1 / 115

Osnove grafičkog dizajna

Osnove grafičkog dizajna. Elementi i principi dizajna. Uvod.

noelle
Download Presentation

Osnove grafičkog dizajna

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Osnove grafičkog dizajna Elementi i principi dizajna

  2. Uvod Postoji više osnovnih koncepata na koje se oslanja oblast dizajna. Oni su često različito kategorizovani u zavisnosti od filozofije ili metodologije izučavanja. Prva stvar koju treba da uradimo je da ih organizujemo kako bi imali okruženje za našu diskusiju. Možemo grupisati sve te osnovne stvari vezane za dizajn u dve kategorije:principei elemente. Principipredstavljaju osnovne pretpostavke realnog sveta koje usmeravaju dizajnersku praksu i utiču na aranžiranje objekata unutar kompozicije. Za poređenje, elementi dizajna su komponente samog dizajna, tj. objekti koji treba da budu aranžirani.

  3. Uvod u elemente dizajna Elementi su komponente ili delovi koji mogu biti izolovani i definisani u bilo kom vizuelnom dizajnu ili umetničkom delu. Oni su strukture dela i mogu da prenesu raznovrsne poruke. Elementi su: Tačka Linija Forma, oblik i prostor Pokret Boja Šara Tekstura

  4. Tačka I ako postoji samo jedna tačka, jedna oznaka na praznom papiru, nešto je ugrađeno u mozgu što joj daje značenje i nastoji da pronađe nekakav odnos ili red, makar samo kao orjentaciona tačka u odnosu na konturu stranice. Ako postoje dve tačke, oko će odmah napraviti spoj i «videti» liniju. Ako postoje tri tačke, one se neizbežno tumače kao trougao; um obezbeđuje spojeve. Ovaj nagon za spajanjem delova opisuje se kao grupisanje, ili geštalt: celina je vise od skupa delova

  5. Tačka Tačka kao vizuelni fokus, skreće pažnju na važnu informaciju.

  6. Tačka Niz tačaka može da privuče pažnju, pogotovo ako su bliske.

  7. Tačka Direktno privlačenje pažnje.

  8. Linija Linija je trag koji ostavlja tačka koja se kreće i ima psihološko dejstvo u zavisnosti od smera u kome se kreće, debljine i varijacija u debljini i smeru. To je neverovatno korisno i raznovrstno grafičko sredstvo koje je napravljeno da funkcioniše istovremeno na vizuelni i verbalni način. Može da se ponaša kao simboličan jezik, ili može da prenese emocije preko svojih osobina i usmerenosti.

  9. Linija Linija nije neophodno veštačka kreacija umetnika ili dizajnera; linije postoje i u prirodi i karakterišu prirodne strukture – na primer, grane, ili kao površinski dizajn – na primer, pruge na tigru i na školjci.

  10. Linija Može da funkcioniše nezavisno i da nagoveštava forme koje su prepoznatljive, čak i kada je liniji ograničene dužine. Ovo se može videti na crtežima, kao na ovde prikazanoj ilustraciji Sola Šteinberga, ili na minimalističkim žičanim skulpturama Aleksandra Kaldera, koje veoma ograničenom linijom prenose mnoge informacije o figuri.

  11. Linija Linije se mogu kombinovati sa drugim linijama da bi se stvorila tekstura i šare. To je često kod graviranja i na crtežima rađenim perom kao što je ovde prikazani. Kombinovanjem linija dobija se forma i vrednost, koji su drugi elementi dizajna.

  12. Linija Međutim, linija nije uvek eksplicitna. Može da postoji u nagoveštaju, kao granica forme. Kao deca crtali smo pejzaže tako što smo linijom ograničavali zemlju, nebo i druge objekte. Postepeno smo naučili da objekti nemaju linijom ograničene krajeve i dozvolili smo da promenom boje definišemo krajeve oblika, stvaranjem implicitnih linija. Zato može i da se govori «linija» horizonta, ili «linija» nekog auta ili modne siluete, iako znamo da bukvalno ne postoji takva linija.

