1 / 34

ADOLESCENCIJA I NASILJE

ADOLESCENCIJA I NASILJE. ULOGA MEDIJA U POTICANJU NASILJA. PSIHOLOŠKE I SOCIJALNE PROMJENE U ADOLESCENCIJI. Promjenama u percepciji okoline i hormonski uvjetovanim oscilacijama raspoloženja (eng. mood swing ).

kenna
Download Presentation

ADOLESCENCIJA I NASILJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ADOLESCENCIJA I NASILJE ULOGA MEDIJA U POTICANJU NASILJA

  2. PSIHOLOŠKE I SOCIJALNE PROMJENE U ADOLESCENCIJI Promjenama u percepciji okoline i hormonski uvjetovanim oscilacijama raspoloženja (eng. mood swing). Sklonost devijantnom ponašanju (osobito dječaci) zbog povećanog lučenja testosterona (u odnosu na pretpubertetsko razdoblje) koji dokazano potiče agresiju.Intelektualnom sazrijevanju koje vodi do kritičkog razmišljanja i preispitivanja stavova i odluka dotadašnjih autoriteta (jedna od tipičnih tegoba djece u pubertetu je to što su "neshvaćeni"). Način razmišljanja karakterizira egocentrizam. Razvijanje socijalne mreže stvaranje adolescentnih prijateljstava (odanost i intimnost).

  3. OSJETLJIVI ADOLESCENTI • smanjena koncentracija • odbacivanje dosadašnjih obrazaca ponašanja i međuljudskih odnosa • povlačenje u sebe (slika slična depresiji, no traje samo tijekom puberteta) • emocionalna nestabilnost • promijenjena percepcija izgleda svojeg tijela (što kasnije može dovesti do poremećaja prehrane) • sklonost samoranjavanju • bježanje od odgovornosti • eksperimentiranje sa alkoholom, cigaretama i drogom • neodgovorno spolno ponašanje • sklonost nasilju • sklonost asimilaciji sa društvom (često se manifestira kao pristupanje navijačkim skupinama ili određenim supkulturama)

  4. AGRESIJA je društveno neprihvatljivo ponašanje s namjerom nanošenja štete osobi ili imovini • Izvori agresije- biološki, psihološki i situacijski. • AGRESIVNA PONAŠANJA: Verbalna, tjelesna, instrumentalna, neprijateljska, osvetnička, potisnuta, direktna i pomaknuta agresivnost. AGRESIJA JE NAJVEĆIM DIJELOM NAUČENI OBLIK PONAŠANJA. Bandura DJECA NIKAD DOBRO NESLUŠAJU ODRASLE ALI IH ZATO NEPOGREŠIVO OPONAŠAJU ! James Baldwin

  5. BULLYING –vršnjačko nasilje • namjerno, ponavljano i/ili dugotrajno izlaganje negativnim postupcima koje vrši osoba ili grupa veće snage od žrtve. • Zlostavljač okrivljuje žrtvu za zlostavljanje. • Žrtva sama sebe počne okrivljavati da zaslužuje zlostavljanje. • 50 % UČENIKA SU ŽRTVE BULLYINGA • 15% UČENIKA STALNO SUDJELUJE U BULLYINGU bilo kao žrtva ili zlostavljač • 71 % NASTAVNIKA IGNORIRA BULLYING U ŠKOLI • Podaci preuzeti istraživanje 2003. godine u srednjim školama u Zagrebu.

  6. OBLICI BULLYINGA Direktni bullying – zadirkivanje,vrijeđanje,prijetnje, udaranje,ucjena i krađa osobnih stvari Indirektni bullying- širenje glasina koje donose žrtvi socijalnu izolaciju čineći je nepoželjnom u društvu. • Može imati više oblika: fizički, emocionalni, verbalni, seksualni, cyberbullying ili kombinaciju navedenoga. • Pojam cyberbullying se također može pronaći pod sljedećim nazivima: "electronic bullying", "e-bullying", "sms bullying", "mobile bullying", "online bullying", "digital bullying", ili "Internet bullying".

  7. NAČINI ZLOSTAVLJANJA • Djevojčice pretežno nanose emocionalnu bol verbalnim uvredama, ogovaranjem ili ignoriranjem. • Dječaci su nešto "grublji", kako u verbalnom zastrašivanju tako i u fizičkim nasrtajima.

