povijesni razvoj ra unala n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Povijesni razvoj računala PowerPoint Presentation
Download Presentation
Povijesni razvoj računala

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 98

Povijesni razvoj računala - PowerPoint PPT Presentation


  • 179 Views
  • Uploaded on

Povijesni razvoj računala. Klobučar Josipa Šarić Marija Šarić Martina Viljevac Slaven. Uvod.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Povijesni razvoj računala' - nguyet


Download Now An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
povijesni razvoj ra unala

Povijesni razvoj računala

Klobučar Josipa

Šarić Marija

Šarić Martina

Viljevac Slaven

slide2
Uvod
  • Osvrnut ćemo se na vrste i povijesni razvoj raznih računalnih komponenti, s naglaskom na osnovne, temeljne komponente bez kojih računalo kao takvo ne može postojati – procesor, memorija, matična ploča, ekspanzijske kartice, optički pogoni, pogoni za pohranu podataka, itd.
povijesni razvoj
Povijesni razvoj
  • Ljudi su koristili razne sustave urezivanja u drvo ili kamen kako bi brojali stoku i zemljišta.
  • Prvim računalom smatra se Stonehenge (korišten je za računanje i predviđanje Mjesečevih mijena), a prvim prijenosnim računalom smatra se abak.
slijed razvoja ra unala
Slijed razvoja računala
  • mehanička računala je obilježio Pascaline koji se sastojao od zupčanika.
  • logaritamska računala i njihov razvoj obilježio je matematičar lord John Napier koji je razvio metodu izračuna prirodnog logaritma
  • elektromehanička računala- 1884. Herman Holerith napravio je elektromehanički stroj za obradu podataka.
slide5

elektronička računala: 1943. inženjeri John Eckert i John Mauchly napravili su prvo elektroničko računalo – ENIAC.

  • računala s magnetnim diskovima: John Louis von Neumann uvodi binarni sustav u računala, dolazi na ideju da se instrukcije drže u memoriji računala.
slide6

računala s tranzistorom: 1951. Remington Rand razvio je prvu generaciju elektroničkih računala UNIVAC I (Universal Automatic Computer), koja su bila izrađena od tranzistora i obavljala tisuće računskih operacija u sekundi.

  • računala sa mikroprocesorom: 1971. Intel pokreće seriju mikroprocesora, a 1981. Microsoft predstavlja svoj operativni sustav Microsoft DOS (MS-DOS).
slide9

Jedinica za pohranu podataka u računalima

  • Sastoji se od kružnih ploča u hermetičkom kućištu koje se vrte oko jedne osi pomoću elektromotora
  • Svoje djelovanje temelji na fizičkim osnovama magnetskog polja
princip rada
Princip rada:
  • Podaci se na disk upisuju uz pomoć male zavojnice koja je sastavni dio glave.
  • Magnetska površina ploče u disku je podjeljena u puno malih magnetskih područja
  • Protjecanjem struje kroz zavojnicu stvora se magnetsko polje koje se zbog blizine glave proteže i kroz magnetski materijal na površini diska
  • Podaci su na disku nalaze kao niz magnetskih čestica na magnetskom sloju diska koje su smještene u koncentrične krugove.
  • U današnjim tvrdnim diskovima glave za čitanje i pisanje su odvojene, za razliku od starih diskova na kojima se sve obavljalo uz pomoć jedne glave
dobre i lo e strane
Dobre i loše strane
  • Veliki kapacitet
  • Postojanost podataka
  • Brzi pristup podacima
  • Osjetljivost na prljavštinu i elektromagnetska polja
  • Ograničenje maksimalne gustoće podataka
zanimljivosti
Zanimljivosti
  • Prvi tvrdi disk razvila je tvrtka IBM 1956. Za 350 Disk File, IBM je naplaćivao godišnju najamninu od 35.000 USD.
  • Albert Fert i Peter Grünberg dobili su Nobelovu nagradu za fiziku za svoje otkriće divovskog magnetootpora (GMR) - zasebno su došli do tog otkrića 1988. godine. Ta se tehnologija danas rabi u svim tvrdim diskovima.
slide14

1. zaštitna vratašca

  • 2. zaštitni oklop (s mekom

tkaninom na unutrašnjoj

strani)

  • 3. magnetni medij s metalnim držaćem u sredini
slide15

Okrugla ploča od plastike prevučena magnetskim slojem, namijenjena pohrani informacija pri radu s elektroničkim računalom.

