Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH

1. Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH Zagreb, 19. rujna 2013.

2. Sustav stambene štednje u RH • Osnovne odrednice sustava: • DPS u visini 10% na sve štedne uplate do 5.000 godišnje po OIB-u (najviše 500 kn); • Redoviti stambeni krediti: realizacija nakon isteka razdoblja štednje, moguće je realizirati viši iznos kredita spajanjem više štednih ugovora članova obitelji; • Krediti za međufinanciranje: realizacija prije isteka razdoblja štednje; nakon završetka razdoblja štednje konverzija u redovite kredite • Sustav stambene štednje u brojkama (kraj 2012.): • preko 750.000 klijenata građana RH (od početka rada ugovoreno više od 1.700.000 ugovora o stambenoj štednji); • 6.345 milijuna kuna dugoročnih depozita; • 3.438 milijuna kuna stambenih kredita (preko 5.600 milijuna kuna • odobrenih stambenih kredita od početka rada); • 5 stambenih štedionica 2

3. Sustav stambene štednje u EU • Sustavno poticanje stambene štednje • Postoji u različitim oblicima u većini zemalja EU, pri čemu veliko značenje imaju stambene štedionice, koje su u većini zemalja nastale po uzoru na njemački “Bauspar” model; • Sve države članice EU koje imaju sustav stambene štednje prepoznale su pozitivan utjecaj sustava na gospodarstvo države, te imaju državne poticaje na strani depozita; državnim subvencijama na štednju se stimuliraju sve skupine građana bez obzira na dob ili imovinski cenzus (uz izuzetak Njemačke, koja uslijed stogodišnje tradicije stambene štednje i 40% stanovništva uključenog u sustav takvu potrebu nema); • Pojedine države poticaje na štednju dopunjavaju i poticajima na stambene kredite, ovisno o definiranim strategijama stambenog zbrinjavanja; • Najdulja i najrazvijenija tradicija stambene štednje: • Njemačka: sustav postoji 100-tinjak godina i uključuje 40% stanovništva; 22 stambene štedionice (regionalne i privatne); ukupna vrijednost ugovora o stambenoj štednji čini oko trećine BDP-a zemlje • Austrija: sustav star 80 godina, uključuje oko 60% stanovništva; krediti stambenih štedionica predstavljaju najvažniji oblik stambenog kreditiranja 3

4. Analiza sustava stambene štednje (Institut za javne financije) • Ciljevi analize: • Procjena efikasnosti postojećeg sustava te ukupnih troškova i koristi s gledišta svih dionika; • Preporuke oko mogućih smjerova razvoja sustava s ciljem optimizacije koristi • Obuhvat analize - ključne kategorije po dionicima: • Država - ekonomska opravdanost poticanja stambene štednje, povrat isplaćenih državnih poticajnih sredstava putem direktnih, indirektnih i induciranih učinaka sustava; • Klijenti - profil prosječnog kućanstva-korisnika sustava stambene štednje, osjetljivost na institucionalne poticaje i makroekonomska kretanja u okruženju, komparativne prednosti štedionica u odnosu na poslovne banke • Stambene štedionice – poslovanje štedionica, održivost fiksnih • kamatnih stopa bez državnih poticaja, utjecaj gospodarske • krize i promjene regulative na broj korisnika sustava 4

5. Rezultati analize sustava stambene štednje – država (1) Iznos državnih poticaja umanjen za poticaje koji se vraćaju u državni proračun uslijed prijevremenih raskida štednje Rast zaposlenosti, BDP-a te proračunskih prihoda koji se odnose direktno na poslovanje stambenih štedionica Efekti na zaposlenost, BDP i proračunske prihode koji proizlaze iz utjecaja na druge poslovne subjekte u lancima poslovanja Efekti na zaposlenost, BDP i proračunske prihode koji proizlaze iz širokog spektra različitih ekonomskih aktivnosti poput potrošnje dijela dohotka zaposlenih u stambenim štedionicama ili građevinarstvu, poticanje poslovanja raznih povezanih industrija; zbog kompleksnosti procjenjuju se putem multiplikatora Generiranje dodane vrijednosti u gospodarstvu koja ima pozitivan učinak na rast BDP-a, poticanje zaposlenosti te investicija i potražnje za proizvodnim inputima Direktni prihodi proračuna koji proizlaze iz obveze plaćanja poreza na dobit, poreza na dohodak zaposlenika, prireza, doprinosa iz i na plaće, poreza na dodanu vrijednost te poreza sadržanih u potrošnji dohotka 5