  13. Linija

  14. Izražajne mogućnosti linija Za određene rasporede linija se podrazumeva da nose određene informacije.

  15. Izražajne mogućnosti linija Na primer, kaligrafija je prepoznatljiva kao reprezentacija reči, čak i kada ne razumemo jezik. Kaligrafski prikaz često koriste moderni umetnici, zbog njihovih misterioznih poruka za koje se smatra da ih nosi kod nepoznatog jezika.

  16. Izražajne mogućnosti linija Linije u formi mape se lako prepoznaju kao simbolično predstavljanje nekog mesta. To mesto može biti u neposrednoj blizini, ili ceo svet. To može biti pažljivo merena reprezentacija, ili stilizovani dijagram, kao što su mape podzemne železnice. U svakom slučaju, razumemo je kao sredstvo pomoću kojeg razumemo odnose između mesta; kako bismo stigli «odavde» do «tamo.»

  17. Izražajne mogućnosti linija Tlocrt je specijalna vrsta mape, obično razumljiva stvar što opisuje građevinu. Ovaj jezik linije se može razumeti čak i kada je građevina neobična ili treba da ima sasvim nekonvencionalnu formu.

  18. Izražajne mogućnosti linija Grafikoni su drugo lako prepoznatljivo linearno sredstvo. Oni se mnogo koriste za prikazivanje kvantitativnih informacija i veza na vizuelni način. Od kada smo ih upoznali u osnovama algebre pa sve do poslednje novine koju smo čitali, mi se susrećemo sa grafikonima i tumačimo ih.

  19. Izražajne mogućnosti linija Plakat

  20. Izražajne mogućnosti linija Linija prenosi emocije i stanje uma kroz njen karakter i osobine. Varijacije značenja su obično u vezi sa našim telesnim doživljajem linije i smera.

  21. Izražajne mogućnosti linija Horizontalna linija nagoveštava osećaj smirenosti i spokojstva. Objekti koji su paralelni sa zemljom miruju u odnosu na gravitaciju. Prema tome, kompozicije u kojima horizontalne linije dominiraju imaju tendenciju da prenesu osećanje mira i nekretanja. Jedno od obeležja arhitektonskog stila Frenka Lojda Rajta je korišćenje jakih horizontalnih elemenata koji naglašavaju odnos konstrukcije prema tlu.

  22. Izražajne mogućnosti linija Vertikalne linije prenose osećanje uzvišenosti i duhovnosti. Uspravne linije kao da se duže iznad ljudskog dodira, ka nebu. One dominiraju «javnom» arhitekturom, od katedrala do poslovnih zgrada. Izdužene normalne linije govore o moćnoj uzvišenosti koja prevazilazi obična ljudska merila.

  23. Izražajne mogućnosti linija

  24. Izražajne mogućnosti linija Dijagonalne linije daju osećaj pokreta i pravca. Pošto su objekti u dijagonalnom položaju nestabilni u odnosu na gravitaciju, jer nisu ni horizontalni ni vertikalni, oni samo što nisu pali ili su već u pokretu, što je sigurno slučaj sa ovom grupom igrača.

  25. Izražajne mogućnosti linija U 2D kompoziciji dijagonalne linije se takođe koriste da pokažu dubinu, iluziju perspektive koja uvlači posmatrača u sliku –stvarajući iluziju prostora unutar kojeg je moguće kretanje. Zato ukoliko se želi osećaj pokreta ili brzine, ili osećaj aktivnosti, mogu da se koriste dijagonalne linije.

