1 / 95

Ciljevi radionice

Strukturni fondovi Europske unije Projekt jednako razvoj (www.pjr.hr) Ana Fresl Zagreb, 10. listopada 2011. Ciljevi radionice. Upoznavanje sa sustavom financiranja projekata i sustavom dodjele bespovratnih sredstava kroz strukturne fondove

shayla
Download Presentation

Ciljevi radionice

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Strukturni fondovi Europske unijeProjekt jednako razvoj (www.pjr.hr) Ana FreslZagreb, 10. listopada 2011.

  2. Ciljevi radionice • Upoznavanje sa sustavom financiranja projekata i sustavom dodjele bespovratnih sredstava kroz strukturne fondove • Upoznavanje operativnih programa za financiranje strukturnim fondovima • Usporedna analiza elemenata pretpristupnih i strukturnih fondova EU • Shvatiti što se iz fondova može danas, a što sutra i kako se pripremiti za buduće razdoblje financiranja

  3. Raspored 09:00 – 10:30 Upoznavanje sa konceptom strukturnih fondova i kohezijskim fondom i sustavom financiranja projekata i sustavom dodjele bespovratnih sredstava kroz strukturne fondove   10:30 – 10:45 Pauza za kavu 10:45 – 12:15 ESF u okviru politika EU. Svrha i ciljevi programa. Usporedna analiza elemenata razlika pretpristupnih I strukturnih fondova EU   12:15 – 13:15 Pauza za ručak

  4. Raspored 13:15 – 14:30 Usporedna analiza elemenata razlika pretpristupnih I strukturnih fondova EU 14:30 – 14:45 Pauza za kavu 14:45 – 16:00 Vrste projekata koji se financiraju strukturnim fondovima, plan razvoja u strukturnim fondovima Republike Hrvatske, iskustva iz pretpristupnih programa

  5. Današnje druženje • Materijali • Rasprava i pitanja su dobrodošla • Razmjena znanja i iskustava • Konstruktivni komentari i uvažavanje tuđih mišljenja • Stišan zvuk na mobitelima • Raspored i pauze • Evaluacija predavanja • Predstavljanje trenera i polaznika

  6. Ana Fresl, rezultati • Aktivno doprinijela uspostavi i akreditaciji domaćeg sustava provedbe EU fondova (CARDS, Phare i IPA, u MF/SAFU), 5g u SAFU • Samostalno vodila preko 50 projekata, • Upravljala portfeljem odjela od preko 200 projekata, • Napisala / konzultirala pri izradi više od 40 (grant) projekata, • O sustavu upravljanja EU fondovima, načinu kako aplicirati projekt na EU fondove ili uspješno ga provesti educirala preko od 3.000 ljudi iz raznih hrvatskih institucija i tvrtki • O strukturnim fondovima: obuka po stipendiji u Haagu (5 tjedana), praksa u Sj.Irskoj, posjeta Češkom i Danskom sustavu • Vlasnik tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o. koja se bavi edukacijom, savjetovanjem, izradom i provedbom projekata

  7. Upoznavanje – predstavite se! • Ime i prezime? • Čime se bavite? • Kakvo imate prethodno poznavanje sustava prepristupnih fondova? • Imate li iskustva s EU projektima i kakva? • Koja saznanja imate o strukturnim fondovima i kohezijskom fondu EU? • Koja imate očekivanja od današnjeg seminara / ciklusa seminara o EU fondovima?

  8. Zašto RH ima pristup pretpristupnim fondovima? • Zbog zajedničkih interesa od kad je Hrvatska postala kandidat za članstvo u Europskoj uniji • Radi pripreme za članstvo u EU, prvenstveno zbog usklađivanja s “aquis-om” • Kao pomoć u pregovorima za članstvo • Da bi služili javnom, a ne privatnom interesu • Da bi uspostavila procese u upravi, obučila ljudske resurse, pripremila sustav na projektni način razmišljanja i vježbala za buduće strukturne fondove

  9. Što su EU fondovi? • Sredstva poreznih obveznika građana EU, kao dio zajedničkog proračuna EU u koji Hrvatska trenutno ne participira • Europska unija je davatelj sredstava, ali se od Hrvatske očekuje određeno sufinanciranje projekata • Namjenski programi (fondovi) koje EU stavlja Hrvatskoj na raspolaganje od 2002 do članstva • Prosječno godišnje: 100-150 mil EUR • Priprema i vježba za strukturne fondove koji će biti dostupni u uvjetima članstva