  • Prve su diskete bile savitljive, promjera približno 20,3 cm (8 in), zatim 13,3 cm (5,25 in).
  • Kasnije je u općenitu uporabu uvedena disketa koja je razvijena 1980., prihvaćena 1987., a promjera je približno 8,9 cm (3,5 in).
  • Smještena je u nesavitljivu plastičnom kućištu u kojem se može okretati. Umetanjem diskete u disketni pogon, automatski se otvaraju vratašca na kućištu kako bi disketi mogle pristupiti glave za čitanje i upisivanje.
slide16

Prve su se diskete prije uporabe trebale formatirati

  • Osnovne su značajke diskete gustoća magnetskog zapisa i kapacitet pohranjivanja informacija (obično 1,44 MB), te mogućnost zapisa s obiju strana diskete i visoka gustoća zapisa
slide17

Uređaj za čitanje flopi disketa (FDD). Unutar flopi diskete se nalazi kružni dio magnetizirane folije na koji se zapisuju i čitaju podaci pomoću FDD.

Zapisivanje podataka se vrši kao kod hard diska gdje

se podaci zapisuju u stazama i sektorima.

Unutar FDD-a se nalaze glave za čitanje i pisanje

podataka, te druga malo veća pomoću koje se brišu

podaci. Također postoji i motor koji miče te glave,

dok motor i sve ostale stvari kontrolira elektronika

koja se nalazi unutar FDD-a.

slide20

Kompaktni disk

  • Optički zapis razvijen u kasnim 1970-tim godinama
  • Zapisivanje podataka na CD-u počinje u sredini diska i nastavlja se prema rubu
  • CD-ovi su dostupni u dvije standardne veličine: najrašireniji su promjera 120 mm, kapaciteta 74 minute i 650 MB podataka te 80 minutni za 700 MB podataka. Dostupni su i 80 mm (tzv. MiniCD-ovi) kapaciteta 21 minute i 184 MB
  • Podaci na mediju pohranjeni su kao niz mikro udubina - oko 100 nm duboke i 500 nm široke, a duge oko 850 nm
  • CD se čita uz pomoć 780 nm lasera fokusiranog kroz dno polikarbonskog sloja. Same udubine i izbočine ne predstavljaju jedinice i nule, već prijelaz iz udubine u “dolinu”, ili iz doline u “udubinu” simbolizira jedinicu, a ukoliko nema prijelaza , to se čita kao nula. Ovakav zapis invertiran EFM-om i CIRC-om daje pravi oblik audio podatka pohranjenog na disk. Udubljenja su bliža reflektivnoj strani tako da izobličenja i prašina na čistoj strani mogu biti zanemarena.
slide21

CD/RW ("Compact Disc Read/Write") je uređaj koji može snimati podatke na CD medij. Prvobitna brzina CD uređaja je bila 150 kilobajta po sekundi. Današnja čitanja CD medija je 52x odnosno 7.62 megabajta po sekundi. Pri ovakvim brzinama medij u CD uređaju se vrti na 10000 okretaja u minuti.

  • Brzina pisanja na medije je obično 48x ili 52x, no to nije uvijek ostvarivo. Kada se zapisuju podaci, brzina na početku nije ista kao na kraju, obično zapisivanje krene sa neke manje brzine (npr. 16x) da bi završila imeđu 40x.
zanimljivosti1
Zanimljivosti
  • Predstavljanjem većih brzina često se dešavalo da zapisivanje bude prekinuto zbog nemogućnosti blagovremenog protoka podataka (buffer underrun) prema CD/RW-u. Najčešće se radi o nekvalitetnom mediju ili sporijem računalu. Zbog toga su firme koje prave ove uređaje izumile tehniku "buffer underrun protection" koja može zaustaviti snimanje te ponovno nastaviti isto bez da CD medij bude uništen
  • CD DISK je prvotno korišten samo kao medij za glazbu. Kasnije se razvio za spremanje podataka na računalu, tako da je danas standardni dio računala. Pojavom DVD-a 1996. dobili smo novi standard koji na mediju iste veličine (120 mm) čuva sadržaj 6 ili više CD-ova
slide24

Optički disk koji se koristi kao vrsta medija za visokokvalitetno pohranjivanje podataka.

  • DVD diskovi su izgledom i veličinom gotovo u potpunosti identični CD-ima.
slide25

DVD (engl. Digital Versatile Disc ili Digital Video Disc) uređaj služi za reprodukovanje sadržaja koji se nalaze na DVD mediju. Neki mogu samo prikazivati sadržaj, dok postoje i uređaji koji su u mogućnosti i snimati nove podatke sa računala ili s drugog DVD medija.