  26. Izražajne mogućnosti linija Horizontalne i vertikalne linije u kombinaciji prenose stabilnost i čvrstinu. Pravolinijske forme ostaju mirne u odnosu na gravitaciju, i neće se prevrnuti. Ova stabilnost daje trajnost, pouzdanost i sigurnost. U slučaju čoveka u ovoj porodici, linije govore o stabilnosti, čak do krutosti. Duboke, oštre krivine, sa druge strane, odaju zbunjenost, turbulenciju, čak i ludilo, kao krivine talasa za vreme oluje, haos umršenog konca, ili krive linije prisutne u formi koju čini gomila. Komplikovane krivine kojima se formira majka u porodici predstavljaju sitničavu, frivolnu ličnost.

  27. Izražajne mogućnosti linija Međutim, zakrivljene linije nose različito značenje. Meke, plitke krivine daju udobnost, sigurnost, poznatost, opuštenost. One podsećaju na krivine ljudskog tela, i zato imaju prijatan senzualni kvalitet.

  28. Izražajne mogućnosti linija Kvalitet linije je sam po sebi bazični vizuelni jezik, i to u tolikoj meri da ni za jedan drugi element ne može to isto da se kaže. Njena primena je tako univerzalna da smo svi mi osetljivi na nju. Čak iako nismo obučeni umetnici, možemo da izvučemo određeno značenje iz vrste linije korišćene na crtežu. Moguće je prepoznati meke, nepravilne linije na brzoj skici iz života, kao što se vidi iz ove studije lava.

  29. Izražajne mogućnosti linija Sa druge strane, jasne, pažljivo smeštene linije kod nosoroga su tipične za studiozniji crtež rađen u ateljeu. Linije odaju da ovo nije crtano iz života, već po čuvenju. To je očigledno i zbog činjenice da je Albrecht Dürercrtao ovaj neprecizan crtež u Evropi XV veka kada je o ovoj afričkoj životinji moga da čuje samo iz priča putnika.

  30. Izražajne mogućnosti linija Kvalitet same linije doprinosi atmosferi dela, i za majstora je kvalitet linije osnovni izraz njegovog stila. Henri Matispokazuje njegovu sposobnost da stvori sliku sa minimalnim brojem vešto postavljenih linija koje njihovim mestom i pokretom na papiru povezuju to delo sa tim umetnikom jednako sigurno kao potpis.

  31. Izražajne mogućnosti linija Brza vizuelizacija nekog objekta ili ideje. “It all starts with a single line”, Shiro Nakamura, Nissan

  32. Izražajne mogućnosti linija Najpoznatije zgrade na svetu mogu da se nacrtaju uz pomoc nekoliko linija:

  33. Izražajne mogućnosti linija tanke linije su mnogo elegantnije od debelih.

  34. Izražajne mogućnosti linija Debele linije su mnogo snažnije od tankih.

  35. Izražajne mogućnosti linija Vrste linija (po Milutinu Borisavljeviću) :

  36. Forma, oblik Predstavlja nekoliko različitih linija različite usmerenosti koje omeđuju deo prostora i formiraju površine različitih izgleda. Kod dvodimenzionalnog dizajna (grafika, tekstil) površina kao elemenat forme predstavlja istovremeno i njegov osnovni elemenat i sinonim forme. Na plakatu ili dezenu kroz površinu sadržani su svi ostali detalji (linija, veličina, tekstura itd.) kao elementi forme na samoj površini.

  37. Forma, oblik I sam papir i platno su površine na kojima sliku komponujemo novim površinama. Slikati možemo tako da poštujemo dvodimenzionalnost povšine upotrebljavajući naglašeno dvodimenzionalne oblike, a možemo i stvarati iluziju prostora na površini upotrebljavajući tonsku modelaciju i geometrijsku perspektivu, te time „negirati” površinu i njen karakter.

  38. Forma, oblik Oblici ili likovi kojima se služimo na površini mogu biti a) geometrijski oblici: kvadrat, pravougaonik, trougao, krug, elipsa itd. b) slobodni ili organski oblici, koji se slobodno razvijaju, bez uočljivog pravila geometrizacije, imaju element slučajnosti u svojoj građi.

