1 / 66

VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCINALNOM PODRUČJU skupni rad

VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCINALNOM PODRUČJU skupni rad. Elvira Nimac, prof. psiholog OŠ dr. Ante Starčevića, Zagreb. ocjenjivanje, vrednovanje = procjenjivanje realizacije ciljeva nastave !. kognitivno (akademsko)

Download Presentation

VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCINALNOM PODRUČJU skupni rad

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCINALNOM PODRUČJU skupni rad Elvira Nimac, prof. psihologOŠ dr. Ante Starčevića, Zagreb

  2. ocjenjivanje, vrednovanje = procjenjivanje realizacije ciljeva nastave ! • kognitivno(akademsko) • socio-emocionalno(stavovi, uvjerenja, sustav vrijednosti, ponašanje) • psihomotoričko obrazovna postignuća Područja:ravnopravna

  3. Što su socioemocionalne kompetencije? osobine potrebne za uspješno funkcioniranje učenika i osoba u njegovom okruženju (stavovi, uvjerenja, interesi, sustav vrijednosti, ...  ponašanje) • odnose se na: • način izvršavanja obaveza (odnos prema obavezama) • poštivanje pravila ponašanja i odnos prema drugima • sposobnost suradnje (ponašanje u grupi/skupini) ciljevi nastave  nužno vrednovanje

  4. Opsjednutost akademskim postignućima • zapadna kultura (i naša) i škole opsjednute akademskom inteligencijom i postignućima u nastavi se zanemaruje EI • u tradicionalnim školama dominira vrednovanje akademskog područja (kognitivno – pismeni i usmeni ispiti) • IQ djece porastao za 20 bodova u odnosu na početak 20. st. • djeca akademski sve inteligentnija, ali emocionalne i društvene sposobnosti iz generacije u generaciju su sve lošije

  5. Važnost socioemocionalnih kompetencija • neakademska postignuća - jednakovrijedni ciljevi: 1) složenost proizvodnog procesa nužan rad u timudjecutreba osposobiti za suradnju • znanja, stavovi i uvjerenja međusobno povezani • za uspjeh u životu (odgovoran, ispunjen, uglavnom zadovoljan pojedinac) važnije su socioemocionalne kompetencije od kognitivnih

  6. Kako se razvijaju socioemocionalne kompetencije? EI • najviše kroz skupinski rad i rad na projektima • i kroz “tradicionalne” oblike rada • kroz svakodnevnu komunikaciju • i rješavanje “malih” problema

  7. Kako se vrednuju socioemocionalna postignuća? PROMATRANJE i BILJEŽENJE ČESTINE JAVLJANJA PONAŠANJA najpogodnije tijekom skupinskog rada dobro pripremljen  dovoljno vremena • što prije napraviti bilješke(zaborav) – instrumenti: • tablice • ček liste • skale procjene • pomoćno sredstvo (olakšava posao) • vodič kroz promatranje • brzo i efikasno pravljenje upotrebljivih bilješki

  8. TABLICE

  9. TABLICE • sadržaj instrumenta se prilagođava potrebi grupe (ono što treba razvijati)

  10. TABLICE

  11. Ček lista(popis ponašanja) instrument zajednostavno bilježenje rezultata promatranja • popis ponašanja koja se promatraju • uz svako ponašanje rubrika za stavljanje oznake(križić, kvačica)je li prisutno ili ne

  12. Skala procjene • slična ček listi: popisana ponašanja koja se opažaju - opažljiva manifestacija kompetencije(ili dijela kompetencije) instrument za procjenu stupnja prisutnosti ponašanja • uz ponašanje stupnjevi u kojimamože bitiizraženo moguće finijepraćenje promjena !!!

  13. Važnost pripreme vrednovanja • oslanjanje na „dojam“(„zdrav razum“) pri “mjerenju” neakademskih postignuća • utjecaj predrasuda i stereotipa • selektivno pamćenje (što nam smeta) važnost temeljite pripreme i planiranja vrednovanja odnosi se na sva područja

  14. Definiranje očekivanih kompetencija • učitelj mora točno znati što želi razviti kod učenika PRIMJERENO VLADANJE Poštivanje pravila ponašanja

  15. 2) Operacionaliziranje kompetencija • podijele se na što manje konkretne dijelove • navedu se primjeri važnih ponašanja po kojima se učenici sa razvijenom kompetencijom razlikuju od onih koji ju nemaju (dobrodefiniraju osobinu) • moguće mjerenje razvijenostisvakekomponente PRIMJERENO VLADANJE