  • Ustaljena brzina snimanja i pisanja današnjih DVDmedija je

21.13 MB/s, odnosno 16 puta

(16x) brže od prvobitne brzine snimanja - 1.32 MB/s.

zanimljivosti2
Zanimljivosti
  • U masovnoj upotrebi uglavnom služi za pohranu filmova.
  • DVD je izvorno bila kratica za digital video disc, iako neki od članova DVD Foruma tvrde da bi zapravo trebala značiti digital versatile disc (engleski: svestrani digitalni disk)
princip rada1
Princip rada:
  • Podaci se na disk upisuju uz pomoć male zavojnice koja je sastavni dio glave.
  • Magnetska površina ploče u disku je podjeljena u puno malih magnetskih područja
  • Protjecanjem struje kroz zavojnicu stvora se magnetsko polje koje se zbog blizine glave proteže i kroz magnetski materijal na površini diska
  • Podaci su na disku nalaze kao niz magnetskih čestica na magnetskom sloju diska koje su smještene u koncentrične krugove.
  • U današnjim tvrdnim diskovima glave za čitanje i pisanje su odvojene, za razliku od starih diskova na kojima se sve obavljalo uz pomoć jedne glave
slide28

Dobre i loše strane

  • Osjetljivost na prljavštinu i elektromagnetska polja
  • Ograničenje maksimalne gustoće podataka
  • Veliki kapacitet
  • Postojanost podataka
  • Brzi pristup podacima
izlo ene vanjske memorije na mathos u
Izložene vanjske memorije na MATHOS-u
  • Samsung SFD321B/LFBL1 3.5" Micro Floppy Disks
  • SEAGATE ST251-MCL1 42MB 5.25"/HH MFM ST506 HARD DRIVE
  • DJNA-371350 IBM 13.5GB 7200RPM 2MB 3.5INCH HARD DRIVE
  • PLUS IMPULSE 170 HARD DRIVE
  • Western Digital Caviar Green WD15EARS Hard Drive
  • Plextor PlexWriter 8/2/20 (CD-RW drive - SCSI)
  • LG GSA-4163B DVD±RW (+R DL) / DVD-RAM drive
slide32

Aktivnom mrežnom opremom smatraju se svi mrežni uređaji koji odašilju, primaju, pojačavaju ili na bilo koji drugi način rukuju električnim signalima koji se koriste za mrežnu komunikaciju.

(mrežne kartice, pojačala, koncetratori, preklopnici, usmjerivači)

slide33

Pasivna je mrežna oprema sva ostala oprema koja se koristi pri izgradnji mreže, poput samih kablova koje koristimo za spajanje računala s ostalom mrežnom opremom kao što su konektori, ormari za mrežnu opremu...

ethernet mre ne kartice
Ethernet mrežne kartice
  • Kako su računalne mreže danas zaista svakodnevna pojava, mnogi proizvođači matičnih ploča odlučili su Ethernet funkcionalnost integrirati s ostalom elektronikom na matičnoj ploči.
  • Ponuda na tržištu ovih uređaja je veoma bogata
  • 3 različita Ethernet standarda:
      • Ethernet (10Mbit/s)
      • Ethernet (100Mbit/s)
      • Ethernet (1000Mbit/s)
ethernet 10mbit s
Ethernet (10Mbit/s)
  • Običan Ethernet omogućava prijenos podataka maksimalnom brzinom od 10Mbit/s. Premda bi ovo bilo dovoljno za kućnu primjenu, osjetili bismo spor prijenos velikih datoteka – primjerice, grafičkih, glazbenih ili video datoteka. Osim toga, više niti ne možete kupiti karticu koja bi podržavala samo ovaj “obični” Ethernet.
fast ethernet 100mbit s
Fast Ethernet (100Mbit/s)
  • Današnji standard za primjenu u kući i u tvrtki. 100Mbit/s velika je propusnost i omogućava udoban rad, čak i kada su u igri veće datoteke. Ako na mrežnoj kartici piše 10/100 (a takve su sve danasnje mrežne kartice), to znači da može komunicirati koristeći obje brzine.
gigabit ethernet 1000mbit s
Gigabit Ethernet (1000Mbit/s)
  • Gigabitni Ethernet izuzetno je brz, no mrežna oprema je jednako tako skupa, te si ovu tehnologiju još uvijek ne mogu priuštiti sve veće tvrtke. Svoju primjenu nalazi u okruženjima u kojima je potrebna izvanredno velika propusnost u mreži.
be i ne mre ne kartice
BEŽIČNE MREŽNE KARTICE

PC Card WLAN kartica

  • Namijenjena je za upotrebu u prijenosnim računalima koja mogu primiti PC Card karticu.

