1 / 22

PRAVO I INSTITUCIJE EU

PRAVO I INSTITUCIJE EU. Prof. dr. sc. Hana Horak. EU: 27 država članica površina: više od 1,5 milijuna četvornih milja stanovništvo: više od 500 milijuna građana. NASTANAK I RAZVOJ.

markku
Download Presentation

PRAVO I INSTITUCIJE EU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PRAVO I INSTITUCIJE EU Prof. dr. sc. Hana Horak

  2. EU: 27 država članicapovršina: više od 1,5 milijuna četvornih milja stanovništvo: više od 500 milijuna građana

  3. NASTANAK I RAZVOJ J. Monnet (1888. – 1979.) prvi zaključak: “Gdje je promjena bila prihvaćena, rast je bio osiguran…spoznao sam da je potrebno i moguće organizirati promjene.“ “….gdje je organizacija tu je stvarna moć” 1914. služba nabave francuske vojske u Londonu 1919. tajništvo Lige nacija 1941. ekonomski savjetnik Roosevelta, Victory program

  4. 1950.– Schumanov govor (francuski ministar vanjskih poslova) nadahnut J. Monnetovim idejama: “taj rat koji je rat u mislima mora se pobijediti oružjem mašte: ugljen i čelik razlog razdora u dva rata, zašto ne upravljati njima zajedno” • METODE: definirati CILJEVE, organizirati diskusiju, poticati približavanje i naposljetku dati demokratskim institucijama zadatak administriranja zajedničkog interesa.

  5. 1950. Schumanov plan: osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ) – Ugovor o osnivanju EZUČ (Pariz) potpisan 1951 (stupio na snagu 1952) • Ranije: paneuropske ideje: političke, humanističke, hegemonističke, federalističke: kohezija na prisili, politička, promjenjiva. • Ekonomski programi od 1923. Coudenhof Calergi – Aristide Briant 1929. - stabilizacija CARINA – automatsko snižavanje

  6. RAZDOBLJA EUROPSKE INTEGRACIJSKE POVIJESTI • 1950-te – sredine 1960-ih – počeci • Sredina 1960-tih – 1986. – kriza • 1986. – 1993. – uspjeh • 1993. – 2005. – širenje i konsolidacija • 2005. – i traje – ustavna kriza/kriza identiteta

  7. 9. svibnja 1950.Schumanova deklaracija “Europa neće biti izgrađena odjednom, ili prema jedinstvenom planu. Bit će izgrađena kroz konkretna ostvarenja kojima će se prvo stvoriti de facto solidarnost. Približavanje europskih nacija zahtjeva eliminaciju dugogodišnjih sukoba između Francuske i Njemačke. Svaka poduzeta akcija mora se u prvom redu ticati te dvije zemlje.” “Tako uspostavljena solidarnost u proizvodnji učinit će da rat između Francuske i Njemačke postane ne samo nezamisliv, već i materijalno nemoguć.”

  8. Schumanova deklaracija “Udruživanjem bazične proizvodnje i uspostavom nove Visoke vlasti čije će odluke obvezivati Francusku, Njemačku i druge države članice, ovaj će prijedlog dovesti do ostvarenja prvog konkretnog temelja europske federacije nužne za očuvanje mira.“ 18.04.1951 – Pariški ugovor: Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg prihvatili su plan i uspostavili prvu Europsku zajednicu – za ugljen i čelik (stupio na snagu1952.)

  9. EEZ • 1957. potpisani Rimski ugovori (stupili na snagu 1.1.1958.)- uspostavljene dvije nove Zajednice – Europska Ekonomska Zajednica (EEZ) i Euratom • Članak 2 Ugovora o EEZ: “Zajednica će imati kao zadatak, uspostavom zajedničkog tržišta i postupnim ujednačavanjem ekonomskih politika država članica, promovirati u cijeloj zajednici harmonični razvoj ekonomskih aktivnosti, stalni i uravnoteženi napredak, porast stabilnosti, ubrzani rast životnog standarda i užu suradnju između države koje joj pripadaju.”

  10. OSNIVAČKI UGOVORI PARIZ 1951 -stupio na snagu 1952 RIM 1957 -stupio na snagu 1958 EZUČ EURATOM Ugovor o osnivanju EEZ Ugovor o spajanju (1965) -stupio na snagu 1967. spajaju se izvršna tijela EZUČ, EEZ i EURATOM -od sad EZ ima jednu Komisiju i jedno Vijeće Europski Jedinstveni Akt 1986 – mijenja se Ugovor iz Rima

  11. Maastricht 1992 Ugovor o Europskoj uniji stupio na snagu 1993. EZUČ EURATOM EZ EU Amsterdam 1997 (revizija Ugovora iz Maastrichta) Ugovor stupio na snagu 1999 ECSC Treaty EAEC Treaty EC Treaty EU Treaty

  12. 21.2.2001. potpisan Ugovor iz Nice kojim se mijenjaju Ugovor o Europskoj uniji i Ugovori o osnivanju Europskih zajednica (stupio na snagu 2003. godine) 29.10.2001. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s RH (stupio na snagu 1.2.2005.)

