1 / 42

ADHD Poremećaj pažnje i koncentracije s nemirom ili bez nemira

ADHD Poremećaj pažnje i koncentracije s nemirom ili bez nemira. Mihaela Rister Iva Prvčić Klinika za dječje bolesti Zagreb. Poremećaj pažnje koji može biti praćen nemirom i impulzivnošću (ADHD/ADD) je razvojni poremećaj.

oriana
Download Presentation

ADHD Poremećaj pažnje i koncentracije s nemirom ili bez nemira

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ADHDPoremećaj pažnje i koncentracije s nemirom ili bez nemira Mihaela Rister Iva Prvčić Klinika za dječje bolesti Zagreb

  2. Poremećaj pažnje koji može biti praćen nemirom i impulzivnošću (ADHD/ADD) je razvojni poremećaj.

  3. osnovni simptomi ovog poremećaja su nepažnja, hiperaktivnost i impulzivnost • postoje tri podtipa ovisno koja skupina simptoma je najizraženija

  4. Stabilnost simptoma tijekom vremena • osnovni simptomi i prateći obrasci ponašanja zadržavaju se godinama • kod oko polovine djece s ovim poremećajem simptomi u velikoj mjeri nestaju kako se oni približavaju odrasloj dobi

  5. simptomi su izraženiji od onog što se smatra normalnim s obzirom na djetetovu dob i razvojni stupanj • u značajnom stupnju narušavaju funkcioniranje u različitim aspektima djetetovog života (funkcioniranje u školi, slobodnim aktivnostima djeteta, socijalnim odnosima)

  6. Incidencija • ADHD ima 1 - 5 % populacije • dva puta češći kod dječaka

  7. Prateći poremećaji • kod pedijatrijskih uzoraka – poremećaj akademskih vještina • u psihijatrijskim uzorcima – poremećaj ponašanja • adolescencija – pojava depresivnosti

  8. Hiperaktivna djeca: • u dojenačkoj dobi su neuobičajeno aktivna • u kasnijoj dobi sustalno u pokretu, pažnja im je neprimjerena za dob, teže se sama igraju

  9. Hiperaktivna djeca: • nemaju strah od odvajanja i nekritična su u prilaženju nepoznatim osobama • sklona su nesrećama i povredama • zbog teškoća u predviđanju posljedica ponašanja često su neustrašiva i ustraju u situacijama koje plaše drugu djecu

  10. Hiperaktivna djeca: • teško su odgojiva jer ne mogu pratiti i poštivati roditeljske zahtjeve i zabrane • izrazito su nestrpljiva • nikada nisu na svom mjestu • ne slušaju roditelje, nastavnike • brbljaju dok druga djeca rade u tišini

  11. Hiperaktivna djeca: • često prekidaju rad u grupi, upadaju u riječ i ometaju druge • imaju poteškoća u organizaciji, često zaboravljaju ponijeti knjige i pribor, skloni su gubiti svoje stvari

  12. Hiperaktivna djeca: • odrasli ih vide kao nediscipliniranu i zločestu • druga djeca ih u početku vide kao zabavne i zanimljive, ali kada reagiraju impulzivno, fizički ili verbalno napadnu drugo dijete ili ga ometaju u učenju i igri, druga djeca ih počinju odbacivati

  13. Impulzivna djeca: • imaju smanjenu kontrolu impulsa, adekvatnih i neadekvatnih • reagiraju bez razmišljanja o mogućim posljedicama • lako su nagovorljiva • imaju poteškoće sa stvaranjem i održavanjem prijateljstava

  14. Djeca s poteškoćama pažnje i koncentracije: • nesposobna su zadržati koncentraciju i pažnju dovoljno dugo kako bi mogli naučiti ono što je potrebno • često imaju sposobnosti da nauče potrebne vještine, ali im je potrebna pomoć kako bi uspjeli zadržati pažnju dovoljno dugo da to i učine

  15. Djeca s poteškoćama pažnje i koncentracije: • teško uče te zbog toga mogu imati poteškoća s akademskim uspjehom, ali i usvajanjem praktičnih i motoričkih vještina (npr. vožnja biciklom, plivanje) • mogu imati poteškoća s učenjem govora, što se može očitovati u poteškoćama kod uključivanja u konverzacije i grupne aktivnosti