Interna PCI kartica

  • Namijenjena je bežičnom umrežavanju stolnih računala. Nemojte se začuditi kada prvi put vidite internu WLAN karticu: u većini slučajeva radi se o posebnom adapteru pomoću kojega je PC Card kartica prilagođena za korištenje u PCI utoru stolnog računala. PC Card kartica jednostavna je umetnuta u ovaj adapter, no funkcionalnost je ista. Dakako postoje i prave PCI bežične mrežne kartice.

USB pristupni uređaj

  • Ako ne želimo otvarati svoje stolne računalo da bismo mu dodavali WLAN funkcionalnost, najjednostavnije je nabaviti USB uređaj. Njegovo srce također obično čini klasična PC Card WLAN kartica,”upakirana” u kučište koje se na računalo spaja na USB port. Ovo je u svakom slučaju najbrži način da stolno računalo spojite na 802.11b bežičnu mrežu.
slide40

Prva PC računala koristila su interni zvučnik za reprodukciju zvuka, i nisu imala baš nikakvu MIDI podršku.

  • Porastom potražnje za zvučnim karticama, kao i popularnosti multimedijalnih aplikacija zvučne kartice postale su sve češći dio računala, da bi danas bile sasvim uobičajena stvar i sastavni dio svake računalne konfiguracije.
  • PCjr/Tandy, AdLib kartica (krajem 80-ih)
  • Creative Labs-ovi Sound Blasteri (16, Pro, AWE32, AWE64, ...)
slide41

Osnova generiranja zvuka računalom je digitalno/analogna (D/A) pretvorba.

  • Postoji nekoliko načina 'stvaranja' digitalnog signala:
    • FM sinteza
    • Wavetable sinteza
    • Sample-ovi
povijest zvu nih kartica
Povijest zvučnih kartica
  • AdLib
    • 8 bitna D/A pretvorba
    • AD konverzije nema
    • FM sinteza - istovremeno sviranje do 11 mono kanala
  • Sound Blaster
    • 8 bitna A/D i D/A pretvorba (8-bita na 44 kHz mono ili na 12 kHz stereo)
    • FM sinteza kao i kod Adlib kartice
    • dodan game port i ulaz za mikrofon
slide43

Sound Blaster PRO8 bitna AD i DA konverzija (8-bita na 44 kHz mono ili na 22 kHz stereo)FM sinteza s 22 kanaladodan kontroler za CD-ROM

  • Sound Blaster 16
    • 16 bitna AD i DA konverzija na 44 kHz
    • kvalitetnija FM sinteza
    • mogućnost upravljanja MIDI uređajima i podrška MPU-401 standardu
    • mogućnost dodavanja DSP procesora za kompresiju i dekompresiju u realnom vremenu
    • poseban konektor za nadogradnju na wavetable sintezu
slide44

'low cost' kartice

Najčešće se primjenjuju za računalne igre, multimediju, amatersku obradu zvuka, kao višekanalni mikseri (kupnjom nekoliko jeftinih zvučnih kartica možemo realizirati višekanalni mikser), razna mjerenja npr. u akustici itd.

  • Tehničke značajke:
    • 16 bitna konverzija do 48 kHz
    • FM sinteza
    • softverska wavetable sinteza
    • softverski 3D zvuk
    • full duplex (istovremeno sviranje i snimanje različitih signala)
    • digitalni ulaz/izlaz S/PDIF
    • MIDI i port za Joystick
slide45

Prednosti:

    • niska cijena
    • visok omjer kvaliteta/cijena
  • Nedostaci:
    • loša podrška MIDI-ju
    • opterećuje procesor
slide46

Profesionalne kartice

Upotreba u profesionalnim studijima.

  • Tehničke značajke:
    • 24 bitna konverzija do 96 kHz
    • wavetable sinteza
    • 3D zvuk
    • digitalni ulaz/izlaz S/PDIF
    • MIDI port
  • Prednosti:
    • kvalitetna podrška MIDI-ju
    • digitalni ulazi i izlazi (uklanjaju višestruke konverzije)
    • obrada zvuka (DSP procesor na kartici)
  • Nedostaci:
    • cijena
slide48

video adapter, grafiča kartica, display adapter je kartica za proširenje čija je funkcija prikaz slike na zaslonu.