6. Rezultati analize sustava stambene štednje – država (2) • Sustav generira učinke putem različitih poslovnih aktivnosti: • poslovanjem stambenih štedionica (direktne uplate u proračun po osnovi poreza na dobit, poreza na dohodak, PDV-a, različitih doprinosa i ostalih davanja); • kreditiranjem (ovisno o namjeni, iz svakog isplaćenog kredita proizlazi uplata PDV-a ili poreza na promet nekretnina u državni proračun); • isplatom dospjele štednje klijenata koji ne ulaze u kreditni odnos (budući da oko polovina klijenata depozite troši namjenski za unapređenje kvalitete stanovanja, iz isplata štednje također proizlazi uplata uglavnom PDV-a u proračun) • Sustav stambene štednje generira povrat u proračun značajno veći od danih poticaja: • prosječni fiskalni multiplikator za razdoblje 1998. – 2012. iznosi 1,56 (multiplikator u razdoblju intenziviranja kreditne aktivnosti 2006.-2012. iznosi prosječno 2,00); • prosječni multiplikator dodane vrijednosti za razdoblje 1998.-2012. iznosi 1,99(2006. - 2012.: 2,69) • S protekom vremena, kumulacijom štednje i rastom kreditne aktivnosti raste isplativost sustava za državu, odnosno povećava se multiplikator učinaka na državni proračun i doprinos gospodarstvu 6

7. Rezultati analize sustava stambene štednje – država (3) • Ostali pozitivni učinci sustava stambene štednje: • Doprinos zaposlenosti (krajem 2012. 409 zaposlenih i 5.669 temeljem privremenih ugovora), • Smanjenje sive ekonomije (kontrolirana namjenska kreditna aktivnost); • Snižavanje stope nevraćanja kredita i unapređenje financijskog tržišta; • Poticanje gospodarskog rasta kroz stambenu izgradnju i jačanje otpornosti na krizu; • Poboljšanje nepotpunih/neefikasnih tržišta (npr. tržišta nekretnina); • Poboljšanje energetske učinkovitosti; • Poboljšanje zdravstvenog stanja stanovništva kroz unapređenje kvalitete stanovanja; • Unapređenje socijalne stabilnosti i pravednosti raspodjele dohotka i imovine u društvu; • Razvoj financijske pismenosti i tradicije štednje; • Smanjenje ovisnosti o državi i poticanje oslanjanja na vlastite snage 7

8. Rezultati analize sustava stambene štednje – korisnici • Analiza obilježja kućanstava u sustavu stambene štednje: • Ključne koristi sustava za korisnike: • Prinos na štednju relativno malih pojedinačnih iznosa depozita (prosječna godišnja uplata na razini sustava 3,8 tis kn); • Mogućnost korištenja stambenih kredita s kamatnim stopama koje su povoljnije od prevladavajućih na tržištu; • Fiksna kamatna stopa za cijelo razdoblje otplate kredita doprinosi • financijskoj stabilnosti u smislu planiranja odljeva prihoda • Profil kućanstava korisnika stambene štednje: • Kućanstva koja imaju nižu kvalitetu stanovanja od prosjeka RH (stambene zgrade, manja stambena površina po članu kućanstva, vlaga, buka itd.); • Kućanstva s u prosjeku mlađim i obrazovanijim nositeljem, koji u budućnosti planiraju poboljšati kvalitetu stanovanja ili planiraju riješiti stambeno pitanje za mlađe članove obitelji 8