  10. Pretpostavke za korištenje pretpristupnih fondova • Uspostavljen sustav za provedbu fondova • Akreditiran decentralizirani sustav za upravljanje EU fondovima – sigurno okruženje za sredstva EU poreznih obveznika • Postojanje kapaciteta za programiranje i strateško planiranje projekata • Postojanje kapaciteta za izradu i provedbu natječaja • Interes za provedbu razvojnih projekata • Financijski kapacitet koji prati provedbu projekata

  11. Pretpostavke za korištenje strukturnih fondova • Članstvo u Europskoj uniji • Sudjelovanje u zajedničkomproračunu EU • Nacionalnizakoniusklađenisazakonima EU • Kompetentna i potpuna državna administracija • Uspostavljene strukture za upravljanje su operativne i iskusne • Velika količina projekata isplanirana • Pretpostavka za uspješno korištenje fondova su razvijeni kapaciteti krajnjih korisnika

  12. Kohezijska politika kao temelj • Regionalna politika, strukturna politika - sinonimi • Politika regionalnog razvoja (uravnoteženja) promicanjem ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije kako bi se smanjile regionalne razlike između i unutar država članica • Politika čiji je cilj solidarnost (prelijevanjem novaca iz bogatijih u siromašnije zemlje / regije) i smanjenje razlika koje se produbljuju otvaranjem granica (zajedničko tržište) i uvođenjem jedinstvene valute ili provedbom nekih politike

  13. Kohezijska politika kao temelj • Strukturni fondovi i kohezijski fond su alati, instrumenti kojima se ove politike postižu • Razdoblje 2006-2013: 308 milijardi eura (trećina zajedničkog proračuna EU) • Cilj strukturnih fondova je doći u fazu kada ih ne koristimo, nego se kao posljedica naše visoke razvijenosti našim dijelom izdataka za zajednički proračun EU (a time i za strukturne fondove) financiraju manje razvijene zemlje

  14. Tko daje, tko koristi strukturne fondove? Razlike između tzv. Net contributor i Net Reciever Top 5 net contributors: • Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Nizozemska Top 5 net receivers: • Irska, Grčka, Portugal, Poljska, Španjolska

  15. Zašto kohezijska politika? Europska unija - 27 zemalja: • 480 mil. stanovnika i 270 regija Pokazatelj pariteta kupovne moći (2006.): • Prosjek EU 27 23.600 • London 79.400 • Rumunjska 5.800 Cilj Regionalne politike: konkurentnost Europe (ulaganja u ljudski potencijal, radna mjesta i životni standard) i uravnotežen razvoj

  16. Pravila regionalne pomoći • Koncentracija: novac ide na ključna područja razvoja (teritorijalni pristup) i ključne prioritete razvoja (funkcionalni kriterij) • Programiranje: višegodišnji strateški planovi regija/država koji trebaju osigurati koherenciju financiranih projekata • Dodanost: projekti financirani iz EZ proračuna moraju biti „dodatni” u odnosu na unutarnje intervencije • Partnerstvo: aktivna suradnja lokalnih/regionalnih tijela sa nacionalnim i europskim -odluke se moraju donijeti na najnižoj razini teritorijalnog upravnog sustava gdje je najviše informacija dostupno i gdje se najbolje odluke mogu donijeti (supsidijarnost)

  17. Nositelji regionalne politike u EU • Ključna uloga - Europska komisija: odobrava strateške programe, prati njihovu provedbu, sudjeluje u izradi programskih dokumenata te nadzire provedbu i način korištenja odobrenih sredstava. • Vijeće EU (Vijeće ministara) - utvrđuje ukupna sredstva za šestogodišnje razdoblje, zadatke, ciljeve i način rada fondova za dodjelu pomoći, te pravila koja se na njih primjenjuju (na prijedlog EK, po pristanku EP) • Odbor regija te Gospodarski i socijalni odbor - imaju savjetodavnu ulogu u postupku donošenja odluka na području regionalne politike.