  • grafičke kartice nude i dodatne funkcije, kao što su ubrzano renderiranje 3D scena i 2D grafike,TV-tuner adapter, MPEG-2/MPEG-4 dekodiranje, FireWire, TV izlaz, sposobnost spajanja više monitora (multi-monitor)
slide49

Prva grafička kartica je razvijena od tvrtke IMB PC 1981 godine. MDA(Monochrome Display Adapter) može raditi samo u tekstualnom modu koji predstavlja 80 stupaca i 25 redaka na (80x25) zaslonu. Ona je imala 4KB video memorije i samo jednu boju.

slide51

VGA je bila široko prihvaćena, što je dovelo do otvaranja novih tvrtki kao što su ATI,Cirrus Logic i S3. Zatim je razvijen SVGA(Super VGA) standard,koji je dosegao 2 MB video memorije i rezoluciju od 1024x768 sa 256 boja.

slide52

1995. su u prodaju puštene 2D/3D kartice koje su razvili Matrox, Creative, S3, ATI i drugi.

  • Ove su grafičke kartice slijedile SVGA standard,ali sa uključenim 3D funkcijama.
  • 1997. 3dfx Voodoo je objavio čip grafičke kartice, koji je jači u odnosu na ostale potrošačke grafičke kartice
  • Nakon ove kartice, u seriju 3D grafičkih kartica su puštene Voodoo2 iz 3dfx, TNT i TNT2 iz NVIDIE
  • Od 1999 do 2002, NVIDIA kontrolira tržištem grafičkih kartica(preuzimanjem 3dfx-a) sa GeForce obitelji.
  • Od 2002 ATI i Nvidia su dominirali na tržištu video kartica sa njihovim Radeonima i GeForce-ovima.
izlo ene kartice na mathos u
Izložene kartice na MATHOS-u
  • Trident TGUI9440-1 with 1Mb EDO-RAM-60ns PCI
  • ATI Rage 128 Pro 32MB AGP VGA
  • Nvidia Geforce 2MX400
  • HMC HM86304Q
  • Realtek GTS H05U09S PCI Ethernet Card
  • Puretek PT-3525 V.92
  • D-Link DWL-G520 AirPlus Xtreme G wireless PCI adapter
  • ESS AudioDrive ES1868F
  • Acer m5105
procesor
Procesor
  • CPU (central processing unit, „središnja procesirajuća jedinica“) ili procesor središnji je dio hardvera u računalu koji izvršava instrukcije zadane od strane računalnog programa izvođenjem osnovnih radnji nad podacima (aritmetički, logički, izlazni/ulazni, itd).
povijest cpu a
Povijest CPU-a
  • 1946. godine John Mauchly i J. Presper Eckert s američkog sveučilišta u Pennsylvanii osmislili su i dizajnirali ENIAC
  • Budući da je pojam CPU-a definiran kao uređaj za izvršavanje instrukcija računalnih programa, prvi uređaji koji su se s pravom mogli zvati CPU-om pojavili su se s dolaskom „stored-program“ računala (računala koja spremaju instrukcije u memoriju).

(ENIAC)

slide57

Procesor kakvog poznajemo danas svoj začetak imao je u 70-im godinama prošlog stoljeća, kada su izumi Federica Faggina (između ostalog korištenje polisilicijskog zasuna koje je omogućavalo veći broj tranzistora na jednoj tiskanoj pločici) u potpunosti izmijenili dizajn i implementaciju CPU-a – zauvijek.

(Intel 4004)

slide58

Faggin je bio jedan od ljudi zaslužnih za prvi moderni mikroprocesor u povijesti: Intel 4004, izdan 1971., te prvi masovno korišteni mikroprocesor, Intel 8080 (1974).

(Intel 8080)

reklama za osobno ra unalo commodore pet
(Reklama za osobno računalo Commodore Pet )
  • 1981. godine na tržištu se pojavio i model procesora 6502 tvrtke MOS Technologies koji je pokretao neke od najbitnijih računala tog vremena (Commodore Pet, Commodore 64, Apple II).
slide60

1976. godine predstavljen je i Zilog Z-80, najuspješniji mikroprocesor svih vremena.