  16. Vježba 1Izrada instrumenta - operacionaliziranje • u malim skupinama • prije početka rada pročitati “PONAŠANJE U SKUPINI” iz Tablice za vrednovanje sposobnosti za rad u skupini (u 2. vježbi ćete vrednovati vlastito i ponašanje ostalih članova skupine tijekom 1. vježbe) • 1. korak vrednovanja: UPOZNAVANJE UČENIKA S KRITERIJIMA • prije početka rada

  17. operacionalizirati SPOSOBNOST PREDSTAVLJANJA: • definirati elemente kvalitetnog predstavljanja - na temelju iskustva definirati ponašanja koja ćete procjenjivati tijekom predstavljanja referata, postera ili nekog drugog uratka • zapišite kako se ponaša učenik koji kvalitetno predstavlja neki uradak – koja ponašanja očekujete od njega • afirmativno, kratko, konkretno, razumljivo (svima), pregledno 10 min.

  18. - početi sa “osnovnim” elementima (temeljne vještine)

  19. - kad potpuno savladaju “osnove” – dodati nove elemente - postepeno usvajanje složenih kompetencija

  20. - sažimanje nekoliko usvojenih kompetencija koje vjerojatno čine “cjelinu” – preglednost i pamtljivost elemenata

  21. 3) Određivanje pokazatelja uspjeha i neuspjeha a) DEFINIRANJE ZNAČENJA OCJENE(kriterij) dobije ocjenu ovisno o zadovoljenim kriterijima b)DEFINIRANJE UČESTALOSTI PONAŠANJA(skala procjene) registrira se i bilježi koliko često se javljaju konkretna ponašanja (označi se stupanj izraženosti)

  22. - mogući različiti pokazatelji ostvarenosti ciljeva - različit broj stupnjeva procjene

  23. 4) Izabere se postupak ili tehnika mjerenja učinka • u odnosu na unaprijed utvrđeni ishod učenja(kompetenciju) • 5-15 min. promatra se funkcioniranje jednog djeteta • tijekom nast. sata: 1- 4 učenika (ovisno o vještini učitelja) • u poznatim situacijama u kojima je dijete opušteno • diskretno – dijete ne zna da je promatrano • da ne bi omeli proces učenja • “prirodno” (uobičajeno) ponašanje • voditi računa outjecaju na učenje i poučavanje Promatranje i bilježenje čestine javljanja ponašanja cilj vrednovanja:POTAKNUTI NA KVALITETNIJI RAD(ako pristup negativno djeluje na motivaciju učenika, treba ga mijenjati)

  24. Načini bilježenja • mogućnost nadoknade (učenje, navika ispravljanja grešaka, odgovornost)

  25. R = rijetko (LOŠE)P = povremeno (DOBRO)U = uglavnom, u pravilu, često (UZORNO)

  26. niste sigurni u procjenu – polje ostavite prazno • drugi put obratite pažnju na to ponašanje(ili nije bilo prilike za izražavanje tog ponašanja)

  27. brojka = čestina

  28. - ako rezultat vrednovanja treba biti izražen brojčanom ocjenom, važno definirati dodatne kriterije

  29. MENTORSTVO- označiti prisutne elemente- vraćati dok nisu prisutni sviusvaja kriterije kvalitetenavikava se raditi izvrsno prisutni svi elementi = odličan – može predstavljati

  30. “Blaža verzija”

  31. Uključivanje učenika u proces vrednovanja • postiže se nekoliko ciljeva: • osjećaj kontrole nad uspjehom  motivacija za rad • usvaja kriterije i razvija vještinu ocjenjivanja • realnije vrednovanje svojeg i tuđeg uspjeha • prihvaćanje ocjene • postaje neovisan o vanjskoj procjeni i kontroli podiže razinu postignuća

  32. 10 min.

