KZ, određuje kazneno djelo IZDAVANJE I UPORABA NEISTINITE LIJEČNIČKE ILI VETERINARSKE SVJEDODŽBE
    • doktor medicine, doktor stomatologije ili veterinar koji izda neistinitu liječničku ili veterinarsku svjedodžbu
    • kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima46
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Kazneno djelo svojim sadržajem je oblik intelektualnog krivotvorenja, a objekt delikta je liječnička svjedodžba. Posljedica je da isprava, koju izdaje ovlaštena osoba, je po svom sadržaju neistinita ili netočna.
  • Počinitelj je jedna od osoba s navedenim svojstvima koja obavlja privatnu praksu, a ako je svjedodžbu izdala osoba djelujući u svojstvu odgovorne osobe u bolnici, klinici i dr. čini se kazneno djelo iz čl. 312. KZ.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima47
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Čl. 241. KZ, regulira kazneno djelo SAMOVOLJNOG LIJEČENJA.
    • Tko drugoga bez njegova pristanka liječi, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
    • Doktor medicine ili doktor stomatologije koji poduzme kirurški ili drugi medicinski zahvat na dijelu drugoga bez njegova izričitog i valjanog pisanog pristanka kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
    • Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovog članka kad je zakonom propisano prisilno liječenje ili je liječenje, kirurški ili drugi medicinski zahvat poduzet prema osobi koja nije pri svijesti ili je nesposobna za rasuđivanje, a nije dostupan član uže obitelji ili zakonski zastupnik, a odgodom liječenja ili zahvata bio bi ugrožen njezin život ili bi došlo do znatnog pogoršanja njenog zdravlja.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima48
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Razlika između inkriminacija u stavku 1. i 2. je u tome da je u st. 1. riječ o liječničkim djelatnostima koje ne uključuju zahvat u samu tjelesnu supstanciju pacijenta, u njegov tjelesni integritet, a što je predmet stavka 2.
  • Pravo na povjerljivost ogleda se u tome da su svi podaci o zdravstvenom stanju pacijenta profesionalna tajna i mogu se davati samo onim osobama koje je pacijent ovlastio. Postoji mogućnost i zabrane davanja podataka, pa tako pacijent može zabraniti da se ti podaci daju drugim osobama. Pod povjerljivim podacima podrazumijeva se dijagnoza i zdravstveno stanje, boravak u zdravstvenoj ustanovi i dr.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima49
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Zakon o zaštiti tajnosti podataka u čl. 27. regulira profesionalnu tajnu, pa tako profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici i druge službene osobe u obavljanju svog poziva.
  • Čl. 132 st. 1 KZ-a uređuje neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne pa tako odvjetnik, branitelj, javni bilježnik, doktor medicine, doktor stomatologije, primalja ili drugi zdravstveni djelatnik i dr. koji neovlašteno otkriju tajnu koju su saznali u obavljanju svog znanja kazniti će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 6 mjeseci.
kazneni zakon i zakon o obveznim odnosima50
Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima
  • Tajnu čine istiniti i nepoznati podaci o činjenicama, postupcima i sredstvima iz osobnog života, profesionalne ili druge sfere, a kazneno pravo pruža zaštitu u slučaju neovlaštenog otkrivanja.
  • Pravo na privatnost trebalo bi osigurati pacijentu pri svakom pregledu, dijagnostičkom ili terapijskom postupku, a naročito prilikom pružanja osobne njege.