  8. Zlostavljači su najčešće i sami na neki način zlostavljani. prolaze kroz životne situacije u kojima osjećaju da nemaju nikakvu kontrolu nad onim što se događa imaju slabo razvijene socijalne vještine, doživljavaju nasilje kao uobičajeni način komunikacije Nema empatije za žrtvu Žrtva, najčešće ima neke od sljedećih karakteristika: nisko samopoštovanje, nesigurnost i osjetljivost, nerazvijene socijalne vještine, lako se rasplače i uznemiri, anksiozna ima neku vidljivu različitost, ne zna kako se zaštititi i izboriti za sebe. ZLOSTAVLJAČI i ŽRTVE

  9. PUBLIKA I PRILIKA • Moderna tehnologija nudi mnoge prilike za zloupotrebu. • Publika može odigrati ključnu ulogu u zlostavljanju. • Vrlo često publika reagira na zlostavljanje smijehom i pažnjom, podupirući tako nasilnika i ohrabrujući nasilje. • Mnogi se ipak, unatoč tome što se smiju, u sebi osjećaju loše i teško im je gledati zlostavljanje. No, kako se boje istupiti iz gomile i time riskirati da i sami postanu žrtva, šute i igraju ulogu koju procjenjuju da je sigurnija. • Odluči li publika da zlostavljanje nije "cool", zlostavljač će najvjerojatnije prestati i povući se.

  10. - Promjene u jelu / spavanjuPovlačenje od prijatelja, obitelji, uobičajnih aktivnostiKonzumiranje droga i alkoholaNeuobičajno zanemarivanje vlastitog izgledaNaglašene promjene u osobnosti Neuobičajeno ponašanje u školi Trajno dosađivanje, nedostatak koncentracije Uvjerenje da je “loša osoba” i osjećaj da je “trula iznutra” Često žaljenje na bolove u trbuhu, glavi, umor Gubitak zanimanja za inače drage aktivnostiNeuobičajno sređivanje svojih stvari: npr. poklanjanje stvari ili sređivanje sobe.Nagla veselost, dobro raspoloženje, nakon dužeg vremena depresije Direktna najava samoubojstva Potencijalni znakovi mogućeg suicida uzrokovanog vršnjačkim nasiljem kod djece:

  11. Stav Hrvatske psihološke Komore o izvještavanju o suicidima • Pokušaj samoubojstva ili samoubojstvo je individualni čin • zbog toga je potrebno voditi računa kako o dignitetu osobe koja je samoubojstvo počinila • tako i  o dignitetu osoba i osjećajima onih koji iza samoubojstva ostaju • o njihovoj psihološkoj traumi, • mogućem osjećaju krivnje zbog tisuća pitanja koja jednostavno nemaju odgovore ili ti odgovori nisu nimalo jednostavni.

  12. Osnovna pravila o izvještavanju o suicidima koje promiče i Svjetska zdravstvena organizacija • Statističke pokazatelje treba pažljivo tumačiti • Treba koristiti  pouzdane izvore informacija • Izbjegavati slučajne i spontane komentare • Izbjegavati generalizacije osnovane na pojedinačnim slučajevima • Ne koristiti senzacionalističke naslove kao epidemija, najviša stopa itd. • Ne tumačiti samoubojstvo kao razumni odgovor na društvene ili osobne promjene, probleme ili degradacije • Senzacionalističke reportaže o samoubojstvima treba izbjegavati, naročito kada se radi o poznatim ličnostima koji mogu poslužiti kao modeli • Treba izbjegavati svako pretjerivanje

  13. SUICID • Ne treba objavljivati slike suicidanta, opis načina izvršenja i mjesta suicida • Ne stavljati vijest o suicidu na naslovnice ili udarna mjesta u medijima • samoubojstvu ne treba govoriti kao o neobjašnjivom, ili pak pojednostavljeno, jer samoubojstvo nikada nije rezultat jednog činioca ili događaja, već je uobičajeno prouzročeno složenom interakcijom  mnogobrojnih čimbenika, kao što su mentalna i/ili  tjelesna bolest, zloupotreba psihoaktivnih tvari, obiteljski problemi, socijalno-komunikacijski problemi, neriješeni konflikti i životni stresori. • Samoubojstvo nikako ne bi trebalo opisivati i objašnjavati kao način borbe sa osobnim problemima bilo koje prirode, od financijskih do neuspjeha u školi, na poslu, seksualnim zlostavljanjem, nasiljem u obitelji i sl. • Veličanje žrtve kao mučenika može sugerirati rizičnim osobama da  društvo cijeni  suicidalno ponašanje. • Ne tražiti krivca, ne izazivati krivnju itd.itd.