  33. Ocjenjivanje/vrednovanje postignuća u skupinskom radu

  34. Razlika grupe, skupine i tima • grupa: • više ljudi koji čine cjelinu ili djeluju kao cjelina (razredni odjel) • skupina: • skup osoba združenih zajedničkim ciljem(učenici koji zajedno izrađuju plakat) • tim: • skupina stručnjaka i specijalista okupljenih na nekom projektu ili zadatku (učenici koji zajedno izrađuju plakat, ali svatko ima svoj zadatak ovisno o kompetencijama) Vladimir Anić “RJEČNIK HRVATSKOG JEZIKA”

  35. Ciljevi skupinskog rada • primarni cilj: • razvijanje vještina i sposobnosti nasocijalnom i emocionalnompodručju razvoja ličnosti • sekundarnicilj: • razvijanje vještina i sposobnosti na akademskom području

  36. Komponente za vrednovanje skupinskog radaono što se može vrednovati(prema Klippert, 2001.) • skupni procesi • ponašanje svakog pojedinca tijekom rada (doprinos grupnom uratku, upornost, suradnja, poštivanje pravila ponašanja) • način predstavljanja • kvaliteta skupnog uratka • akademska postignuća • vrednovanje svih komponenti složen proces  traži vrijeme i koncentraciju • ograničen kapacitet radne memorije • vještinu samovrednovanja graditi korak po korak - tijekom jednoga sata vrednovati jednu komponentu (kad postanu vješti, više)

  37. Koraci pri vrednovanju 0) upoznavanje s kriterijima • prije skupinskog rada • moraju biti ispred učenika – usmjeravanje ponašanja • individualno ispunjavanje upitnika • vodi učenika kroz proces vrednovanja • u uputi naglasiti važnost iskrenosti – informirati o cilju (bolji rad skupine) • uspoređivanje procjena unutar skupine • svi svoja zapažanja pročitaju ostalim članovima • rasprava o procjenama • sličnosti i razlike • obrazložiti svoju procjenu • donošenje zajedničkog vrijednosnog suda • plan za poboljšanje skupinskog rada

  38. Ciljevi ispunjavanja upitnika i rasprave • osvještavanje problema tijekom skupinskog rada • internaliziranje pravila ponašanja • senzibiliziranje za potrebe i prava drugih • razvijanje kritičnosti i samokritičnosti povećavanjespremnost za pridržavanje pravila ponašanja SAMOREGULIRANO PONAŠANJE

  39. Procjena sposobnosti predstavljanja • kvalitetu predstavljanja ocjenjuju • svi učenici ili • “žiri”(po jedan član iz svake skupine) • osobito poticajno određivanje prezentatora na kraju grupnog rada ždrijebom(znaju da postoji mogućnost da oni budu prezentatori  više se trudeu pripremi prezentacije) • pripremiti kriterije kvalitetnog predstavljanja ili skale procjene(ako se ne koriste obrasci, kriteriji trebaju biti “ispred” učenika)

  40. Vrednovanje skupnog uratka • moguća 3 načina • svi članovi istu ocjenu za rezultat zajedničkog rada • ovisi o kvaliteti rada svakog člana • odgojno djelovanje: potiče sve članove na maksimalan angažman i suradnju • svaki član svoju ocjenu • učenici ne doprinose podjednako zajedničkom uratku • svaki član dobije zajedničku i svoju ocjenu • najpoticajniji način

  41. Mogućnosti kombiniranja individualne i skupne ocjene • skupna:obraditi temu i napraviti poster – ocjena za poster • individualna: kvaliteta predstavljanja, ponašanje tijekom rada.. • rješavanje zadataka – bodovi(korisno u fazi uvježbavanja neke kompetencije) • kriteriji - individualna ocjena • zbrajanje individualnih bodova – skupna ocjena • svakaskupinadobijeocjenu ovisno o broju bodova(ne moraju se iskoristiti sve ocjene od 1-5) • najbolja skupinadobijeodličan(samo jedna skupina dobije ocjenu) • heterogeneskupine imajujednaku šansu poticanje natjecanja među skupinama i unutarskupnekohezije

  42. Vježba 2 „Razmislite o tijeku proteklog skupnog rada (tijekom zadnja 2 tjedna)i raspravite o tome. Pri tome ćete se koristiti tablicom koju ćeteispuniti.“ • Ova tablica za vrednovanje pruža Vam mogućnost da procijenite vlastiti rad u skupini i rad ostalih članova.

  43. Abecednim redom unesiteimena svih članova skupine.

  44. Najprije procijenitesvoje ponašanje tijekom rada. • Dobro razmislite kako ste se ponašali i procjenu izrazite ocjenom od 1 do 5 ovisno o tome koliko čestoste se ponašali na opisani način. • Ocjenu upišite u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu Vispod svoga imena(V=vlastita ocjena) .

  45. Na isti način procijenite ponašanje ostalih članova svoje skupine. Ocjenu upišite u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu Čispod imena svakog člana(Č=članovi grupe) .

More Related