  16. Problemi u obitelji: • stalno pričanje, buka, skakanje, trganje igračaka, uništavanje vrijednih stvari • često trebaju manje sna pa su roditelji umorni • bračni problemi • rivalitet među braćom i sestrama

  17. Problemi u obitelji: • roditelji odbačeni od šire obitelji i prijatelja • ponekad se roditelji počnu osjećati nekompetentnima i nesposobnima za odgoj djece

  18. Osnovni principi za rad s hiperaktivnom djecom

  19. dajte hiperaktivnom djetetu više neposrednih povratnih informacija i posljedica • kada želimo da dijete ustraje u nekoj aktivnosti, moramo mu dati pozitivne povratne informacije i posljedice koje će aktivnost učiniti privlačnijom, te blage negativne posljedice ukoliko odustane • da bismo promijenili nepoželjna ponašanja, potrebno je djetetu pružiti povratne informacije i nagrade kada se ponaša poželjno te brze negativne posljedice kada se ponaša nepoželjno

  20. dajte hiperaktivnom djetetu više neposrednih povratnih informacija i posljedica • povratne informacije i posljedice dajte odmah nakon pojave određenog ponašanja • povratna informacija će biti to uspješnija što neposrednije slijedi određeno ponašanje

  21. Pozitivne povratne informacije i posljedice mogu biti: • pohvala ili kompliment – potrebno je jasno i specifično reći što je konkretno dijete učinilo pozitivno • fizička nježnost – zagrljaj, poljubac, tapšanje po ramenu ili kosi, posjedanje u krilo • posebne privilegije – zaduženje koje čini umjesto nastavnika, fizički primjerena aktivnost (kreda, spužva)

  22. Pozitivne povratne informacije i posljedice mogu biti: • žetoni ili bodovi • materijalne nagrade – posebni slatkiši, sitne igračke, sličice ili karte koje djeca skupljaju

  23. Negativne posljedice mogu biti: • ignoriranje – koristi se za blago negativno ponašanje , a podrazumijeva namjerno povlačenje pažnje od djeteta u trenutku kad se ponaša nepoželjno • verbalne kritike – uvijek treba kritizirati konkretno ponašanje, a ne dijete kao osobu (npr. Ne sviđa mi se kada ne pospremiš igračke, a ne Ne sviđa mi se kada si zločest.)

  24. Negativne posljedice mogu biti: • oduzimanje dobivenih žetona, nagrada ili uskraćivanje privilegija • time-out – koristi se za agresivna, jače ometajuća i destruktivna ponašanja

  25. Pružajte češće povratne informacije • hiperaktivna djeca trebaju brže i češće povratne informacije i posljedice • pružajte povratne informacije kad god vam dozvoljava raspoloživo vrijeme i energija • postavite si podsjetnike na mjestima na kojima često boravite te svaki puta kada vidite podsjetnik, komentirajte ponašanje djeteta u tom trenutku

  26. Koristite veće i snažnije posljedice • hiperaktivnoj djeci trebaju istaknutije i snažnije posljedice jer su manje osjetljivi na socijalne pohvale i kritike • unutrašnje nagrade, poput želje da usrećimo roditelje ili prijatelje, ponosa kada savladamo novu vještinu, imaju ograničen utjecaj na hiperaktivnu djecu

  27. Koristite veće i snažnije posljedice • osigurajte dovoljno širok repertoar mogućih nagrada i često ih varirajte kako biste spriječili zasićenje i dosadu • hiperaktivnoj djeci nagrade brže dosade nego ostalima

  28. Koristite pohvale i nagrade prije kazni • hiperaktivna se djeca češće ponašaju nepoželjno te zbog toga doživljavaju veliku količinu negativnih posljedica • kazna, bez nagrada i pozitivnih povratnih informacija, nije efikasna metoda promjene ponašanja, već dovodi do lošeg osjećanja i neprijateljstva

  29. Koristite pohvale i nagrade prije kazni • uvijek slijedite pravilo – pozitivno prije negativnog • nagrade i poticaji moraju se početi primjenjivati i biti ustaljeni prije uvođenja kazni • barem jedan do dva tjedna koristite isključivo nagrade, prije nego započnete uvoditi kazne

