Nasilje među djecom i mladima

1. Nasilje među djecom i mladima Jelica Perasović, spec. školske medicine NZJZ Županije splitsko dalmatinske Služba za školskumedicinu Savjetovalište za teškoće u učenju i ponašanju Split, 10.01.2013.

3. Nasilje među djecom i mladima Agresivno ponašanje Agresivnost Autoagresivnost Bullying Cyberbullying Poremećaji ophođenja ili antisocijalna ponašanja: I Agresivni poremećaj ponašanja uz slabiju socijalizaciju II Socijalizirani poremećaj ophođenja.

4. Nasilje među djecom i mladima ► Skandinavija je prva počela ukazivati na postojanje međuvršnjačkog nasilja. ►Prva sustavna istraživanja provodi D.Olweus u Norveškoj. ► Različita istraživanja su pokazala da je: • 27% učenika OŠ i 10% učenika SŠ tijekom jedne šk. god. najmanje jedanput bilo izloženo međuvršnjačkom nasilju. • nasilje među djecom tih, ozbiljan i relativno stalan problem • okrutnost u školskoj sredini prisutna je u OŠ, u SŠ svih vrsta i usmjerenja, i u pretežito muškim i u ženskim razredima.

5. Žrtve nasilja među djecom u posljednjih nekoliko mjeseciHBSC – 2009/2010

6. Sudjelovanje u nasilju prema drugima u posljednjih nekoliko mjeseciHBSC – 2009/2010

7. Učenici žrtve nasilja i nasilni prema drugima HBSC – 2009/2010

8. Pojavnost međuvršnjačkog nasilja u Hrvatskoj HBSC – 2009/2010 • Svaki šesti dječak i svaka šesta djevojčica smatraju da su bili izloženi nasilju od strane svojih vršnjaka • Svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica bili su nasilni prema svojim vršnjacima

9. Međuvršnjačko nasilje u Hrvatskoj HBSC – 2009/2010 →Dječaci izloženiji nasilju i skloniji nasilničkom ponašanju u svim dobnim skupinama, osobito izravnom → Djevojčice su rjeđe nasilne i sklonije neizravnom nasilju → Nasilništvo doseže vrhunac u 7.razredu → Učenici koji dobro komuniciraju s roditeljima/samo s majkom i/ili sa starijom sestrom bili su rjeđe uključeni u međuvršnjačko nasilje

10. Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje HBSC – 2009/2010 Djeca i mladi izloženi nasilju: → Litva, Belgija (francuski dio) i Estonija su na vrhu → Hrvatska je pri dnu ljestvice Djeca i mladi koji zlostavljaju svoje vršnjake: → Rumunjska, Litva i Latvija su na vrhu → Hrvatska je u donjoj trećini ljestvice

11. Sudjelovanje u tučnjavi u proteklih 12 mjeseci prema dobiHBSC – 2009/2010

12. Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje HBSC – 2009/2010 Djeca i mladi koja su sudjelovala u tučnjavi: → Belgija, Armenija i Španjolska su na vrhu → Hrvatska je u sredini ljestvice

13. Elektroničko nasilje među djecom školske dobi ► Prema istraživanju UNICEF-a u Hrvatskoj među učenicima od 5. do 8. razreda: • 26% je povremeno doživjelo elektroničko uznemiravanje • 4,5% učenika je izloženo često i kontinuirano • 96% osmaša ima mobitel • 96% osmaša kod kuće ima računalo • 85% njih ima pristup internetu •69% ih koristi internet svaki dan _____________________________________________________________ UNICEF-ov ured pri Hrvatskoj

14. Tko sve ima utjecaj na zdravlje djece i mladih? ŠKOLA VRŠNJACI VRTIĆ OBITELJ MEDIJI ZDRAVSTVO DRUŠTVENA ZAJEDNICA CRKVA

15. Obitelj Komunikacija s roditeljima „...ja i moji roditelji smo u super odnosima, jer oni uvijek nešto govore, ja ih ne slušam, tako da svatko vozi po svome i svi smo zadovoljni...” * ________________________________________________________ *Naše bonace i tramontane, S.Nell • H.Piplović, Projekt Obrtničke škole

17. Uloga obitelji i škole u zaštiti mentalnog zdravlja djece i adolescenata - prikaz rada savjetovališta za roditelje pri OŠ Prof. Filip Lukas -Rad Tima Članovi Tima: psiholog pedagog logoped spec. školske medicine Rad Savjetovališta: jednom mjesečnou prostoru OŠ Prof. Filip Lukas Konzultacije tima: • direktne (individualni dolasci) • indirektne (telefonski, e-mail) Oblici konzultacija: • izmjene informacija • dogovor o pristupu svakom pojedinom djetetu/roditelju • dogovor o radu i planu aktivnosti (s djecom, roditeljima, učiteljima) • priprema za rad u Savjetovalištu

18. Rad TimaBroj djece obuhvaćeno radom Tima

19. Rad TimaVrste teškoća djece i mladih zbog kojih se Tim najčešće sastajao i konzultirao 1. Teškoće učenja 2. Zdravstvene teškoće 3. Složena obiteljska situacija 4. Teškoće čitanja i pisanja 5. Razvojne teškoće djece dorasle za upis u prvi razred 6. Intelektualne sposobnosti u kategoriji lakšeg zaostajanja (LMR) 7. Emocionalne teškoće 8. Smetnje ponašanja

20. Rad TimaVrste teškoća djece i mladih zbog kojih se Tim najčešće sastajao i konzultirao za svaku šk. god.

21. Rad Tima s roditeljima u SavjetovalištuBroj roditelja obuhvaćenih radom tima u Savjetovalištu

22. Rad Tima s roditeljima u Savjetovalištu Direktni rad s roditeljem: • savjetodavni • suportivni • ventilirajući Najučestaliji razlozi kontinuiranog savjetovanja roditelja: • prihvaćanje djetetovih teškoća i pomoći u školovanju • odgojne metode i advekatna skrb o djetetu • razvoj radnih navika i odgovarajućih oblika rada kod kuće • upućivanje na specijalističku obradu/terapiju/tretman

23. Rad Tima s roditeljima u SavjetovalištuNajučestaliji razlozi kontinuiranog savjetovanja roditelja za svaku šk. god. 1. prihvaćanje djetetovih teškoća i pomoći u školovanju 2. odgojne metode i advekatna skrb o djetetu 3. razvoj radnih navika i odgovarajućih oblika radakod kuće 4. upućivanje na specijalističku obradu/terapiju/tretman

24. Zaključno • Povećanjem broja savjetodavnih razgovora s roditeljima, povećava se i trijaža teškoća djece i adolescenata čime se povećava kvaliteta rada. • Detektiranjem teškoća na samom ulasku u OŠ omogućava se pravovremeno prepoznavanje teškoća i reagiranje čime se preventivno djeluje na zaštiti mentalnog zdravlja djece i adolescenata. • Kontinuirani rad s roditeljima je potreban. • Potreba za timskim radom je sve veća, a timski rad efektniji. • Potrebe su veće od mogućnosti.

25. Zaključno • Zajedničkim savjetodavnim radom školskih stručnih suradnika i školskog liječnika s roditeljima ostvaruje se kvalitetnija uloga obitelji i škole u očuvanju mentalnog zdravlja djece i adolescenata. • Ovakvim pristupom pridonosi se održavanju podržavajuće školske sredine i njenom pozitivnom utjecaju na očuvanje i poboljšanje mentalnog zdravlja djece i adolescenata. • Promocija mentalnog zdravlja u osnovnoj školi je važna.