  18. “Nuts“ • Franc. “Nomunclature des Unites territoriales statistiques” • Podjela EU na manje teritorijalne statističkejedinice • Statistika (EUROSTATT), NUTS nivoi 1, 2 3 • Zašto? Jedinstvenaiuniformnaraščlambateritorijalnihjedinicazaregionalnestatistike EU • Statističke regije Europe stvorene za potrebe korištenja strukturnih fondova (kako bi se utvrdila razina i vrsta pomoći) • Unificirani pokazatelji za svaku zemlju

  19. “Nuts“ • Kriteriji: 1. Broj stanovnika 2. Administrativnapodjeladržave 3. Specijalizacijaregija 4. Geografske / specifičnostiispecifičnostiokoliša Kriterij stanovništva: • NUTS I : 3 000 000 - 7 000 000 (koristi se za statističke svrhe) • NUTS II: 800 000 - 3 000 000 (osnova za utvrđivanje SF) • NUTS III: 150 000 - 800 000 (male regije)

  20. Statističke NUTS 2 regije Hrvatske

  21. Statističke regije - primjer • Primjer pogrešne statistike u Nizozemskoj • Pogrešan izračun (statistika) je (nenamjerno) učinila regiju prihvatljivom za strukturne fondove • “Housing” kao rješenje

  22. NUTS i SF “Convergence objective”: ESF / ERDF – 75% GDP EU-27 (NUTS 2), 85 % proračuna “Competitiveness objective”: NUTS 1 / 2 koji nisu pokriveni prethodnim + “Territorial cooperation”: NUTS 1, 2 (uz granice) i NUTS 3 (morske granice) 10 – 13% proračuna Ostatak proračuna : međuregijska suradnja, razvoj gradova i neurbanih (seoskih) područja

  23. Iznosi povlačenja članica 2007-2013 (mil EUR)

  24. “NSRF” • Programiranje - predstavlja osnovni preduvjet u formuliranju EU regionalne politike – strateška dimenzija vođenja politike • Osnovu programiranja čine programski dokumenti (do 2006. - Okvir za potporu zajednice/Jedinstveni programski dokument, od 2007. NSRF - Nacionalni strateški referentni okvir) • Programski dokument pokriva 7-godišnje razdoblje (povezano s proračunom EU) i predstavljaključni strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti korištenja sredstava strukturnih instrumenata EU

  25. Programiranje • Programski dokument mora odražavati nacionalne/regionalne prioritete ali i biti usklađen sa strategijama na razini EU • Definiranje razvojnih potencijala regija ali i problema • Traži pristup strukturnim fondovima kao “bottom - up” • praksa: postkomunističke države imaju znatne poteškoće sa decentralizacijom i prepuštanjem ovlasti na niže razine (problemi koji se reflektiraju u iskorištenosti EU sredstava)

  26. 1.7.2013. – 31.12.2013.1.1.2014. – 31.12.2020.?

  27. Nova financijska perspektiva?

  28. European Regional Development Fund - ERDF • Investicije u industriji i poduzetništvu • Podrška malim i srednjim poduzećima • Istraživanje, razvoj i inovacije • Poticanje stalnog zapošljavanja u regijama sa visokom stopom nezaposlenosti • Infrastrukturni projekti, lokalne inicijative i projekti vezani uz zaštitu okoliša za pomoć ekonomskom razvoju regija • Turistički i kulturni projekti

  29. European Social Fund - ESF • Razvoj ljudskih resursa • Razvoj koncepta cjeloživotnog učenja • Borbu protiv nezaposlenosti • Razvoj tržišta rada • Aktivnije uključivanje žena u trzište rada • Promocijuobrazovanja (i treninga) • Promociju ekonomske i socijalne kohezije

  30. Cohesion Fund - CF • Kriteriji za utvrđivanje alokacije za pojedinu zemlju: površina i broj stanovnika • Projekti vezani uz promet i okoliš • Zemlje čiji je per capita dohodak manji od 90 % prosjeka EU • Min iznosi projekata 25 mil EUR • Različitost u odnosu na strukturne fondove: Koriste ih države, a ne regije (NUTS 2) Sufinanciranje države članice iz nacionalnog proračuna nije uvjet

