novcani sustav i institucije

1. NOVCANI SUSTAV I INSTITUCIJE

3. Financijsko posredovanje povezano je s asimetrijom �tednje i investicija razlicitih sektora privrede (poduzeca, stanovni�tva i dr�ave) Najva�niji izvor ponude novcanih sredstava u svim zemljama je stanovni�tvo koje trajno ima vecu �tednju od investicija i ostvaruje neto-novcane vi�kove. (novcano suficitarne jedinice) Poduzeca se javljaju kao glavni nositelj investicija, te kao primarni pozajmljivaci financijskih sredstava- novcano deficitarne jedinice. No, to ne znaci nu�no da se sektor dr�ave ili poduzeca ne javlja u ulozi nositelja �tednje.

5. Izvor: HNB

6. Financijske institucije Financijske institucije (banke, mirovinski i investicijski fondovi, osiguravajuca dru�tva, stambena dru�tva i dr.) svojim posredovanjem korigiraju postojecu asimetriju u sektoru �tednje i investicije i omogucuju da razlicitim putovima mobilizirana �tednja postane financijski kapital u funkciji pokretaca ekonomskog rasta i razvoja.

7. Zbog specificne uloge u monetarnoj kreaciji te specificnog odnosa sa sredi�njom bankom, poslovne banke zauzimaju posebno mjesto medu financijskim ustanovama. Odobravajuci kredite komitentima, stvaraju depozitni novac, koji zajedno s novcem sredi�nje banke (gotovim novcem) predstavlja komponentu novcane mase M1. Poslovne banke primaju vi�kove novcanih sredstava i prosljeduju ih novcano deficitarnim sektorima.

8. Razvoj banaka Rijec banka oznacava instituciju za posredovanje i trgovinu novcem. Povijesni razvoj banaka je povezan s pojavom i razvojem novca. Bankarske poslove nalazimo jo� u razdoblju robovlasnickog sustava u 7. stoljecu prije Krista.

9. U 12. st. bankarstvo se izdvojilo kao zasebna i vrlo profitabilna djelatnost kroz koju se financirala prekomorska, ali i kopnena trgovina. Prva banka nastala je u Genovi 1401. godine. Osim izdavanja zajmova, bavila se i posredovanjem u platnom prometu izmedu trgovackih sredi�ta.

10. Po uzoru na Italiju, tijekom 16. i 17. stoljeca, banke se osnivaju i u drugim zemljama. 17. stoljece tipicno je po postojanju emisijskih banaka, koje za iznos metalnog novca polo�enog u banku donosiocima izdaju banknote. Kako bi se smanjila pojava banknota, izbjegla inflacija zbog pretjerane novcane emisije te zagarantirala sigurnost novcanog sustava, pravo izdavanja novca je ograniceno na jednu nacionalnu banku koja nosi atribut emisijske banke.

11. Podjela poslovnih banaka Prema kriteriju djelatnosti: univerzalne i specijalizirane S obzirom na oblik vlasni�tva : privatne dr�avne mje�ovite

12. Univerzalne banke obavljaju sve depozitne i kreditne poslove, transakcije vrijednosnicama u zemlji i inozemstvu te poslove s devizama i deviznim potra�ivanjima. Karakteristicne su za europski financijski sustav. Specijalizirane banke su one koje zbog vlastitog financijskog interesa ili zakonske regulative, svoju djelatnost ogranicavaju na odredeno podrucje financijskog posredovanja ili pru�aju financijske usluge odredenom sektoru. (poljoprivredne banke, trgovacke banke itd.)

13. Privatne se banke nalaze u vlasni�tvu domacih ili stranih privatnih osoba, a javljaju se najce�ce u formi dionicarskog dru�tva. Dr�avne banke osnovane su dr�avnim kapitalom ili kapitalom neke u�e teritorijalne jedinice. Mje�ovite banke podrazumijevaju mje�oviti karakter vlasni�tva, tj. kombinaciju privatnog i dr�avnog kapitala.

14. Komercijalne banke su orijentirane na poslovne prikupljanja depozita i kratkorocnog kreditiranja. Dio su novcanog sustava zemlje i pod strogom su kontrolom sredi�nje banke. Investicijske banke su posrednici izmedu poduzeca i drugih emitenata vrijednosnih papira te,s druge strane,potencijalnih investitora. One nisu dio monetarnog sustava i ne mogu se baviti prikupljanjem depozita.