  13. 2005 - Francuska, Nizozemska, Luxembourg NE Ustavu za EU • 13.12.2007. potpisani ugovori iz Lisabona (stupio na snagu 1.12.2009. nakon što su i Irci izglasali DA)

  14. PROŠIRENJA EU • 1951. osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik, 6 država osnivača: Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luxemburg i Nizozemska • 1957. (1.1.1958.) Europska ekonomska zajednica. • 1973. godine pristupaju Danska, Irska i Velika Britanija. • 1981. godine pristupa Grčka. • 1986. godine članice postaju Španjolska i Portugal. • 1995. godine pristupaju Austrija, Finska i Švedska. • 2004. godine punopravnih članicama postaju i Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija, Estonija, Latvija, Litva, Cipar i Malta. • 1.1.2007. pristupile su Bugarska i Rumunjska. • 2013…HRVATSKA

  15. “VALOVI PROŠIRENJA” EU • 1951 Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska (EZUČ) (1957 EEZ i EURATOM) • 1973 Danska, Irska i Velika Britanija • 1981 Grčka • 1986 Portugal i Španjolska • 1995 Austrija, Finska i Švedska • 2004 Cipar, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, • 2007 Bugarska i Rumunjska • 2013

  16. Status države kandidatkinje imaju: Hrvatska, Turska, Makedonija, Island i Crna Gora • 2005. počele pregovore o pristupanju EU (osim Islanda i Crne Gore, 2010.)

  17. 30.06.2011. zaključeni pregovori s EU • Hrvatska dobila datum ulaska u punopravno članstvo (1.7.2013)

  18. Na sastanku stalnih predstavnika država članica u Vijeću ministara EU-a održanom 13. rujna 2011. u Bruxellesu prihvaćena je engleska verzija teksta pristupnog ugovora EU s RH(dokument br. 14003/11 u registru Vijeća EU) • premaproceduri tekst mora proći raspravu u Europskom parlamentu u Odboru za vanjsku politiku, te plenarnu sjednicu Parlamenta, nakon čega bi Ugovor trebao biti potpisanna summitu EU

  19. Hrvatska bi 1. srpnja 2013. godine trebala postati 28. država članica EU – nakon što Ugovor bude ratificiran u Europskom kao i u parlamentima država članica EU. • nakon što Ugovor bude ratificiran potrebno je provesti referendum u RH !državni referendum - čl. 142 Ustava RH “Odluka o udruživanju RH donosi se na referendumu većinom glasova birača koji su pristupili referendumu.”

  20. Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave Članak 3. Državni referendum mogu raspisati Hrvatski sabor i predsjednik Republike Hrvatske. Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske Hrvatski sabor će raspisati referendum o pita­njima iz stavka 2. i 3. ovoga članka ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Državni referendum mora se raspisati radi donošenja odluke o udruživanju Republike Hrvatske u savez s drugim državama.

  21. Raspoloženje građana RH o ulasku u EU (sačinila agencija Ipsos plus za Delegaciju EU u RH): 57% onih koji bi izišli na referendum dalo glas za pristupanje • 37% njih bi glasovalo protiv ulaska zemlje u EU • 87% ispitanih ocjenjuje da su osrednje ili loše informirani o EU, a najviše ispitanika želi informacije o tome što je točno Hrvatska ispregovarala s EU, kao i o učincima članstva na gospodarsku situaciju i standard građana

  22. Osnivački akt • Lisabonski ugovor: • Ugovor o Europskoj uniji • Ugovor o funkcioniranju Europske unije • Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju • Osnivački ugovori propisuju • Temeljna prava pojedinaca (npr. jamstvo slobode kretanja dobara, usluga, radnika, kapitala, itd) • Osnivački ugovori = primarni izvor prava EU • Institucionalnu strukturu EU (Komisija, Vijeće, Parlament, Europsko vijeće, ECB, agencije, itd.) • Što EU može uređivat (nadležnosti) • Način kojim EU odlučuje o pitanjima unutar svoje nadležnosti (zakonodavni postupak i pravni akti)

More Related