  31. Cilj 3 – Europska teritorijalna suradnja • Programi prekogranične i transnacionalne suradnje (SEE, MEDITERAN), programi umrežavanja • NUTS III regije mogu koristiti – administrativne vlasti, javna tijela, neprofitna tijela, socio-ekonomski partneri • 2,4% kohezijskih sredstava (ERDF fond) • Sredstva su namijenjena poticanju uravnoteženoga, trajnog i ujednačenog razvoja te pozitivna praksa prostornog planiranja , uobičajeni ciljevi su razvoj malog i srednjeg poduzetništva, okoliš, turizam i kultura

  32. Fondovi za poljoprivredu(Zajednička polj. politika – CAP) • Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) • Ulaganja u poljoprivredne posjede (konkurentnost, ekološka održivost), modernizacija prerade i trženja • Osposobljavanje mladih poljoprivrednika (savjetovanje, obuka), ranije umirovljenje, poticanje šumarstva • Diversifikacija djelatnosti: obrtništvo, turizam • Osnovna ruralna infrastruktura, očuvanje sela i krajolika

  33. Fondovi za poljoprivredu(Zajednička polj. politika – CAP) • Europski fond za ribarstvo (EFF) • Obnova i modernizacija flote, ulaganja u ribarske luke • Uravnoteženost izlova, naknade za privremenu obustavu aktivnosti, poticanje akvakulture • Modernizacija prerade, trženja i marketinga

  34. Odnos pretpristupnih i SF

  35. Operativni programi 2012-2013

  36. Operativni program promet 2013 (draft) Prioritetna os 1: Integracija i modernizacija hrvatske prometne infrastrukture vezane uz TEN-T koridore 1.1 Nadogradnja hrvatske željezničke prometne mreže koja se nalazi na ili je spojena s TEN-T koridorima. Aktivnosti će predstavljati nastavak intervencija koje su otpočele u ranijim pretpristupnim programima ISPA i IPA 1.2 Razvoj multimodalne prometne mreže i njeno povezivanje s TEN-T koridorima u sektorima:unutarnjih plovnih putova, morskih luka i zračnih luka 1.3 Razvoj hrvatske cestovne mreže koja se nalazi na ili je spojena s TEN-T koridorima

  37. Operativni program promet 2013 (draft) Prioritetna os 2: Razvoj i modernizacija regionalne prometne infrastrukture 2.1 Razvoj i modernizacija regionalne prometne infrastrukture, sustava javnog gradskog prijevoza i okolišno prihvatljivih prometnih sustava Prioritetna os 3: Tehnička pomoć 3.1 Potpora u upravljanju Operativnim programom “Promet” 3.2 Jačanje kapaciteta Upravljačkog tijela i potencijalnih korisnika 3.3 Izrada temeljnih studija, te potpora u pripremi za sljedeće programsko razdoblje

  38. Operativni program promet 2013 (draft) Potencijalni korisnici: • HŽI d.o.o. • Lučke uprave luka na unutarnjim plovnim putovima • Agencija za unutarnje plovne putove • Hrvatske ceste d.o.o. • Hrvatske autoceste d.o.o. • Lučke uprave morskih luka • Zračne luke • Županijske uprave za ceste • Županije i gradovi

  39. Operativni program okoliš i energetika 2012-2013 Prioritetna os 1: Intervencije u gospodarenju otpadom, kakvoći zraka, zaštiti prirode (NATURA 2000) i sektoru energetike • Razvoj infrastrukture u sektorima otpada, zraka i prirode, investiranjem u izgradnju i/ili obnavljanje infrastrukture, te podrška pripremi projekata: • Izgradnjom infrastrukture u gospodarenju otpadom • Sanacijom lokacija visokoonečišćenih otpadom • Saniranjem i zatvaranjem neodgovarajućih odlagališta otpada • Nadogradnjom mreže za praćenje kakvoće zraka • Izgradnjom malih infrastrukturnih projekata za parkove prirode i druga zaštićena područja • Podržavanjem prijelaza s tradicionalnih na obnovljive izvore energije ; energetska učinkovitost