  30. Koristite pohvale i nagrade prije kazni • budite sigurni da dijete dobija dvije do tri nagrade za svaku kaznu • ukoliko primijetite da su kazne neefikasne, prvo provjerite dajete li dovoljno nagrada • ako ne dajete dovoljno nagrada, kaznama nećete uspjeti promijeniti nepoželjno ponašanje

  31. Koristite pohvale i nagrade prije kazni • kažnjavajte dosljedno, ali selektivno – samo za pojavljivanje tog određenog ponašanja • nemojte kažnjavati za svaki drugi nepoželjan postupak

  32. Kada želite promijeniti nepoželjno ponašanje: • prvo odlučite kojim će pozitivnim ponašanjem dijete zamijeniti to nepoželjno ponašanje • pratite kada se to poželjno ponašanje pojavljuje i svaki puta ga odmah pohvalite i nagradite • nakon što ste barem tjedan dana dosljedno nagrađivali novo ponašanje, možete početi kažnjavati nepoželjno ponašanje • čak i tada, pokušajte održati ravnotežu između nagrada i kazni – za svaku kaznu dajte dvije do tri pohvale ili nagrade

  33. Nastojte biti konzistentni • na određeno ponašanje reagirajte svaki puta na isti način • nemojte prebrzo odustati kada započnete s programom mijenjanja nekog ponašanja – ne zaboravite, promjene zahtijevaju vrijeme • reagirajte uvijek na isti način, bez obzira na promjenu okruženja (na igralištu jednako kao i unutra) • nastavnici, pa i roditelji kod kuće, trebaju koristiti iste metode

  34. Djelujte, ne pričajte • hiperaktivno dijete je osjetljivije na posljedice i povratne informacije, nego na razloge i objašnjavanja nekih postupaka • ako reagirate brzo često i dosljedno, doći će do poboljšanja; ako pričate i prigovarate doći će do pogoršanja

  35. Budite spremni – predviđajte i planirajte unaprijed • predviđanje mogućih poteškoća ključno je za rad s hiperaktivnom djecom, posebno tijekom promjena aktivnosti • pokušajte predvidjeti u kojim se situacijama/aktivnostima nepoželjna ponašanja pojavljuju • unaprijed se pripremite za takve situacije, sastavite plan kako ćete reagirati, upoznajte dijete s konkretnim planom

  36. Vodite računa o tome da: • prije situacije/aktivnosti u kojoj bi se problem mogao pojaviti ponovite s djetetom pravila kojih se treba držati • dogovorite konkretnu nagradu za pridržavanje pravila tijekom te aktivnosti • opišete djetetu kaznu koju će dobiti ukoliko prekrši dogovorena pravila • dosljedno primijenite plan nagrađivanja/kažnjavanja tijekom te aktivnosti

  37. Što može olakšati nastavni proces: • posjednite dijete u prvu klupu (ne pokraj prozora ili vrata) • postavljajte više podpitanja • pojasnite pravila ponašanja u razredu (napisati, izložiti na uočljivom mjestu) • potkrepljujte poželjna, pozitivna ponašanja

  38. Što može olakšati nastavni proces: • ustanovite jasnu hijerarhiju sankcija za nepoželjna ponašanja • razlikujte nemogućnost od neposlušnosti • imajte prioritete, nemojte se fokusirati na više od tri negativna ponašanja odjednom • ignorirajte nepoželjna ponašanja

  39. Pravila u učenju: • razdijelite gradivo na manje dijelove • složene upute razbijte na niz jednostavnijih uputa • preferirajte usmeno ispitivanje • smanjite opseg zadanog materijala, a ne težinu

  40. Pravila u učenju: • prilikom davanja uputa razredu, stanite kraj hiperaktivnog učenika • tijekom nastave omogućite kraće pauze ili izlazak iz razreda

  41. Razvijanje socijalnih vještina u razrednoj sredini • poučavajte djecu nenasilnom rješavanju sukoba • poučavajte djecu asertivnosti • potičite razvoj socijalnih vještina kroz rad u malim grupama • potaknite međusobno pomaganje

  42. Razvijanje socijalnih vještina u razrednoj sredini • potičite sagledavanje situacije iz tuđe perspektive • budite model prema kojem djeca uče dobre socijalne vještine • razvijajte načelo da je svaki učenik vrijedan član grupe

More Related