9. Rezultati analize sustava stambene štednje – štedionice (1) • Analiza poslovanja stambenih štedionica: • Prosječne kamatne stope na depozite i kredite niže u odnosu na kamatne stope banaka, te manje volatilne (krediti banaka 5,6%, krediti štedionica 5,3%, depoziti banaka 3,7%, depoziti štedionica 3,0%); • Ukupna imovina stambenih štedionica uglavnom bilježi trend rasta, koji je usporen nakon smanjenja državnih poticaja 2005. • Štedionice ušle u fazu aktivnog kreditiranja; omjer kredita i depozita na razini sustava 54%; u sadašnjoj fazi razvoja, ulaganja viškova likvidnosti u vrijednosne papire primarno su određena regulatornim zahtjevima vezanim uz održavanje rezervi likvidnosti; • 73% ukupnog stanja kredita osigurano hipotekama; vrijednost hipoteka, neovisno o efektima pada tržišnih cijena nekretnina, znatno veća od ukupne izloženosti; • Udio neprihodujućih kredita značajno manji od prosjeka za stambene kredite banaka (banke 6,2%, štedionice 0,9%); • Udio nekamatnih prihoda u ukupnim prihodima ocijenjen kao relativno visok, iako niži od prosjeka u bankama (štedionice 28%, banke 30%) • Ključne koristi sustava za klijente: • Prinos na štednju relativno malih pojedinačnih iznosa depozita (prosječna godišnja uplata na razini sustava 3,8 tis kn); • Mogućnost korištenja stambenih kredita s kamatnim stopama koje su povoljnije od prevladavajućih na tržištu (banke prosječno 5,6%, štedionice 5,3%); • Fiksna kamatna stopa za cijelo razdoblje otplate kredita doprinosi financijskoj stabilnosti u smislu planiranja odljeva prihoda 9

10. Rezultati analize sustava stambene štednje – štedionice (2) • Analiza poslovanja stambenih štedionica - zaključak: • Državno poticanje sustava na strani depozita je ključno za stabilnost sustava te osigurava konkurentnost ponude štednje i kredita odnosno dugoročne izvore financiranja uz fiksne kamatne stope; • Stambene štedionice stabilne i visoko kapitalizirane kreditne institucije; u odnosu na banke zbog dodatnih regulatornih zahtjeva manje izložene rizicima, uz izuzetak kamatnog rizika; • U odnosu na profil rizičnosti, regulatorni troškovi stambenih štedionica su previsoki: smanjivanje regulatornih troškova (npr. DAB) moglo bi imati pozitivan utjecaj na smanjenje kamatnih stopa na kredite ili visinu naknada za korisnike; • Pojedine štedionice u sustavu imaju određeni neiskorišteni kreditni potencijal mjeren omjerom stambenih kredita i depozita, koji je potrebno aktivirati kako bi se dodatno poboljšali ukupni efekti sustava 10

11. Rezultati analize sustava stambene štednje – zaključak (1) • Sustav državno poticane stambene štednje u postojećem obliku je efikasan i donosi koristi za sve dionike: • Država: povrat na isplaćeni poticaj, pozitivan učinak na zaposlenost, smanjenje sive ekonomije, gospodarski rast, financijsku pismenost stanovništva, zdravstveno stanje, socijalnu stabilnost, energetsku učinkovitost i unapređenje financijskog tržišta; • Klijenti: prinos na štednju, mogućnost korištenja stambenih kredita pod uvjetima povoljnijim od tržišnih, uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate; • Stambene štedionice: stabilnost i profitabilno poslovanje 11

12. Rezultati analize sustava stambene štednje – zaključak (2) • Zbog osjetljivosti sustava na institucionalne poticaje, izmjene sustava trebaju biti promišljene i dobro argumentirane, a promjene zakonske regulative što je moguće rjeđe, kako ne bi unosile dodatnu neizvjesnost i nestabilnost u sustav; • Unapređenje sustava zahtijeva dodatne analize – mogući smjerovi razvoja: • Aktivno upravljanje DPS-om od strane države (tzv. “višeslojni DPS”): uz postojeći osnovni poticaj na strani depozita za sve klijente, stimulacija namjenskog trošenja štednje uvođenjem dodatnih poticaja prema namjeni štednje ili duljih rokova štednje; uvođenje dodatnih poticaja za klijente koji koriste stambeni kredit prema namjeni kredita, kako bi se potakla kreditna aktivnosti koja generira veći povrat u državni proračun; • Poticanje kreditne aktivnosti štedionica (regulatorne mjere); • Stvaranje dodatne koristi za klijente (uz pretpostavku smanjenja regulatornih troškova poslovanja, moguće je poboljšanje ponude za klijente) 12