  40. Operativni program okoliš i energetika 2013 (draft) • Prioritetna os 2: Intervencije u sektoru gospodarenja vodama • RazvojinfrastruktureugospodarenjuvodamaipodrškapripremiprojekatausmjerenihnauklanjanjeprijetnjinaokolišiljudskozdravljeuzrokovanihvodomisušomiusklađivanjesEUdirektivama: • izgradnjom/obnavljanjem/nadogradnjominfrastrukturnihobjekataucjelovitomgospodarenjuvodama:sustavizaopskrbupitkomvodomsuređajimazapročišćavanjepitkevodeisustaviodvodnjeotpadnihvodasuređajimazapročišćavanjeotpadnihvoda • Smanjenjem gubitka vode iz sustava za opskrbu pitkom vodom i sustava otpadnih voda • Osiguranjem pomoći u pripremi projekata za poboljšanje gospodarenja i infrastrukture u područjima zaštite od poplava, melioracijske odvodnje i navodnjavanja

  41. Operativni program okoliš i energetika 2013 (draft) Prioritetna os 3: Tehnička pomoć • osiguranje podrške u upravljanju i provedbi Operativnog programa za okoliš i energetiku Korisnici: FZOEU, DHMZ, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima, HEP, Plinacro, MK, HV

  42. Operativni program regionalna konkurentnost 2013 (draft) Prioritetna os 1: Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva 1.1. Poboljšanje poslovnog okruženja i povećanje konkurentnosti MSP-a • Promotivne aktivnosti, poboljšanje poslovnog okruženja, jačanje suradnje • Izravna potpora za mala i srednja poduzeća 1.2.Transfer tehnologije i podrška gospodarstvu temeljenom na znanju • Infrastruktura za istraživanje i razvoj • Poboljšanje uvjeta za razvoj inovacija

  43. Operativni program regionalna konkurentnost 2013 (draft) Prioritetna os 2: Jačanje razvojnog potencijala hrvatskih regija 2.1. Javna poslovna i turistička infrastruktura • Javna poslovna infrastruktura • Javna turistička infrastruktura 2.2. Elektroničke komunikacije 2.3. Obrazovna infrastruktura 2.4. Zdravstvena infrastruktura 2.5. Modernizacija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

  44. Operativni program regionalna konkurentnost 2013 (draft) Prioritetna os 3: Tehnička pomoć 3.1. Podrška upravljanju i provedbi Operativnog programa 3.2. Jačanje kapaciteta Upravljačkog i Provedbenih tijela te potencijalnih korisnika 3.3. Izrada sektorskih studija i pomoć u pripremi za sljedeće programsko razdoblje

  45. Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 (draft) Prioritetna os 1: Potpora pristupa održivom zapošljavanju i prilagodljivost radne snage • Potpora pristupa održivom zapošljavanju i prilagodljivost radne snage kroz provedbu aktivnih mjera na tržištu rada kroz nacionalne i lokalne inicijative • Potpora razvoju poduzetništva i poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća i obrta • Jačanje aktivnosti i cjeloživotnog usmjeravanja HZZ-a i drugih mehanizama potpore tržištu rada • Jačanje zdravlja na radu i sustava sigurnosti na radu

  46. Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 (draft) Prioritetna os 2: Jačanje socijalnog uključivanja skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama • Promicanje socijalne uključenosti kroz podršku u pristupu zapošljavanju kao i pristupu obrazovanju skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama • Podrška razvoju socijalnih usluga i kapaciteta pružatelja tih usluga u borbi protiv socijalne isključenosti i siromaštva kako bi se poboljšale mogućnosti zapošljavanja i usklađivanja poslovnog i obiteljskog života

  47. Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 (draft) Prioritetna os 3: Unaprjeđenje ljudskih potencijala u obrazovanju i istraživanju i razvoju • Poboljšanje usluga obrazovanja kroz provedbu reformi na temelju strategija s ciljem jačanja ljudi za prilagodbu na potrebe društva znanja • Dodatni razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s ciljem potpore konceptu cijeloživotnog učenja • Umrežavanje aktivnosti između visokoškolskih ustanova, istraživačkih i tehnoloških centara i poduzeća

  48. Operativni program razvoj ljudskih potencijala 2013 (draft) Prioritetna os 4: Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje • Jačanje uloge civilnog društva radi boljeg upravljanja putem promicanja socijalnog dijaloga • Jačanje uloge organizacija civilnog društva za društveno-gospodarski rast i demokratski razvoj

More Related