15. Podjela bankarskih poslova Ovisno o ekonomskoj funkciji i bilancnoj poziciji u kojoj se nalaze, bankovni poslovi mogu biti: pasivni aktivni neutralni vlastiti

16. Pasivni bankarski poslovi su oni kojima banka prikuplja i koncentrira slobodna novcana sredstva, a koja su temelj njene kreditne aktivnosti. Najva�niji kratkorocni pasivni poslovi jesu depozitni poslovi, kod kojih se banka javlja u ulozi du�nika. (depozitni poslovi, �iro poslovi, specijalni pasivni bankarski poslovi)

17. Aktivni bankarski poslovi su sve vrste kratkorocnih i dugorocnih plasmana kod kojih se banka javlja u ulozi vjerovnika. (kontokorentni kredit, eskontni kredit, lombardni kredit, akceptni kredit i hipotekarni kredit)

18. Sredi�nja banka Nacionalna sredi�nja banka je okosnica monetarnog sustava i monetarne politike u svakoj zemlji. Odgovorna je za kontrolu novcanog, kreditnog i bankovnog sustava, za provodenje monetarne politike, odr�avanje likvidnosti placanja u zemlji i prema inozemstvu, za stabilnost cijene te internu i eksternu vrijednost nacionalne valute.

19. Ona je kreditni oslonac bankarskog sustava i djeluje kao regulator njegove likvidnosti, a time i kreditne sposobnosti. S tim ciljem odreduje stopu obvezne rezerve i minimalne rezerve likvidnosti,te visinu stopa na kredite za refinanciranje poslovnih banaka. Radi i nadzor nad poslovanjem banaka.

20. Svrha tog djelovanja je postizanje i ocuvanje stabilnost cijena kao osnovnog cilja poslovanja vecine svjetskih sredi�njih banaka. Pritom stabilnost cijena ne mora biti nu�no biti jedini cilj monetarne politike, vec se mo�e raditi o kombinaciji ciljeva kao �to je povecanje zaposlenosti, uravnote�enja bilance placanja i ocuvanje stabilnosti cijena.

21. Politicka neovisnost sredi�nje banke ocituje se u slobodi izbora konacnog cilja monetarne politike, npr. sni�avanje inflacije ilki poticanja privrednog rasta. Ekonomska neovisnost sredi�nje banke ovisi o mogucnostima zadu�ivanja dr�ave kod sredi�nje banke te o utjecaju vlade na karakter i izbor monetarne politike. Kako bi se financiranje dr�ave iz primarne emisije smanjilo, sredi�njoj se banci zakonom zabranjuje davanje kredita dr�avnog blagajni.

22. FINANCIJSKI SUSTAV RH

23. Osvrt na prethodno (naslijedeno) stanje u bankarstvu Naslijede centralno-planske ekonomije Bankocentrican sustav � poslovna banka kao najva�nija financijska institucija Rad poslovnih banaka regulira i nadzire sredi�nja banka

24. Bankarski sektor cine jo� i STAMBENE �TEDIONICE koje prikupljaju �tednju fizickih osoba s ciljem da je nakon zakonom propisanog roka plasiraju tim istim osobama u obliku povoljnih stambenih kredita HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) koja ima ulogu razvojne i izvozne banke osnovane sa svrhom kreditiranja obnove i razvoja hrvatskoga gospodarstva

25. Nebankarski sektor financijskih posrednika cine dru�tva za osiguranje, dru�tva za lizing, dru�tva za upravljanje mirovinskim fondovima i dru�tva za upravljanje investicijskim fondovima Njihovo poslovanje nadgleda HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA (HANFA)

26. Izvor: HNB

27. Izvor: HNB

32. Monetarni sustav Hrvatske Paralelno s procesom osamostaljenja Republike Hrvatske kao suverene i nezavisne dr�ave tekao je i proces njezina monetarnog osamostaljenja Narodna banka Hrvatske formalno i pravno postaje sredi�nja banka Republike Hrvatske 23. prosinca 1991.

33. Poslovanjem NBH rukovodio je ranije i sada guverner, a njezinim poslovima upravlja Savjet Narodne banke Hrvatske Na temelju izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske u prosincu 1997. godine Narodna banka Hrvatske promijenila je naziv u Hrvatska narodna banka Prema novom zakonu jedini i glavni cilj HNB � a je postizanje i odr�avanje stabilnosti cijena

34. HNB obavlja sljedece poslove: utvrdivanje i provodenje monetarne i devizne politike dr�anje i upravljanje medunarodnim rezervama Republike Hrvatske izdavanje novcanica i kovanog novca izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad banaka, nadzor i regulacija bankarskih poslova vodenje racuna banka i obavljanje platnog prometa po tim racunima, davanje kredita bankama i primanje u depozit sredstava banaka reguliranje i nadzor platnog sustava