  • Kreiran i dizajniran od strane bivših Intelovih inženjera predvođenih Federicom Fagginom

(Zilog Z-80)

  • Iste godine, Intel je predstavio 16-bitni procesor 8086, takta 5 MHz. 8086, kako mu i ime govori, postao je predvodnik Intelove najuspješnije linije procesora u povijesti, x86.
slide61

1993. Intel je predstavio Pentium liniju procesora, prve super-skalarne x86 procesore koji su mogli izvršavati više od jedne instrukcije po otkucaju takta.

(Intel Pentium I)

slide62

U prosincu 1994. relativno nepoznata tvrtka NexGen, kreirala je Nx586-133, procesor koji je performansama parirao Intelovom Pentium-133 procesoru.

  • 1997. godine AMD je predstavio svoj K6 procesor koji je imao performanse na razini Intelovih procesora (na nekim poljima i bolje), no po znatno nižoj cijeni. K6 je omogućio prodaju kućnih računala po cijeni nižoj od 1000 dolara u SAD-u, te je pokrenuo tržišno natjecanje između Intela i AMD-a koje traje i danas.

(AMD vs Intel)

slide63

2001. proizvodnja procesora ostvarila je i posljednji korak prema procesorima kakve poznajemo danas. Te godine, IBM je proizveo prvi višejezgreni procesor, kreiravši dvojezgreni POWER4

(IBM POWER4)

zanimljivost
Zanimljivost
  • Za vrijeme vladavine Saddama Husseina u Iraku embargom je bio zabranjen uvoz određenih vrsta procesora zbog straha da bi Irak uz pomoć njih razviti nuklearni program (nuklearne bombe). Irak je zaobišao embargo uvozom 4000 Sony PS2 (64-bit Emotion Engine s 294.912 MHz razvijen u suradnji Toshibe i Sony-a)
  • Moderni procesor generira oko 125W po cm2, ploča na štednjaku generira između 7 i 10W topline
  • Moderni tranzistori u današnjim procesorima su toliko mali (22nm) da ih na glavu pribadače stane više od 100 milijuna. Isti taj tranzistor toliko je brz da se može uključiti i isključiti preko 100 milijardi puta u sekundi.Prosječnoj osobi za jednak broj paljenja i gašenja svijetla trebalo bi više 2500 godina.
izlo eni procesori na mathos u
Izloženi procesori na MATHOS-u
  • Intel Pentium 1
  • Intel Pentium 2
  • Intel Celeron Pentium 3
  • Intel Pentium 4
  • AMD K6-2
ram random access memory
RAM - random access memory
  • Memorija s nasumičnim pristupom oblik je primarne računalne memorije čijem se sadržaju može izravno pristupiti
  • Računala koriste RAM za čuvanje programskog koda, aktivnih aplikacija i podataka tijekom rada programa
  • Pohranjeni podaci ostaju u RAM memoriji dok ih računalo namjerno ne promijeni ili dok se ne prekine napajanje memorije električnom energijom
oblici ram a
Oblici RAM-a
  • Statični (SRAM)
  • Dinamički (DRAM) tipični
  • NVRAM
  • Dual-ported RAM
  • Video RAM ili VRAM
  • WRAM (varijanta VRAM-a) netipični
  • MRAM
  • FeRAM (alternativa NVRAM-a)
ram moduli
RAM moduli
  • Dual in-line package (DIP) – četvrtasto kućište s dva paralelna reda nožica/konektora sa strane čipa
  • Single in-line pin package (SIPP)
  • Single in-line memory module (SIMM) – tiskana pločica dizajnirana za smještaj više DIP modula; jednostrani su (DIP moduli su uglavnom s jedne strane pločice)
  • Dual in-line memory module (DIMM) – tiskana pločica s DIP modulima s obje strane, na taj način štedi se prostor
  • Rambus in-line memory module (RIMM) – u osnovi DIMM memorija, ali s većim brojem pinova (168 u DIMM naprema 184 u RIMM)
  • Small outline DIMM (SO-DIMM) – DIMM moduli umanjenih dimenzija, koriste se za minijaturna (HTPC) računala i prijenosna računala

(DIP, SIPP, SIMM (30-pin), SIMM (72-pin), DIMM (168-pin), DDR DIMM (184-pin))

povijest
Povijest
  • Prvi praktični oblik RAM memorije bila je Williamsova cijev, 1947. godine. Podaci su se u njoj spremali u obliku električno nabijenih točaka u katodnoj cijevi. Kapacitet Williamsovih cijevi bio je od nekoliko stotina do otprilike tisuću bita
slide71