  14. SAMO ZA DJEVOJKE • Ženski bullying, skrivena kultura agresije djevojaka prema djevojkama — šutnja o zlostavljanju koje se širi kao epidemija. • Ova agresivnost je kanalizirana u netjelesne, neizravne i prikrivene oblike. • Djevojke koriste klevetu, isključivanje, ogovaranje, posprdne nadimke i manipuliranje da bi nanijele psihološku bol žrtvama koje su odabrale. • Često je njihovu agresiju teško prepoznati i identificirati. Prema knjizi“Ženski bullying” Rachel Simmons

  15. TELEVIZIJSKO NASILJE • POVEZANOST TELEVIZIJSKOG NASILJA I PONAŠANJA ADOLESCENTA (PERCEPCIJA SVIJETA KAO OPASNOG I NASILNOG) • GLEDANJE NASILJA KAO PRIHVATLJIVOG SREDSTVA RJEŠAVANJA SUKOBA ( MODELI PONAŠANJA, SMANJENA OSJETLJIVOST NA BOL I PATNJE DRUGIH) • NESELEKTIVNO GLEDANJE TV PROGRAMA (TV OVISNOST , TV OPSJEDNUTOST, TV MANIJAK) • POTISKIVANJE STVARNOSTI ( TV SAPUNICE) • TELEVIZIJA SREDIŠTE OBITELJSKOG ŽIVOTA • REALITY SHOW ( BIG BROTHER)

  16. ULOGA ODRASLIH • UREDITI UPORABU TV U KUĆI • DATI DOBAR PRIMJER VLASTITIM PONAŠANJEM I SELEKTIVNIM KORIŠTENJEM TV • BITI BRIŽAN RODITELJ, RAZGOVARATI S DJETETOM RAZVIJATI KRITIČKO RAZMIŠLJANJE I USPOREĐIVATI RAZLIČITE IZVORE INFORMACIJA PRUŽITI SOCIJALNU PODRŠKU I RAZVIJATI PRIMJERENU SOCIJALNU INTERAKCIJU

  17. NASILJE U PC, PLAYSTATION IGRAMA • Stvarno nasilje kopirano u video igrama.

  18. NASILJE putem INTERNETA I MOBILNOG telefona • CYBERBULLYING –opći pojam za svaku komunikacijsku aktivnost cyber-tehnologijom koja se može smatrati štetnom kako za pojedinca, tako i za opće dobro. • IP adresa – identifikacijski broj računala (pružatelji usluga na internetu mogu znati kad je neko računalo pristupilo određenoj stranici i gdje se ono nalazi).

  19. KORIŠTENJE INTERNETA • 73 % djece ima neko iskustvo korištenja interneta • 58 % djece se svakodnevno koristi internetom Podaci preuzeti istraživanje Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba ( n=4000 učenika grada Zagreba,4.- 8. o.š. i 1. i 2. s.š.)

  20. FACEBOOK, CHAT, FORUM, BLOG • Djeci ispod 13 godina nije dopušten pristup na Facebook. • CHAT – poput sobe za razgovor, rasprave o određenim temama, upoznavanje (kad korisnik iziđe iz chat sobe sadržaj se briše) • FORUM – stranice za diskusiju o nekoj temi, može se tražiti mišljenje i savjet drugih,korisnici raznih dobi i interesa (zapisi na forumu su trajni moguće ih je vidjeti i komentirati mjesecima) • BLOG – “internetski dnevnik” pojedinac bilježi svoja mišljenja i stavove, objavljuje pjesme, priče, piše kronološkim redom vlastitu kolumnu (posjetitelji bloga mogu upisati javni komentar pojedinih članaka). • POZNATE OSOBE pišu svoje blog.

  21. PREDNOSTI Vrlo jeftin, mjesto izmjene iskustva Pisanjem bloga razvijaju se socijalne vještine, slobodno izražavanje, mogućnost samodokazivanja Trenutan pristup informacijama, mogućnost učenja OPASNOSTI podaci s bloga koriste se kako bi se složio osobni profil djeteta (ime škole, prijatelji, navike i sl.) Internetske ankete o žrtvi, neistine, privatne podatke i slike Lažno predstavljanje (pedofil se predstavlja kao dijete) Slanje uznemirujućih sadržaja, virusa, ne željni e-mail MOGUĆNOSTI INTERNETA

  22. ANONIMNOST PREDNOSTI • Korištenje nadimaka –anonimnost stvara mogućnost da budu otvoreni (neugodna iskustva, problemi i sl). OPASNOSTI • Anonimnost daje osjećaj da nekažnjeno mogu ne poštivati socijalne norme i ograničenja (krađa lozinke, napad preko treće osobe).