  39. Forma, oblik VELIČINA obuhvata meru, dimenziju i proporciju i ima veliki značaj u analizi i doživljavanju forme. Značaj veličine je na prvom mestu, u tome što se odnosi upoređivanja ovih vrednosti neposredno doživljavaju, što ih svest neposredno organski registruje, a zatim u tome, što je veličina jedan od bitnih uslova da se forma izrazi u prostoru. Sve što materijalno postoji, ima svoju veličinu, kao i veličine svojih sastavnih delova.

  40. Forma, oblik Svi predmeti koji služe čoveku, odnosno koji imaju upotreban karakter (a takvih je većina), imaju formu prilagođenu po svojoj veličini i dimenziji, proporcijama i meri samog čoveka. Funkcija nekog predmeta koji čovek neposredno koristi često zavisi od njegove veličine. Stolica se projektuje i proizvodi prema dimenzijama ljudskog tela, mnogi predmeti projektuju se u odnosu na ljudsku šaku, ruku ili telo u celini, na primer nož, kvaka na vratima, alati itd.

  41. Tekstura TEKSTURA je pojam za kvalitet površina na predmetima. Doživljava se i upoznaje putem čula dodira i vida i na taj način ocenjujemo da li površina ima gladak, hrapav, tvrd, topao, lepljiv ili neki drugi kvalitet. Kvalitet teksture izaziva različite asocijacije i emocije kod čoveka. Fine, blage, meke i glatke teksture na primer, daju formii predmetu u celini kvalitet prijatnosti dopadljivosti i reda. Grube, oštre i materijalom jako naglašene teksture pojačavaju utisak o boji i formi, deluju napadno. http://abduzeedo.com/36-cool-free-textures

  42. Tekstura Tekstura je karakter površine i kao takva može biti - plastična (hrapavo ili glatko, taktilna), - slikarska (različite gustoće mrlja koje čine površinu) i - crtačka tekstura, gde se koriste crtački elementi - tačka i crta - za različito ispunjavanje i rasteriranje površine ograđene konturnom crtom. Pogodno je upoređivanje sa oranicom, poljem koje je omeđeno od ostalih suseda i obrađeno linijama - brazdama. Dakle, konturnom linijom stvaramo oblik koji iznutra ispunjavamo teksturnim crtama.

  43. Teksture Plastične teksture su opipljive i zavise ili od karaktera materijala čiju površinu doživljavamo, ili od načina obrade tog materijala - glačanjem i poliranjem recimo. Razume se da drvo ima različitu površinu (time i teksturu) od kamena ili bronze.

  44. Tekstura Faktura u likovnim umetnostima označava likovno-tehnički postupak obrade površine likovnog dela, ili drugim rečima umetnikov rukopis. U slikarstvu se to odnosi na način nanošenja boje kistom koji može biti- impasto: gusti, debeli nanos koji je naboran i taktilno je osetljiv, i- lazuran namaz: tanak i proziran sloj boje glatke površine. Rembrandt van Rijn: "Autoportret" Vincent Van Gogh: "Zvezdana noć",slikarske teksture, impasto faktura

  45. Pokret (kretanje) anticipirano optičko zamućenje

  46. Boja

  47. Boja Iz iskustva s pigmentima znamo da se sve boje mogu dobiti mešanjem svega tri boje (+crna I bela), koje stoga nazivamo osnovne, primarne ili boje prvogreda. To su:- crvena - žuta- plava

  48. Boja Mešanjem osnovnih dobijamo izvedene, sekundarne, ili boje drugog reda: - zelena --------------plava + žuta- narandžasta ------- crvena + žuta- ljubičasta ---------- plava + crvena

  49. Boja Mešanjem jedne primarne i jedne sekundarne boje nastaju tercijarne boje, ili boje trećeg reda.

More Related