1968. godine Robert H. Dennard izumio je dinamičku memoriju nasumičnog pristupa (dynamic random-access memory, DRAM). Njegov izum omogućavao je da se umjesto 4-6 tranzistora po bitu koristi jedan jedini tranzistor, što je uvelike povećalo gustoću memorije, pod cijenu postojanosti podataka

  • Dennardov osnovni koncept DRAM memorije koristi se i danas (uz poneke manje izmjene u konstrukciji i materijalima).
zanimljivosti3
Zanimljivosti
  • Joint Electron Device Engineering Council (JEDEC) nezavisno je vijeće koje je zaduženo za standardizaciju memorijskih modula, i svoj posao vrši od 1958. godine.
  • Opće pravilo s RAM memorijom je da je više uvijek bolje, ali uvijek je bolje imati manje RAM-a više brzine, nego više RAM-a manje brzine
izlo eni ram moduli na mathos u
Izloženi RAM moduli na MATHOS-u
  • Simens EDORAM 128-256kb 1980god
  • SIMM 256-1MB 1985.god
  • Hyundai PC100
  • JTEC PC133
  • Apacer DDR2
  • Adata DDR2
slide75

Matična ploča osnovni je element ili osnovna ploča osobnog računala koji povezuje sve ostale dijelove i omogućuje njihovu međusobnu komunikaciju. Moglo bi se reći kako je ona centralni dio (kostur) sklopovlja u računalu.

slide76

Svi dijelovi osobnog računala ili su smješteni direktno na matičnoj ploči ili su spojeni na nju putem priključnica – unutarnjih (slotova) i vanjskih (portova). Matična ploča je osnova svake konfiguracije. Zbog toga što se sve komponente spajaju na nju, potrebno je znati sve njene karakteristike.

razvoj
Razvoj
  • U početku matična ploča se sastojala od rubnih spojnika i tako bi formirali sabirnicu u čije utore bi se postavljale osnovne ploče: centralna jedinica, aritmetičko-logička jedinica, glavna memorija, ulazno/izlazna ploča, itd.
slide78

Razvojem tehnologije integriranih krugova postalo je ekonomičnije micati funkcije sa diskretnih ploča na matičnu ploču, okrupnjivati funkcije mnogih ulazno/izlaznih jedinica (tipkovnica, serijski spojevi, kontroler diskova, video izlaz) u integrirane krugove sa visokom integracijom sa kojima se podjednostavljivao sami koncept matičnih ploča.

karakteristike
Karakteristike
  • Glavna svojstva razlikovanja matičnih ploča su vrste procesorskog socketa, grafičkog sučelja, te različite standardizirane veličine matičnih ploča. Procesor se postavlja (instalira) ili u socket ili u slot, ovisno o njegovoj vrsti.
slide80

Važna karakteristika matične ploče je njen format koji joj određuje veličinu, te razmještaj i broj priključnica. Najpoznatiji format je standardni ATX (Advanced Technology Extended), veličine 305x244 mm koji je napravljen tako da što više olakša spajanje uređaja. Dijelovi ATX matične ploče su postavljeni paralelno da poboljšaju odvođenje topline.

  • Manji formati poput µATX (mikroATX), flexATX i mini-ATX zadržavaju osnovne karakteristike standarnog ATX formata, ali su manji veličinom i sadrže manji broj priključnica.
slide81

Zastarjeli standardni oblici ploče koji se više ne proizvode, ali ih danas susrećemo u PC-u su npr. Baby-AT, Full-Size AT, LPX i WTX

slide84

Jedan od najvažnijih dijelova matične ploče je sabirnica. Preko sabirnice prenose se svi podaci, te tako komponente međusobno komuniciraju.

  • Brzina sabirnice se mjeri u MHz-ima (megahercima). Što je veća brzina to se više podataka istovremeno može prenijeti.
slide85

Najbitnija sabirnica je FSB sabirnica, koja povezuje Northbridge i CPU, a kako memorija ide preko Northbridge-a FSB-ova brzina može dramatično povećati performanse računala.