  23. MEĐUVRŠNJAČKO NASILJE PUTEM INTERNETA • Poticanje grupne mržnje • Napade na privatnost • Uznemiravanje • Uhođenje • Vrijeđanje • Nesavjestan pristup štetnim sadržajima • Širenje nasilnih i uvredljivih komentara

  24. ISTRAŽIVANJA MEĐUVRŠNJAČKOG NASILJA PUTEM INTERNETA Istraživanje u SAD-u: • 18% djece u dobi od 12 do 14 godina je žrtva nekog oblika nasilja putem interneta • 11% djece se izjasnilo kao “Internet nasilnici” • Djevojčice češće žrtve nego dječaci • 62 % djece zna tko je nasilnik • 25% izložene djece pokazivalo veći stupanj stresa nakon neprimjerenih poruka Istraživanje 2005. u Hrvatskoj : • Poruke u 59% slučajeva sadrže fotografije golih osoba • 46% poruka sa fotografijama seksualnih radnji • 33% djece nikome nije povjerilo svoje iskustvo dobivanja poruka sa seksualnim sadržajem

  25. PREVENCIJA ELEKTRONIČKOG NASILJA • Pažljivo birati kome dajemo broj mobitela, mail adrese i ostale osobne podatke. • NIKADA ne dijeliti tuđe brojeve mobitela,mail adrese, video, fotografije i sl. bez znanja te osobe. • NIKOME (osim roditeljima) davati svoje lozinke. • NEODGOVARATI na nepoznate brojeve i e-mail. • Neprimjerene i nasilne poruke ne brisati već sačuvati i pokazati roditeljima, odrasloj osobi i porazgovarati o tome u slučaju osobito zastrašujućih prijetnji prijaviti policiji.

  26. KAKO SE ZAŠTITI • CHAT – većina ima mogućnost zaustavljanja (Block) i zanemarivanja (Ignore) neprimjerenih poruka korisnika • FORUM – najzaštićeniji zbog prisutnosti moderatora koji pazi da nema vrijeđanja, kršenja prava i briše zapis ili ne dozvoljava pristup korisniku koji ne igra po pravilima • BLOG – “otimanje” bloga nadopunjavanjem sadržaja koji ruše ugled i privatnost osobe, važno je imati lozinku i izbjegavati navođenje privatnih informacija.

  27. Koristiti kompjuterske programe koji filtriraju i blokiraju neprikladne Internet poruke (ContentProtekt,CYBERsitter, NetNanny). Upoznati prijatelje s kojima adolescenti komuniciraju putem elektronskih medija. Poučiti da ne odgovara na nasilne poruke, ne brisati ih jer mogu poslužiti kao dokaz. U slučaju nasilja pokušati otkriti identitet nasilnika i kontaktirati pružatelja internetskih usluga, školu,policiju. ŠTO TREBAJU ČINITI ODRASLI

  28. PREPORUKE ZA odrasle • Ne koristiti računalo i Internet umjesto dadilje • Naučiti više o računalima i razgovarati o tome • Ograničiti vrijeme korištenja računala • Staviti računalo tamo gdje možete nadgledati rad na njemu

  29. UTJECAJI MEDIJA NA SAMOPREDOŽBU MLADIH • Djevojke osjećaju veliki pritisak medija jer medijski ideal reprezentacije tjelesnog izgleda je genetski nedostižan za 95% žena • Senzacionalističke reportaže suicida, opisi, mjesto, generalizacija, veličanje žrtve sve to može sugerirati rizičnim osobama da društvo cijeni suicidalno ponašanje • Slavne osobe kao modeli ponašanja • Kupovina sreće (kvizovi, ”make over”, shopping, “must have”).

  30. DOBRA KOMUNIKACIJA • KOMUNICIRANJE U BILO KOJEM OBLIKU MORA UVIJEK BITI NADAHNUTO ETIČKIM KRITERIJEM POŠTIVANJA ISTINE I DOSTOJANSTVA LJUDSKOG ŽIVOTA. IVAN PAVAO II

  31. Županijsko stručno vijeće ravnatelja učeničkih domova RH, Dubrovnik , 1.do 3. ožujka 2009. • Adolescencija i nasilje, prof. Darija Stanić, psiholog, Ženski đački dom Dubrovnik

More Related