  • Moderne matične ploče u pravilu dolaze s mnoštvom integriranih sklopova poput grafičke kartice, mrežne kartice i zvučne kartice.
slide86

Osim FSB-a, postoje i druge sabirnice:

  • Memorijska sabirnica spaja sjeverni most (Northbridge) sa memorijom
  • IDE sabirnica spaja južni most (Southbridge) sa tvrdim diskovima ili CD/DVD uređajima
  • AGP sabirnica spaja grafičku karticu sa memorijom i CPU
  • PCI sabirnica spaja PCI slotove sa južnim mostom (Southbridge), također PCI sabirnicu koristi novi PCI Express (koji se nameće kao zamjena za PCI i AGP)
slide87

Minimum koji svaka ploča zahtijeva čine:

  • socket/slot za procesor
  • chipset (North Bridge / South Bridge)
  • super I/O čip
  • ROM BIOS (Flash ROM)
  • SIMM / DIMM / RIMM socket-i za RAM memoriju
  • ISA / PCI / AGP bus slot-ove
  • regulator napona na procesoru
  • baterija
chipset
Chipset

Glavni dio koji veže sve ostale dijelove sa procesorom, te šalje glavnom procesoru (CPU) informacije ostalim dijelovima. Sastoji se od dva dijela:

  • NorthBridge: NorthBridge je direktno povezan sa procesorom preko FSB-a (engl. Front Side Bus ili sabirnica) što omogućava brzu dostupnost podataka iz memorije i grafičke kartice. Od njega najviše ovise performanse matične ploče. Integriran je na matičnu ploču, što znači da se ne može mijenjati, ali njegova voltaža i performanse se mogu mijenjati kroz BIOS ili softverski.
  • Southbridge: Southbridge je sporiji od Northbridge-a, te sve informacije iz procesor-a idu prvo preko Northbridge-a pa tek onda na Southbridge koji je sabirnicama spojen na PCI, USB, zvučni čip, SATA i PATA konektore itd.
socket
Socket

Socket određuje koji se procesor može ugraditi u matičnu ploču. Nemoguće je staviti AMD procesor u matičnu ploču koja podržava Intel socket (i čipset). Najkorišteniji socketi danas su:

  • Socket 478 – stariji Pentium i Celeron procesori
  • Socket LGA775 – novi Intel Pentium 4 procesori
  • Socket A – stari AMD Athlon procesori
  • Socket 754 – AMD Sempron i neki AMD Athlon procesori
  • Socket 939 – brzi i jako korišteni AMD Athlon 64-bitni procesori
  • Socket AM2 – zamjena za socket 754 i 939, koristi DDR2 memoriju
slide92

3) BIOS (engl. Basic Input/Output System – BIOS) – kontrolira osnovne funkcije računala i svaki put provjerava svoje stanje prilikom paljenja računala.

  • 4) Memorijski slotovi – Služe kao dom za RAM memoriju, obično ih ima više.
  • 5) PCI utor (Peripheral Component Interconnect) – konektori za zvučne, TV, mrežne, i nekada i grafičke kartice.
  • 6) AGP utor (Accelerated Graphics Port – AGP) – konektor isključivo namijenjen za grafičke kartice, karakterizira ga veća brzina od PCI-a.
  • 7) IDE konektori (Integrated Drive Electronics – IDE) – služi za spajanje PATA hard diskova, optičkih uređaja (DVD/CD-ROM/RW); obično se nalaze dva konektora.
  • 8) SATA konektori (Serial Advanced Technology Attachment – SATA) – nešto novijeg datuma nego PATA, služi kao spojnica između SATA hard diskova i logično donosi bolje mogućnosti; sama spojnica je nešto manja i praktičnija.
slide93

9) USB priključci (engl. Universal Serial Bus – USB) – služi za priključivanje vanjskih uređaja (printera, memorijskih stickova itd.). Najnoviji standard je USB 3.0.

  • 10) Legacy konektori – riječ je o zastarjelim konektorima (serijskom i paralelnom), ali su još uvijek tu radi podrške starim uređajima iako se sve manje koriste. Odlikuje ih mala brzina.
  • 11) Konektori za periferije – konektori za miš i tastaturu su također vrlo stari i nisu se previše mijenjali. Danas se miševi i tastature sve više proizvode za USB standard.
  • 12) CMOS baterija – pamti neke vitalne i osnovne postavke. U sebi sadrži i sistemski sat koji pamti točno vrijeme i kada je računalo ugašeno
  • 13) Integrirani dijelovi – većina ploča danas ima već ugrađene zvučne, mrežne pa i grafičke čipove.
  • 14) Naponski konektor – preko njega matična ploča dobiva struju (od napojne jedinice), te je raspodjeljuje ostalim dijelovima na matičnoj ploči.
izlo ene mati ne plo e na mathos u
Izložene matične ploče na MATHOS-u
  • 386
  • MBO slot 1
  • GA-486TA
  • Asus P5B-VM
  • Socket 370 Intel P3 Pentium 3 E206922 Ps-1
  • MVP4BS7